Vuk Prica (SDP) je kazao kako se posljednjih dana po onome što pišu novine stječe dojam katastrofalnog stanja u ustanovama kulture, prekinut je dogovor o kolektivnom ugovoru te da je intendant zabranio ulaz predstavnicima sindikata u Kazalište. Pitao je s kojim se prijedlogom ide na pregovore i je li intendant zabranio ulaz predstavnicima sindikata u Kazalište.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je i on dobio isto pismo od sindikata koje su dobili i vijećnici. Sindikatu je poslao svoje promišljanje o kolektivnom pregovaranju, koje je započelo krajem prošle godine, a koje je prekinuto na zahtjev sindikata postupkom mirenja koji nije prošao na zadovoljavajući način. Sindikat se povukao iz daljnjih razgovora. Na žalost služilo se neistinama i manipulacijama. Intencija poslodavca je bila da se ne razgovara o mogućnosti smanjivanja prava, već upravo suprotno. Najveći kamen spoticanja bio je u tome da sastavni dio kolektivnog ugovora bude sistematizacija s koeficijentima svih zaposlenika, kako jedan jedinstveni popis, što je bilo neprihvatljivo jer je praktički neizvodivo i u tehničkom smislu predstavlja problem. Naime, da se takav prijedlog prihvatio, u slučaju da na primjer postoji potreba izmjene sistematizacije u Muzeju grada Rijeke, koji ima mali broj djelatnika, bilo bi potrebno kroz kolektivno pregovaranja tražiti suglasnost za takvu izmjenu , odnosno provesti novo kolektivno pregovaranje. Svjesni smo da neke od izmjena treba napraviti u narednom razdoblju, neovisno o tome što će se s pregovorima o Kolektivnom ugovoru dogoditi. Riječ je o djelatnicima s najnižim plaćama i dijelu zaposlenika s visokom stručnom spremom, koji su po našoj procjeni preplaćeni. Nudili smo kolektivni ugovor na rok od godine dana kako bi se unutar tog roka moglo raditi na sistematizaciji i napravile korekcije, u dijelu koji se odnosi na djelatnike s najnižim plaćama i onima s najvišim koji su potplaćeni. Jamčili smo da u tih godinu dana neće biti promjena u sistematizaciji i obračunu plaća. Nudili smo da će im ostati i zaštitni dodaci. Naime, sada važi pravilo da ako netko nema visoku stručnu spremu, a radi na mjestu za koje je predviđena visoka, to mu se nadoknađuje dodacima. Ta čudna metoda zaštite se u gradskoj upravi ne može primijeniti, a u ustanovama kulture se provodi. Djelatnici u Gradskoj upravi nemaju sistematizacijom nemaju kolektivni ugovor, ne mogu se zaposliti s neodgovarajućom stručnom spremom. Iznesena je laž da čistačica u gradskoj upravi ima 25% veću plaću od čistačica u ustanovama. To je obična laž jer Grad nema zaposlene niti jedne čistačice. U ustanovama ima 80 zaposlenih s visokom stručnom spremom koji imaju veću plaću od pola zaposlenika Odjela za kulturu. Kao poslodavac ponudili smo korektne uvjete na rok od godinu dana, no oni nisu prihvaćeni.

Ida Mahmutefendić (SDP) je govorila o reformi obrazovnog sustava i uvođenju Građanskog odgoja eksperimentalno kao vannastavne aktivnosti u 5 razrede osnovnih škola grada Rijeke. Pitala je kakvi su planovi veno uz proširenje ovih aktivnosti u ostalim školama.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je Građanski odgoj uveden u pete razrede šest osnovnih škola kao izvannastavna aktivnost jer je to jedino tako bilo moguće. U tih šest osnovnih škola građanski odgoj polazi 100-njak učenika. U nekim školama taj je broj oko 80%, u drugim 50% posto, a u nekim i manje. Za sam predmet je izrađen i udžbenik koji pokriva 5 i 6. razred osnovne škole. Počeli smo s pripremom za uvođenje Građanskog odgoja u 6 i 7. razred. Naša intencija je da se Građanski odgoj kao izvannastavna aktivnost uvede u sve osnovne škole u Rijeci i to ćemo realizirati početkom slijedeće školske godine. Dio nastavnika koji trebaju će proći edukaciju za provođenje te nastave. Gradonačelnik je kazao kako vjeruje da će kroz narednih nekoliko godina u svim razredima i svim školama na području grada Rijeke biti uveden Građanski odgoj. Imamo upita iz nekoliko gradova i županija, koji su zainteresirani da po istom modelu Građanski odgoj pokušaju uvesti u svojim sredinama.

