Ivan Ivaniš (SDP) je naveo kako se u zadnje vrijeme puno piše o tome da se odustalo od pruge od Rijeke prema mađarskoj granici pa je pitao da li gradonačelnik zna kakva je situacija s tom prugom.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da je pruga Rijeka – Zagreb jedan od najvažnijih prometnih pravaca, od posebne važnosti ne samo za Hrvatsku nego cijelu našu regiju. Obersnel je rekao da mu nije jasno zašto se zadnjih tjedana inzistira na netočnoj činjenici da se od kapitalnog projekta izgradnje pruge od mađarske granice preko Zagreba do Rijeke odustaje. Odustalo se od jednog dijela dionice kroz Drežničku dolinu ali se krenulo u izradu projektne dokumentacije za izgradnju pruge. Riječ je o ulaganju od gotovo 3 milijarde kuna. Dvokolosječna pruga trebala bi biti izgrađena po cijeloj dionici osim od Ogulina do Delnica. Za Rijeku je posebno važno zbog toga što će kroz sam grad biti izgrađena dva kolosijeka odnosno od Šapjana do Delnica što će biti preduvjet da se uvede gradska željeznica. Gradnja dionice koja je nama izuzetno važna treba započeti 2015. g. a trebala bi biti gotova do 2018., kada bude gotov novi kontejnerski terminal. Kapacitet te pruge bit će povećan na 22 milijuna tona, što je peterostruko više od postojećeg.

Danko Švorinić (Lista Ri) je pitao zašto Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca ne postupa po odredbama Zakona o kazalištima i Gradskom vijeću ne podnosi izvještaje o poslovanju, što je po zakonu dužno. Imamo i Kazališno vijeće kojem je također obaveza podnositi tromjesečna izvješća o kojima bi Vijeće trebalo raspravljati. No oni to ne rade. Kazalište dobiva 42 milijuna kuna, a neprihvatljivo je da nam ne polaže račune. Smatra da je to zakonska obaveza.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kaza da ta tvrdnja ne stoji jer je ono što je obveza Kazališta kao i ostalih ustanova u kulturi obuhvaćeno zajedničkim polugodišnjem i godišnjem izvješćem ustanova koje se podnosi Gradskom vijeću i koji ima opći i posebni dio koji jasno pojašnjava programski, prihodovni i rashodovni dio. Kroz taj materijal svi vijećnici dobivaju dovoljno informacija o financijskom i programskom djelovanju. Gradonačelnik je naglasio kako je bilo koji vijećnik, pa tako i Švorinić tijekom četiri godine mandata mogao tražiti posebnu točku dnevnog reda na kojoj bi se raspravljalo o Kazalištu ili bilo kojoj drugoj ustanovi.

Predrag Blečić (Lista Ri) postavio je pitanje vezano uz urušavanje zida napuštene kuće na adresi Srdoči 38. Blečić je kazao kako je Vijeće MO Srdoči prije šest godina pokrenulo inicijativu da se taj objekt proglasi spomenikom kulture. Zatraženo je mišljenje ministarstva koje je reklo da se radi o zgradi koju se može zaštiti isključivo u smislu ambijentalne zaštite, no Gradske službe nisu ništa poduzele. Blečić je pitao do kada će mještani Srdoča trpjeti ignoriranje i birokratski pristup te pitao hoće li netko snositi posljedice nakon što se zgrada urušila.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da je to pitanje upućeno na krivu adresu. Grad Rijeka nema nikakve veze s tim objektom jer se radi o kući koja je u privatnom vlasništvu. I Grad je svojevremeno upozoravao građevinsku inspekciju na mogućnost urušavanja kuće, no ništa nije poduzeto. Pitanje je postavljeno na pogrešnom mjestu jer Grad nema ingerencije. Ministarstvo kulture smatra da nema potrebe posebno štiti tu kuću jer takvih kuća na području grada ima puno pa samim time nije imalo smisla da se takva razina utvrdi na lokalnoj razini. No čak i da je takva obaveza utvrđena o tome bi i dalje brigu morao voditi vlasnik, a ne netko drugi. Element zaštite ne podrazumijeva da će netko drugi, u ovom slučaju Grad zaštiti tu kuću. Takvih zgrada u Rijeci ima na stotine.

Ivana Jurčić (HSU) je postavila pitanje vezano uz pokretanje rada Hospicija. Hospicij je ustanova neophodno potrebna županiji i gradu, a važna je jer je prva ustanova takve vrste u Hrvatskoj. Više puta se o tome govorilo na Vijeću pa je pitala ima li naznaka na koji će način biti financirani smještajni kapaciteti.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je Grad Rijeka zajedno sa PGŽ prvi uveo Mobilnu službu za palijativnu skrb i s tim će se projektom nastaviti dalje. Zbog potrebe za stacionarnu palijativnu skrb zajedno s nadbiskupijom i županijom pokrenut projekt uređenja Hospicija. Hospicij je završen i uređen te opremljen, obišla ga je inspekcija ministarstva radi ishođenja dozvola, a i ministar Ostojić je obišao Hospicij i definitivno je potvrđeno da će Hospicij ući u sustav HZZO koji će financirati njegovu djelatnost, dok će u jednom dijelu radi višeg standarda rad Hospicija financirati Grad i Županija. Hospicij bi trebao biti otvoren krajem siječnja.

