Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradsko vijeće usvojilo je proračun za 2013. godinu u iznosu od 834,6 milijuna kuna. Donesena je i Odluka o osnivanju javne ustanove Art-kino i davanju u koncesiju Plaže Ploče i Motornog broda Galeb.

Proračun Grada Rijeke za 2013. godinu

Proračun Grada Rijeke za 2013. godinu iznosi 834,6 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 2,5% u odnosu na iznos utvrđen rebalansom  za 2012. godinu, te je na razini izvornog proračuna za 2012. godinu koji je iznosio 835 milijuna kuna. Smanjenje je rezultat transakcija vezanih za zamjenu zemljišta sa Kliničkim bolničkim centrom Rijeka i preoblikovanje HNK Rijeka. Naime, rebalansom za 2012. godinu, sukladno Ugovoru o zamjeni nekretnina između Republike Hrvatske, Grada Rijeke i Kliničkog bolničkog centra Rijeka, planirana je zamjena zemljišta u iznosu od 25,9 milijuna kuna te sudjelovanje Grada u obveznom preoblikovanju HNK “Rijeka” u sportsko dioničko društvo u iznosu od 8 milijuna kuna, što je iskazivanjem na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna povećalo ukupnu visinu rebalansa u odnosu na početni proračun. Nadalje, u 2013. godini planiraju se manji primici od zaduživanja s obzirom da je u ovoj godini izgrađena i preuzeta u poslovne knjige Grada, II. faza prometnice Rujevica – Marinići. Ukoliko se navedeno izuzme, ukupan proračun u 2013. godini u odnosu na lanjski veći je za 1,5%.
“Značajan dio ovoga proračuna, više od 25 milijuna kuna, izdvaja se za stanogradnju. Sa 20-ak milijuna kuna nastavlja se i izgradnja cesta, a planira se i intenziviranje aktivnosti na izgradnji poduzetničke zone Bodulovo, gdje ćemo uložiti oko 8 milijuna kuna. Sa 5,2 milijuna kuna od spomeničke rente radit će se na uređenju Arheološkog parka u Starom gradu, a toliki iznos će se za tu svrhu osigurati i iz različitih izvora kroz komunalni sustav. Nastavljamo i projekt sanacije deponija Viševac sa 17 milijuna kuna, a naša je obveza izdvajanje i 18 milijuna kuna za radove na izgradnji Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina. Tu je niz manjih iznosa koji se odnose na uređenje škola, vrtića, programe mjesnih odbora,… Unatoč nepovoljnim financijskim prilikama, uspjeli smo zadržati zadovoljavajući standard na koji su naši građani navikli”, kazao je gradonačelnik Obersnel naglašavajući kako nema velikih i spektakularnih objekata i projekata.

Gradonačelnik je govorio i o projektima za koje dokumentacija postoji ili će biti gotova tijekom naredne godine, a to su Autobusni kolodvor, dječji vrtić na Pehlinu, revitalizacija zone Benčić, projekti vezani za kompleksnije infrastrukturne zahvate, kao što su tuneli koji bi trebali povezati područje Žabice i Mlake te preseljenje garaže Autotroleja na novu lokaciju. “Svi ti projekti su u pripremi ili su u visokoj fazi gotovosti, a za njih ćemo sredstva osigurati iz različitih fondova Europske unije”, kazao je gradonačelnik Obersnel. Tomu je dodao kako Grad Rijeka trenutačno nema prihode kojima bi sam mogao financirati sve navedeno. U trenutku kada je izvjesno da iz Europske unije možemo dobiti nepovratna sredstva, naglasio je Obersnel, i to čak 60- 80% vrijednosti svakog pojedinog projekta, bilo bi neracionalno ne strpiti se i dobiti sredstva za sve velike kapitalne projekte. Govoreći o Prijedlogu Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu gradonačelnik je kazao da ohrabruje činjenica da se nastavlja pozitivan trend i da ipak rastu prihodi od poreza na dohodak. Prihodi poslovanja planiraju se u iznosu od 712,4 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 1,9% u odnosu na 2012. godinu. U strukturi prihoda poslovanja najveći dio čine porezni prihodi (52,2%), prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima (19,5%), prihodi od imovine (18,6%) te prihodi od pomoći, donacija i ostali prihodi (preostalih 9,7%). Komunalni doprinosi i naknade planiraju se u 2013. godini u iznosu od 117,7 milijuna kuna, što predstavlja blago smanjenje od 0,7% u odnosu na 2012.g. Od navedenog iznosa 101,6 milijuna kuna otpada na prihode od komunalne naknade, a 16,1 milijuna kuna otpada na komunalni doprinos. Veća procjena prihoda od nefinancijske imovine rezultat je planiranja naknada za ceste koja se planira u iznosu od 5,8 milijuna kuna godišnje budući da će Grad u slijedećoj godini preuzeti od ŽUC-a na upravljanje i održavanje ceste koje su prema izmjenama zakona postale nerazvrstane ceste te prelaze u vlasništvo Grada. Prema Zakonu o cestama održavanje preuzetih cesta financirat će se iz godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (planirani prihod od 5,3 milijuna kuna) i od naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta (planirani prihod od 0,5 milijuna kuna).