Davor Zubović (HSU) je kazao kako je zamoljen od strane stanara Donjeg Zameta da pokuša riješiti probleme s prijevozom linije 2, u dane blagdana i nedjeljom kada linija 2a ne prometuje. Stanovnici Donjeg zameta imaju problema s dolaskom u grad i iz grada. Njih nekoliko stotina je napisalo i potpisalo peticiju koju su dostavili u KD Autotrolej. Pitaju je li moguće da se neka dodatna linija uvede u dane blagdana i nedjeljom i subotom kada ima samo jedna linija.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je taj upit već dobio od strane MO te dodao da se dodatna linija može uvesti. Prije toga treba utvrditi koliko će to dodatno opteretiti Autotrolej, odnosno Proračun Grada Rijeke, jer je ta linija subvencionirana. Ta linija je relativno slabo iskorištena. Tom linijom previđen je prijevoz dvije tisuće ljudi. Kroz sustav RCC evidentirane su validacije od maksimalnih 500 vožnji, dok subotom taj broj pada na 80. Napravit će se analiza koliki bi to bio trošak i pokušati uvesti dodatne linije nedjeljom.

Hrvoje Burić (Nezavisni) je kazao kako je gradonačelniku uputio pisano pitanje u vezi poslovanja KD Energo, uglavnom pitanja tehničke prirode, a tiču se poslovanja za 2015. i 2016.g. To je pismo 10. veljače iz Grada proslijeđeno u TD Energo. Danas je 9. ožujak, a nije dobio odgovor, premda je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, u roku od 15 dana trebao dobiti odgovor. Smatra da gradonačelnik krši Zakon o pravu na pristup informacijama jer ne odgovara na pitanje u zakonskom roku. Također, kazao je da postoje ozbiljne indicije da se u Toplani Vojak, umjesto srednje teškog lož ulja, krca mazut. U posjedu je slika koje potvrđuju da se krca teško gorivo mazut i traži odgovor da li se u toplani Vojak krca mazut ili ne.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je pitanje proslijeđeno Energu i prema informacijama kojim raspolaže, vijećniku Buriću je na to pismo odgovoreno. Zakon o pravu na pristup informacijama predviđa da se, u slučajevima kada je potrebno prikupiti detaljniju informaciju, rok za odgovor može produžiti na 30 dana. Zatražio je da mu vijećnik Burić objasni što znači riječ „krca“ pa će mu onda moći odgovoriti na pitanje vezano uz Toplanu Vojak.

Hrvoje Burić je replicirao i predbacio gradonačelniku, da kada se prekoračuje rok odgovora od 30 dana, onda se treba obavijestiti stranku. Pojasnio je kako „krcati mazut“ znači da dođe cisterna puna goriva, priključi cijev i krca u rezervoar kojim se koristi toplana kao svoje gorivo.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako Toplana Vojak već 30-tak godina koristi isto gorivo, koje je više puta mijenjalo svoje komercijalne nazive. Odgovor Energa je vijećniku Buriću upućen 23. veljače. Preporučio mu je da presluša što je govorio kada je tumačio Zakon pa onda docira druge.

Ivan Ivaniš (SDP) rekao da je na e-mail adresu dobio intrigantno pitanje, a koje se tiče Grada. Rekao je da je riječ o opširnom mejlu, s čudnim nazivom koji govori o problemu gospođe Dijane Krnić, koja između ostalog poziva da joj se skine ovrhe za stan koji je kupila prije 13 godina. U prilogu je dala dopis upućen Uredu predsjednice RH. U tom dopisu piše kako je prije 13 godina kupila stan, i prilikom kupnje bila naivna jer agent koji je posredovao nije nju upisao u vlasnički list. Na vlasničkom listu upisana je ovrha Grada Rijeke na ime bivšeg vlasnika koji nije Gradu Rijeci plaćao svoje obaveze. Grad Rijeka je odgovorio da nije moguće otpisati dugove.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako na žalost mora reći da Grad s gospođom Krnić nema ništa. Grad je imao potraživanja od gospodina Miljevića, koji je bio korisnik tunelskih skloništa za koje nije uredno plaćao najamninu. Kao osiguranje sredstva naplate Grad Rijeka se upisao na njegovu nekretninu koja je upisana u gruntovnici kao njegovo vlasništvo. Očito je da je gospođa Krnić kupila nekretninu, a da se nije se upisala kao vlasnik, nit je to napravila do današnjeg dana. Da se u tom kontekstu obratila Gradu Rijeci da tu zabilježbu stavi na neku drugu nekretninu u vlasništvu gospodina Miljevića, ako je on ima, Grad bit o napravio. Nećemo inzistirati na ovrhi, no ne možemo otpisati dug komunalne naknade, jer je ona po zakonu javno davanje, a Vlada RH je kada je omogućila oprost dugovanja, odredila da se na takva javna davanje ne može provesti otpis već samo omogućiti obročna otplata.