Hrvoje Burić (HDZ) je podsjetio kako je na Gradskom vijeću postavio pitanje vezano u devastirano i neočišćeno područje oko dvorane Trsat koje je takvo ostalo nakon Vele Gospe, prozvavši gradonačelnika da je stanje nepromijenjeno te da gradonačelnik već u nekoliko navrata obmanjuje javnost tvrdeći da je sve u redu. Burić je kazao da je isto i sa prihvatilištem za beskućnike gdje gradonačelnik također obmanjuje javnost. Burić je rekao da ima ugovor između Prihvatilišta i Grada u kojem ne piše da će se sredstava doznačiti ovisno o proračunu. Burić je postavio pitanje vezano uz Autotrolej i deset autobusa kupljenih 2008. Godine koji su u kvaru. Pitao je kada će se ti autobusi moći ponovno koristiti.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao da se ne slaže s Burićevom konstatacijom da je prostor oko Dvorane devastiran. Obersnel je kazao kako on ne obmanjuje javnost jer je taj prostor počišćen. Što se tiče Prihvatilišta, prema Odluci o izvršenju Proračuna, u njegovoj je nadležnosti da odluči kada će i da li će se ugovoreno platiti. Prihvatilište nije jedina institucija koja brine o beskućnicima. Sve što je odgovoreno bit će uglavnom izvršeno, što će ovisiti o priljevu sredstava, rekao je gradonačelnik.
Što se tiče neispravnih autobusa, Autotrolej je kupio autobuse tvrtke Mercedes, a ne neke bezimene tvrtke. Zadnje što se moglo očekivati je da će se autobusi od tako renomirane firme kvariti. Autobusi su redovno servisirani a kvarovi otklanjani. Problem je nastao kada je Euroline, kao ovlašteni predstavnik preko kojeg su autobusi kupljeni, završio u stečaju. Pojavio se problem tko će snositi troškove popravka autobusa. Sada su smo direktno u pregovorima s proizvođačem da zajednički nađemo način kako će se taj problem riješiti. Obersnel je rekao da je donio odluku da se ne čeka nego da se popravci obave u ovlaštenom servisu, pod nadzorom sudskog vještaka kako bi se poslije moglo tražiti naknadu. Ako se ne postigne dogovor i ne slože oko rješavanja problema priznavanja kvarova, tražit ćemo zaštitu pute suda.

Tomislava Zečević Pedić (HDZ) je pitala kolika je šteta nastala nakon jesenjih kiša radi koje će se morati Plaža Ploče na Kantridi ponovno uređivati. Zečević Pedić je rekla da je Plaža preplaćena, a netko tko je projektirao nije znao kakve su morske struje i koliko izvora ima. Pitala je koliko se svake godine na proljeće utroši na dodatne radove za uređenje već uređene plaže koja je ionako preplaćena i za koju će građani morati koncesionaru plaćati ulaznicu.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao da se iz materijala koji su dostupni na web portalu može lako doznati da će plaža ići u koncesiju ali se ulaz na plažu Ploče neće naplaćivati. Obersnel je rekao da ne zna niti jedan grad na moru koji ne uređuje plaže nakon zime i nakon olujnog juga. Za svaki objekt koji imamo postoje sredstva za redovno održavanje pa tako i plaže, gdje zimi jugo zna polomiti sprave ili ošteti dio betoniranih površina. Na plaži Ploče se ne događa ništa posebno što se ne događa i na drugim plažama zimi.

Josip Rupčić (HDZ) je pitao zašto Rijeka u prometnom smislu nazaduje u odnosu na ostale sredine. Pri tom je naveo kako su novine pisale o ukidanju brodske linije Rijeka – Dubrovnik te rekao kako ne vjeruje da će se pruga od mađarske granice do Rijeke izgraditi. Rupčić je rekao da je bivši ministar Komadina neslavno završio kada je morao ukloniti projekt autoceste Rijeka – Žuta lokva, kako vam onda vjerovati da će se pruga izgraditi kad niste bili su stanju uraditi čvor Orehovica, rekao je Rupčić.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je ondašnjim premijerom Račanom prisutan na otvaranju radova na čvoru Orehovica i sve što je uopće napravljeno, izgrađeno je temeljem ondašnjeg ugovora sa Svjetskom bankom još 2003.g. Obersnel je rekao da se ne slaže s navodima kako Rijeka zaostaje u prometnoj povezanosti. Nije sve što piše u novinama istina. Počekajmo da vidimo tko je bio u pravu; ja koji govorim da linija za Dubrovnik neće biti ukinuta ili oni koji govore da hoće. Što se tiče prometnog pravca za Žutu lokvu Obersnel je pitao Burića kako to da se nakon osam godina sjetio važnosti tog pravca.