Gradsko vijece prosinac 2012

Proračun za 2013. godinu iznosi 834,6 milijuna kuna

Rashodi poslovanja za 2013. godinu planirani su u iznosu 639,2 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje za 0,3% u odnosu na 2012. godinu, a obuhvaćaju rashode za zaposlene, materijalne i financijske rashode, subvencije, pomoći, naknade i ostale rashode. Plaće zaposlenih u gradskoj upravi i proračunskih korisnika u idućoj će godini ostati na razini 2012. godine, a ne planiraju se sredstva za isplatu božićnica i regresa. Materijalni rashodi planiraju se u iznosu 226,4 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 3,1% u odnosu na 2012. godinu. Na to utječe povećanje rashoda za održavanje nerazvrstanih cesta temeljem novog Zakona o cestama. Subvencije se planiraju u iznosu 30,3 milijuna kuna i povećane su za 8,2%, a odnose se na subvencije javnog prijevoza, studentskih karata, Ekoplusa, produženog boravka u privatnim školama te pojedinih programa javnih potreba u kulturi. Pomoći se planiraju u iznosu 4,2 milijuna kuna u 2013. godini, što predstavlja povećanje od 1,3 milijuna kuna ili 47% u odnosu na 2012., a odnose se na stipendiranje vukovarskih studenata, gradnju pješačkog mosta u Vukovaru, Zakladu Sveučilišta u Rijeci, pomoći u sklopu socijalnog i zdravstvenog programa, rad sportske ambulante, nabavu kardiološke medicinske opreme za Thalassotherapiu Opatija.

Naknade građanima i kućanstvima planiraju se u iznosu 37,5 milijuna kuna u 2013. godini, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu za 4,7%, a odnose se najvećim dijelom na naknade unutar Socijalnog programa Grada Rijeke. Pored toga, ovi rashodi odnose se i na stipendije učenicima i studentima, informatičko obrazovanje umirovljenika, građana s posebnim potrebama i branitelja, novčane donacije za novorođenčad i mnoge druge aktivnosti. Projekcija proračuna za 2014. godinu projicirana je u iznosu od 744.500.000 kuna, a za 2015. godinu u iznosu od 731.800.000 kuna. Gradonačelnik je kazao da su projekcije izrađene na temelju saznanja što će se događati iduće dvije do tri godine, ali se ne mogu predvidjeti i izmjene pojedinih zakona koji će utjecati na visinu proračuna, kao i sredstva koja će grad za određene projekta dobiti od Europske unije. Prijedlog Proračuna Grada Rijeke za 2013. godinu proslijeđen je Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje.

Govoreći o proračunu Hrvoje Burić (HDZ) je izrazio nadu da je ovo posljednji proračun koji predlaže Obersnel i da će građani na predstojećim izborima dobiti boljeg gradonačelnika. Podsjetivši kako je Obersnel bio ciničan prema bivšim Vladama HDZ-a koje su planirale veći gospodarski rast, Burić je poručio da se Obersnel sada može nastaviti smijati i aktualnoj Vladi, jer se očekuje pad BDP-a i to možda čak za 2,1%. Burić se usprotivio što u ovom prijedlogu proračuna nema financijskog plana za pokriće deficita iz 2011. koji iznosi 145 milijuna kuna. Od gradonačelnika je tražio da iznese podatak koliki će biti deficit za 2012. i iduće tri godine, pozivajući se državni proračun u kojem ministar financija Slavko Linić za 2013. Godini predviđa 10,9 milijardi manjka.

Kako je Burić, među ostalim, kazao da Odbor za promet Gradskog vijeća neće podržati ovakav prijedlog proračuna, Obersnel se zapitao kako je moguće da Odbor glasuje protiv proračuna, ali kasnije diže ruke za sve akte koji proizlaze iz tog dokumenta. Tu je veliki broj dokumenata vezanih uz komunalnu djelatnost. „Jedinica lokalne samouprave u planiranju proračuna, za razliku od države, ne može planirati deficit. Može ga ostvariti neplaćanjem nekih obveza tijekom godine. To znači da po zakoni ne mogu planirati deficit“, odgovorio je gradonačelnik.
Ljiljana Mihić (SDP) kazala je kako je ovakav proračun je dobar temelj za daljnji rad novog saziva Gradskog vijeća, jer je 2013. godina izborna. Dodala je da predloženi proračun za 2013. godinu omogućuje kontinuitet odluka, posebice u kontekstu činjenice da najznačajniji, prihod od poreza i prireza na dohodak bilježe blagi rast. Sljedeća godina za Hrvatska će biti povijesna i prijelomna zbog ulaska u Europsku uniju, dodala je Mikić, govoreći da to otvara brojne razvojne mogućnosti i za Grad Rijeku.