Predrag Miletić (RI) je postavio pitanje vezano za probleme vodoopskrbe u ulici Hosti gdje je u zadnjih godinu dana sedam puta došlo do pucanja cijevi. Pitao je što se događa sa vodoopskrbom i može li se učiniti da građani ne ostaju bez vode.
Gradonačelnik Obersnel je kazao kako će vijećnik Miletić dobiti pisani odgovor kada dobije povratne informacije. Prije svega treba utvrditi je li riječ o javnom sustavu vodovoda ili ogranku koji je u vlasništvu zgrade. Ako je javni vodovod onda je problem kojim se treba baviti KD Vik, a ako je riječ o instalaciji od sata pa do zgrade onda je to problem koji trebaju riješiti sami vlasnici.

Gordana Petrović (HSU) je kazala da od kada više ne funkcionira pošta zgrade Pošte, na Korzu nema niti jednog poštanskog sandučića te dodala kako bi bilo lijepo kada bi se na zgradi staroj pošti stavio jedan poštanski sandučić.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je zgradu sama Pošta prodala privatnom vlasniku i sigurno će se iz nje uskoro iseliti i Hrvatska poštanska banka. Uputit će upit Pošti, koliko u centru grada ima poštanskih sandučića, uz prijedlog da se na području Korza postavi još koji sandučić te dodao kako vjeruje da će Pošta pozitivno odgovoriti.

Sandro Vizler (HNS) je pitao tko će odgovarati za poništeni javni natječaj za održavanje objekata Odjela za gospodarenje imovinom. Pitao je tko je odgovoran što je raspisan nepotpun natječaj te pitao kako je došlo do toga da u natječaju ne piše potpuni broj zgrada kojima Grad upravlja.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako ne treba vjerovati svemu što piše u novinama. Ovo je jedan od takvih slučajeva. Do greške u sastavljanju natječaja je došlo, no time nikome, a ponajmanje Proračunu nije učinjena nikakva šteta. Da je sklopljen ugovor temelje takva natječaja, onda bi bilo štete. Netočno je da je izostavljeno 149 zgrada. Za razliku od prijašnjih razdoblja, za dio zgrada je ranije poslove održavanja ugovarao upravitelj, a dio se ugovarao izravno iz Odjela. Zaboravljen je samo manji dio održavanja zajedničkih prostora, poput liftova ili instalacija na krovovima. Odgovorni su službenici koji su sastavljali natječaj i pročelnik Odjela koji rukovodi. No, nije se dogodila nikakva šteta, niti se radi o spektakularnom propustu. Zahtjev za razrješenje pročelnika Benca koji upućuje vijećnik Vizler pripisuje zabavi pred predstojećim izborima.

Jagoda Špalj (ARS) je kazala kako se dva dječja vrtića, Đurđica i Morčić proširuju. Pitala je kako teku radovi i kada će biti gotovi.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako su oba vrtića bila u takvom stanju da bi njihov popravak bio neracionalno trošenje novaca. Zato se išlo na izgradnju većeg vrtića na istoj lokaciji. Prvo se krenulo s vrtićem Morčić. Srušen je objekt starog vrtića, izgrađeni su temelji i spojena infrastruktura. Upravo danas postavljen prvi je modul novog vrtića. Predviđeno je da sve bude gotovo do 30. 4. 2017., nakon čega će se pristupiti opremanju vrtića te useljenju djece. Nakon toga isti će se postupak provesti u vrtiću Đurđica. Želja je da ove godine oba vrtića budu u funkciji. Morčić za nekoliko mjeseci, a Đurđica do kraja godine.