Ivan Bogdanić (HDZ) je pitao hoće li se nešto poduzeti vezano uz jezero površine 30 m i 10 cm duboko koje se zadnjih 10 g. nakon svake obilnije kiše stvori u ulici Milice Jadranić. Na potezu između Trampovog brijega i Morčića se tada ne može proći. Pješaci ne mogu, a auti prolaze teško. Jezero se isprazni za nekoliko dana. Kada će se trajno riješiti taj problem jezera.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako na žalost ta cesta nije do sada bila u nadležnosti Grada. Početkom iduće godine, izmjenom zakona Grad Rijeka će preuzeti nadležnost nad županijskom cestama pa će problem stvaranja tog jezera biti riješen već tijekom siječnja izgradnjom još jednog upojnog bunara. Naravno da za povremene ekstremne uvjete ni to rješenje neće biti sasvim dovoljno, no trebalo bi otkloniti stvaranje jezera nakon kiša.

Branko Rađa (HDZ) je pitao može li se nekako drugačije riješiti parkirni prostor za invalidne osobe. Naime, Rijeka promet je osigurao dovoljno mjesta na parkiralištima ali je problem što na nekim mjestima poput onih ispred zgrade Mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u Starom gradu nema vremenskog ograničenja pa su zauzeta 24 sata. Ima li mogućnost da se parkiranje ograniči na nekoliko sati.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako se na Vijeću više puta tražilo da prava invalida ne budu ničim ograničena. Rekao je da će predložiti Rijeka prometu da pokuša naći neko adekvatno rješenje za parkirališna mjesta ispred zgrade Mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koja bi se mogla izuzeti iz statusa javnog parkirališta i namijeniti za potrebe Zavoda.

Ana Trošelj (PGS) je podsjetila kako se na Vijeću u travnju ove godine raspravljalo o garaži Stari grad i pitala da li još uvijek postoji opasnost od rušenja ploče i opasnost za korisnike.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako bi, da je imao ikakvih saznanja o postupanju nadležnih tijela, o tome odmah izvijestio Vijeće. Nakon priče koja je u travnju uzburkala javnost, do danas nije dobio nikakav odgovor i nema saznanja da je bilo što poduzeto. Radi se o privatnoj garaži gdje je za postupanje nadležna građevinska inspekcija, a je li ona nešto poduzela ne zna. Neslužbeno sam doznao da je vlasnik s jednom tvrtkom krenuo u istraživanje stanja, ali o tome nema informacija.

Tea Čaljkušić Mance (HDZ) je komentirala tužni rasplet događanja oko Veletržnice ribe Rijeka. Čaljkušić Mance je kazala kako je vidjela da u proračunu za 2013. stoji stavka od 150.000. namijena za veletržnicu ribe u koju je do sada ulupano 10 milijuna kuna, a da svrha nije postignuta i da se nije uredilo tržište ribom. Novac je iscurio i nestao a radnici su prozvali pročelnika Odjela za poduzetništvo da nije ništa poduzeo. Pitala je je li pročelnik ispitao gdje su nestali novci, što se do sada ustanovilo i da li će Grad i dalje ići u taj projekt.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je podsjetio da je taj projekt pokrenula PGŽ na inicijativu Vlade RH prije 8 godina. Glavninu sredstava za uređenje objekta dali su fondovi talijanske Vlade. Nisu potrošena proračunska sredstva nego sredstva tih fondova koja ne potražuju sredstva nazad. Sredstva nisu ulupana jer je zgrada uređena i opremljena. Poslovanje veletržnice se trebalo financirati iz ostvarene dobiti, no to se nije dogodilo zbog neuređenog tržišta ribe, što je pak u nadležnosti ministarstava i inspekcijskih službi. Grad Rijeka je htio da se poduzmu mjere saniranja gubitaka kako bi se nastavilo poslovanje, ali dogovor svih suvlasnika prema važećem Društvenom ugovoru nije postignut. Svi osnivači nisu bili za to da se pokriju dugovanja i nastavi poslovanje, za razliku od Grada koji je za to predvidio sredstva. Stoga je pokrenut stečaj kroz koji će zaposlenici ipak dobiti dio sredstva. Što se objekta tiče, prostori će se koristiti za svrhu za koju su uređeni, ukoliko se postigne nekakav dogovor, odnosno za neku sličnu djelatnost vezanu uz ribarstvo.

Skip to content