Nikola Ivaniš (PGS) ustvrdio je da u ovom prijedlogu proračuna, u odnosu na prethodna tri, nedostaje kritički uvod o tome na koje sve načine Vlada utječe na proračun Grada Rijeke. S obzirom da hrvatska Vlada predviđa rast BDP-a, a razvidno je da će narednih godina proračun Rijeke padati, Ivaniša je zanimalo gdje će se zapravo dogoditi rast BDP-a. “Neovisno o tome što BDP i proračun nisu neposredno vezani, za očekivati je da bi se rastom BDP-a proračuni morali bolje puniti. Zabrinjava me što se očito taj rast neće dogoditi u Rijeci i upravo zbog toga je PGS suzdržan. Ne ulažemo u ono u što bi trebali, ali se zato izdvaja 851.000 kuna za brod Galeb ili pak 440.000 za baliranje smeća, a da se pritom ne ide u razvrstavanje otpada po gradu. Unatoč tomu, imamo pozitivan stav o prometnoj šansi, jer smo svjesni komparativnih prednosti. No, više se ne spominje izgradnja ceste prema Žutoj Lokvi, kao ni nizinska pruga; ne zna se kada će biti izgrađena cesta D- 403. Očito je a sa makroprojektima Rijeka nije u prvom planu“, kazao je Ivaniš pitajući zašto je to tako.

Gradonačelnik Obersnel pojasnio je da se iz projekcije proračuna vidi da će se rast prihoda ostvariti kroz porezne prihode koji će sa 270 milijuna kuna u 2013. Godini porasti na 382 milijuna kuna u 2014. godini, što je pak rezultat rasta BDP-a. Obersnel je napomenuo da je u ovom trenutku teško predvidjeti koliko će za dvije godine iznositi pomoći iz inozemstva ili od države. Ta sredstva se stoga sada ne mogu planirati, nego tek kad se potpišu određeni ugovori koji, primjerice, s Fondom za energetsku učinkovitost ove godine teže oko 20 milijuna kuna. Teško je predvidjeti i dodatne prihode od komunalnog doprinosa koji pak ovise o pripremljenosti projekata koje ovise o investitoru. „Zato smo planirali manju projekciju, iako je stvarni proračun uvijek do sada bio znatno veći od projekcije, s obzirom da je neke prihode teško planirati. Očekujemo značajna europska sredstva kroz razne fondove. Na Aktualnom satu sam pojasnio da se nije odustalo od nizinske pruge, što je projekt vrijedan tri milijarde eura. Netočno da se ne zna ništa o izgradnji ceste D- 403, jer je izdana lokacijska dozvola, a Grada Rijeka zajedno sa Hrvatskim cestama radi na glavnom projektu, a radimo i na pripremi uklanjanja građevina za tu trasu vrijednu oko 500 milijuna kuna“, odgovorio je Obersnel dodavši da će ta cesta bit izgrađena prema predviđenom dinamičkom planu, istodobno sa Zagrebačkim terminalom.
Danko Švorinić (Lista za Rijeku) je ustvrdio kako je potreban široki zaokret u vođenju grada, o čemu, kaže, svjedoči nedavni sastanak čelnik ljudi Luke, Lučke uprave i Grada Rijeke. Švorinić smatra da to nije razina koja treba raspravljati o biciklima na Molo longu, već da se time trebaju baviti mjesni odbori. Komentirajući kako brojna obećanja vezana uz otvaranje radnih mjesta i konkurentno gospodarstvo nisu ispunjena, kao ni izgradnja novog autobusnog kolodvora, centra Platak, dječjih vrtića Švorinić je kazao da je činjenica da je realizirano manje od 50% planova. Zna se, dodao je, koja je to ocjena u školi, ali kako nismo u školi, konačnu će ocjenu dati birači na lokalnim izborima u svibnju iduće godine.