Andrej Brišćik (AM) je kazao kako su se izgradnjom garaže u Ciottinoj i garaže Zagrad B, Riječani ponadali da će se ukloniti parkiralište s Rive i tamo moći uživati uz more. Nakon uređenja ulice Ivana Zajca, mnogi Riječani nisu očekivali plave crte za parkiranje. Smatra kako bi se ukidanjem parkinga u toj ulici ubrzao promet. Pitao je kada će se moći šetati na Rivi i je li moguće maknuti parking i uvesti još jednu traku u ulici Ivana Zajca.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako nikada nije bilo rečeno da će izgradnja navedenih garaža biti vezana uz oslobađanje Rive od parkiranja. Oslobađanje Rive od automobila je i njegova želja i u tom smislu napravljeni su zahvati na Gatu Karoline riječke koji je uređen investicijom Grada Rijeke, iako se radi o području kojim upravlja Lučka uprava. Ukidanje parkiranja na Adamićevom gatu vezano je uz izgradnju garaže na Žabici bez čije je izgradnje teško stvoriti dovoljan broj parkirnih mjesta koji u Rijeci nedostaju. To je razlog zašto je još uvijek parking na Rivi i ulici Ivana Zajca. Gužve nastaju zbog nesavjesnih vozača koji tamo parkiraju s uključenim žmigavcima. Prometni redari imaju nalog da tamo češće kontroliraju. Čim bude izrađena garaža Žabica, cijeli prostor Obale i Ulice Riva bit će oslobođen od automobila.
Danijel Paliska (Nezavisni) zahvalio je gradonačelniku na odgovoru i brzom uklanjanju ruzinavih klupica na Molo longu te izrazio nadu se da će za postavljanje novih klupica biti isto tako brza reakcija. Postavio je pitanje automobila koji parkiraju na prostoru Molo longa, odnosno je li moguće da taj prostor bude u što većoj mjeri oslobođen od vozila.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je to moguće izvesti. Na žalost, iako je riječ primarno o gradskoj šetnici, to je još uvijek lučko područje u nadležnosti Lučke uprave. Kako će se regulirati ulazak na Molo longo ovisi o Lučkoj upravi. Što se njega tiče, on bi inzistirao da se korisnicima kojima se mora, daju beskonačne kartice čime bi se onemogućio ulazak drugih vozila na Molo longo. Želja Grada je oživjeti Molo longo. U tom smislu se Rijeka sport se prije godinu dana javio na natječaj Lučke uprave za koncesiju zgrade koju je koristila tvrtka Dezinsekcija. Upravno vijeće Lučke uprave uporno već godinu dana odbija raspravljati o tome materijalu i taj natječaj zaključiti. Rijeka sport je ponudio većinu cijenu koncesije od one koju je plaćala Dezinsekcija. Upravo danas je još sjednica Lučke uprave na kojoj opet nema tog materijala. Intencija Grada je bila dati neke tom objektu druge sadržaje i pretvoriti ga u mjesto gdje bi se šetači mogli osvježiti, pogledati izložbu. U dio objekta bi se preselio dio Jedriličarskog kluba Rijeka, odnosno mladi jedriličari klase optimist., a tamo bi se uredio i javni WC, jer se građani žale što na cijelom Molo longu nema niti jednog javnog WC-a.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – Stranka rada) postavio je pitanje vezano uz plažu za invalide Kostanj odnosno mogućnosti rješavanja problema koji se ponavljaju iz godine u godinu. Riječ je o slabo održavanoj prometnoj infrastrukturi, nesavjesnim vozačima, slabom održavanju reda i devastaciji infrastrukture na plaži. Do 2008. g. za to su bili zaduženi banjini, koji su kasnije zamijenjeni spasiocima i osobnim asistentima koji za to nisu osposobljeni niti imaju ovlasti ili pak vikendom ne rade. Pitao je može li se taj problem riješiti na načina da TD Rijeka sport preuzme na sebe uspravljanje plažom jer imaju iskustva i kadar.
Gradonačelnik Obersnel je kazao je plaža Kostanj uređena 1997.g., bila prva takva plaža u RH. i dugo godina bila jedina takva plaža koju i dan danas posjećuju invalidi iz cijele Hrvatske. Problem je u pristupnoj cesti čija je rekonstrukcija zbog konfiguracije izuzetno skupa, a ako bi se i provodila, nova cesta se ne bi mogla proširiti za pola metra, već bi se prema pravilima struke trebala raditi s obaveznim nogostupom. To je ozbiljna financijska investicija koja će također ozbiljno zaći u postojeći zeleni pojas. Rampama i znakovima se nije ništa postiglo, jer vozači ne poštuju znakove premda je prometovanje dopušteno samo vozilima za invalide. Svjesni smo da spasioci niti asistenti ne mogu riješiti problemi, no svakako ćemo probati naći neko rješenje. Pripremili smo projekt proširenja plaže i čekamo jedan od narednih natječaja Ministarstva turizma ili Ministarstva regionalnog razvoja. Možda kroz taj natječaj uspijemo riješiti i problem infrastrukture. Što se tiče upravljanja plažom, ne bi trenutno znao odgovoriti je li to izvedivo.

Duško Milovanović (SDP) je kazao kako je KD Čistoća postavilo plinogenerator na deponiju Viševac koji koristi metan. Pitao je u kojoj je fazi taj projekt, odnosno, ako je plinogenerator gotov ima li kakvih pokazatelja njegove isplativosti.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je sanacijom odlagališta Viševac predviđeno odplinjavanje metana. Prvotna ideja bila je da se tako prikupljeni plin spaljuje. Studija isplativosti bazirana na dužini vremena i količini plina, tijekom 15 godina, pokazala je da se isplati napraviti plinogenerator kako s bi se izgaranje metana koristilo za proizvodnju električne energije. Plinogenerator je u probnom radu od rujna prošle godine. Investicija je vrijedna 10 milijuna kuna i ma snagu 1,2 MW. Proizvedena električna energija prodana je u mrežu HEP-a po cijeni 0,26 kuna po Kwh. Na žalost, zbog zakonskih ograničenja KD Čistoća nije moglo dobiti status povlaštenog proizvođača el. energije. Najavljena je izmjena propisa kojom će zarada od proizvedene energije biti veća. I po ovoj cijeni se ta investicija isplatila, sa ekonomskog i ekološkog aspekta.

Teo Božanić (HDZ) postavio je pitanje vezano uz igralište osnovne škole Belveder. Riječ je o igralištu koje je sanirano prije sedam godina, nakon kojeg su počele izbijati grbe na terenu. Bilo je izlazaka stručnih službi, ali nije ništa napravljeno, nego su se samo neka djeca ozlijedila, što ne služi nikome na čast. Pitao je kada bi igralište moglo biti sanirano na radost djece i rukometnog kluba Kozala.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako, koliko mu je poznato radovi na sanaciji bi trebali skoro početi, ako već nisu i igralište bi uskoro trebalo biti u funkciji.

Vesna Buterin (HDZ) je kazala kako je Split donedavno bio primjer grada s kojim se moglo uspoređivati. U Splitu je ove godine najavljen dolazak 270 kruzera, u ovom trenutku se gradi 17 hotela, što većih, što manjih. Pitala je kako gradonačelnik tumačiti da je Split interesantan investitorima a da se u Rijeci koji je kako gradonačelnik tvrdi, grad urbanog turizma ne gradi niti jedan hotel. Ako postoji potražnja turista, kako je moguće da istovremeno nema interesa za gradnju hotela. Naglasila je kako se veliki broj tvornica u Rijeci zatvorio te da je Rijeka u svemu izgubila konkurentnost.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je očekivao da će vijećnica Buterin spomenuti i sportsku dvoranu u Splitu koja je zatvorena i u stečaju je, odnosno ne koristi se i propada, a koju ćemo svi morati otplatiti i koja se kao i druge takve dvorane u hrvatskoj radila za vrijeme Vlade HDZ-a. Po tome ne bi uspoređivala Rijeku i Split. Što se tiče smještajnih objekata, i u Rijeci je u proteklih nekoliko godina otvoreno na desetke hostela. Ovog proljeća nas očekuje početak gradnje novog kompleksa na području Kostabele. Ne može se uspoređivati Rijeku i Split jer je Split ishodište za najatraktivnije destinacije poput Hvara ili Visa. Uostalom organizacija European City Marketing upravo grad Rijeku proglasila kao grad s najvećim kontinuiranom rastom broja gostiju. Riječ je o organizaciji koja okuplja 120 gradova u Europi. Također, poznati posrednički portal za smještaj Booking.com je također Rijeku uvrstio među pet najbrže rastućih destinacija u prošloj godini. Nema namjeru osporavati pravo na mišljenje, vijećnici Buterin, no valja naglasiti kako je, kada se govori o propastima tvornica, većina njih propala zahvaljujući genijalnom projektu privatizacije koji je provela Vlada HDZ-a, a također treba naglasiti kako su većinom, u tim tvrtkama direktori bili članovi HDZ – a.
Podsjetio je da je kada je predlagao da se da jamstvo brodogradilištu 3. maj, kako bi brodogradnja u Rijeci opstala, tada je HDZ odbio glasati za i podržati 3. maj, odnosno htjeli su pustiti da brodogradilište propadne, a danas njemu drže predavanje o tome kako tvornice propadaju. Podsjetio je kako je JGL investirao 50 milijuna eura u novu proizvodnju, PIK je također investirao. Podsjetio je da je dio proizvodnje preseljen u industrijsku zonu Kukuljanovo, kada je 1993. g. provedena genijalna HDZ-ova reforma lokalne samouprave koja je Rijeku svela na samo 44 km površine, a industrijska zona predalo gradu Bakru. Pitao je vijećnike HDZ-a, da li znaju od kuda su izvučeni podaci dobiveni prilikom ustrojstva Urbane aglomeracije, odnosno da iz okolnih općina i gradova, više od 50% ljudi dolazi na posao u Rijeku. Ako je sve tako crno, kamo ti ljudi onda idu raditi.

Tea Čaljkušć Mance (HDZ) je ponukana pitanjima zakupaca štandova i građana pitala gradonačelnika je li, nakon što je najavio mogućnost preuzimanja tržnica za tri mjeseca, osobno upoznat da je gosp. Franolić prebacio svu svoju imovinu na tvrtku Ana, koja nije u poslovnom odnosu s Gradom Rijeka te da Grad rijeka nad tržnicama Zamet i Brajda nema ingerenciju. Pitala je da li postoje projekcije izračuna koliko će to koštati da li će Grad Rijeka preuzeti objekte i opremu bez kojih je nemoguće obavljati tržnu djelatnost, odnosno hoće li će se gospodinu Franoliću dati velike novce za rashodovanu opremu ili će se ići u nabavu nove ili će taj vrući krumpir ostati drugom gradonačelniku. Podsjetila je kako je SDP čiji je član Franolić bio pogodovao Franoliću vezano uz nekretnine na Rujevici.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako taj vrući krumpir neće ostati drugom gradonačelniku. Dodao je kako je vijećnica Čaljkušć Mance pomiješala kruške i jabuke. Tržnice Rijeka su trgovačko društvo koje je dobilo koncesiju, što treba razlikovati od Tržnice na kojoj se obavlja tržna djelatnost. Ne preuzimamo tvrtku Tržnice Rijeka nego tržnu djelatnost. Svejedno je je li oprema u vlasništvu Tržnice Rijeka ili neke druge tvrtke. Gradonačelnik je naglasio kako nije najavio da postoji mogućnost preuzimanja. Neće biti natječaja za koncesiju, već će to prvih 6 mjeseci do godine obavljati tvrtka Rijeka plus, a onda će se vidjeti hoće li se ići na osnivanje nove tvrtke. Uostalom taj će materijal biti riješen prije lokalnih izbora, na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Tržnice Brajda su imovina Grada Rijeke kao i objekti na Glavnoj tržnici. Sudskom nagodbom Grad Rijeka je dobio tu imovinu vrijednu 10-tak milijuna eura. Ništa se spektakularno neće dogoditi. Zakupci će obnoviti ugovore s novom tvrtkom, a građani će moći i dalje kupovati na tržnici.

Vijećnica Čaljkušć-Mance je replicirala kako ona ništa pomiješala i jasna joj je razlika između tvrtke Tržnice i tržnica. Pitala je da li će Rijeka plus unajmiti opreme tvrtke Ana ili Tržnica Rijeka koja ima 8,5 milijuna neriješenog kredita i 18 djelatnika te kolika sredstva će se investirati u opremu.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je potpuno svejedno koliko dugovanje ima tvrtka Tržnice Rijeka. Prestankom koncesije prestaju i poslovni odnosi s tom tvrtkom. Podsjetio je kako se ne preuzima tvrtk već djelatnost. Rijeka plus radi poslovnu analizu što joj se najbolje isplati da se u najbržem roku cijela transakcija provede. Oprema se neće kupovati. Da li će se unajmiti od Ane i nekog drugog, to će biti poslovna odluka Rijeka plusa. Obersnel je odgovorio i na komentar o pogodovanju Franoliću vezano uz nekretnine na Rujevici naglasivši kako je Grad Rijeka je podignuo tužbu protiv tvrtke Lovorka Kukanić i na svim je instancama, od Općinskog pa sve do ustavnog suda tužba odbačena. Smatrali smo da je Rujevica vlasništvo Grada Rijeke i njenih građana te zamolio vijećnicu Čaljkušić-Mance da ne imputira nikakvo pogodovanje.