Obersnel je odgovorio da kod predlaganja programa nitko nije mogao predvidjeti da će kriza ići galopirajućim tempom, a u tom kontekstu Rijeka nije mogla ostati izolirani otok. Sva ta događanja odrazila su se na prihode gradskog proračuna. “Sjećam se kada su nam prije puno godina spočitavali neizgradnju bazenu ili dvorani na Zametu. Ovo o čemu gospodin Švorinić govori je zlonamjerno podmetanje. Ne mogu govoriti o svojim očekivanja, niti mogu utjecati na ono što će mediji prenositi s pojedinih događaja, ali kad su Luka, Lučka uprava i Grad zajednički istupili, to je bilo zbog prezentacije zahvata koji će bitno unaprijediti kvalitetu života građana u zoni luke i u užem centru grada. To je ono zbog čega su nas mjesni odbori i političke stranke uvijek kritizirali”, kazao je Obersnel. Pritom je podsjetio da je čelnik Lučke uprave na toj konferenciji za novinare govorio o kapitalnim projektima vrijednim 70 milijuna eura, a čelnik Luke o investicijama koje vrijede nekoliko desetaka milijuna eura, za što očito mjesta u pojedinim medijima nije bilo.

Tomislava Zečević Pedić (HDZ) upozorila je da se riječki gradski proračun, kao i prethodnih godina, smanjuje. Zadovoljstvo je izrazila činjenicom što je Odjela gradske uprave za urbanizam planiranje sveo u realnije okvire. No, postavila je pitanje zašto nisu planirana sredstva za saniranje gubitaka Porina i zbog čega se smanjuju sredstava Odjelu gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, kada je sve više nezaposlenih i ljudi na rubi egzistencije. Hrvoje Burić (HDZ) kazao je da je proračun “izvana stijena, a iznutra pjena”; lijepo izgleda, ali da takav zapravo nije. Tu je tvrdnju argumentirao time što se ne može pronaći 30.000 kuna za prihvatilište za beskućnike, poručujući da je stoga apsurdna najava novog investicijskog zamaha u sljedećoj godini. Burić je uvjeren da od toga neće biti ništa. Kao dobar primjer povlačenja novca iz europskih gradova naveo je Pleternicu i Pakrac, spočitavajući što njihov primjer nije slijedila i Rijeka.

Obersnel je odgovorio je ova Vlada, za razliku od prethodnih, kad se mijenjao zakon o porezu koji je povećao neoporezivi dio prihoda, uvažila činjenicu da će se time nanijeti gubitak lokalnoj samoupravi, pa se povećao udio u stopi na dohodak. Komentirajući Burićeve navode o Pleternici i Pakracu, gradonačelnik je kazao kako je Burić zaboravio navesti da je riječ o fondovima namijenjenih ruralnom području, što Rijeka nije, pa se tako nije ni mogla natjecati za ta sredstva. Ujedno je podsjetio da je novcem Europske unije realiziran jedan od najvećih projekata upravo na ovom području. S 23,5 milijuna eura Eu će financirati projekt izgradnje Centralne zone za gospodarenje otpadom. “Jasno mi je da se zalažete za ta povlačenja, samo je problem što je prethodni premijer puno novca povukao u svoj džep, što dijelom utječe i na rejting Hrvatske u svijetu. Sram me što je to, nažalost, bio i moj premijer”, kazao je Obersnel. Odgovarajući na primjedbe oko Socijalnog programa gradonačelnik je kazao da se očekuje manji pritisak na socijalni program. Ukoliko do toga ipak ne dođe, provedba tog programa opet neće biti upitna, jer je rebalansom predviđeno povećanje te stavke za 16%. Razumijem da je demagogija sredstvo političke borbe, poručio je Obersnel Buriću, ali kad se njome služite,vodite računa o matematici. Obersnel je podsjetio i da Grad trenutačno osigurava nužni smještaj za 400 beskućnika te da sufinancira nekoliko programa udruga koje se bave zbrinjavanjem beskućnika, a bez naknade je za tu svrhu Grad dao i dva poslovna prostora.

Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2013. godinu

Gradsko vijece prosinac 2012

Sa sjednice

Usvojen je i Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2013. godinu koji je za 13% veći od ovogodišnjeg, a na razini je 6,675 milijuna kuna. Sukladno odredbama Pravilnika o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke, putem nadležnog Odjela gradske uprave za kulturu 1. rujna 2012. godine objavljen je Poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u 2012. godini koji je bio otvoren do 1. listopada 2012. godine. Poziv je, osim u Novom listu, zajedno s obrascima, bio objavljen i na Internet stranicama Grada Rijeke. U skladu sa Zakonom o kulturnim vijećima te Odlukom o osnivanju kulturnih vijeća Grada Rijeke članovi sedam kulturnih vijeća Grada Rijeke su u listopadu i studenom 2012. godine, uvažavajući uvjete i kriterije za vrednovanje prijedloga programa koji su propisani Pravilnikom o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke, razmotrili sve pristigle prijedloge i predložili za sufinanciranje najkvalitetnije programe. Govoreći o Programu pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šara kazao je da se pregovorima sa sindikatima uštedjelo oko milijun kuna u masi plaća te da se zahvaljujući tomu više novca raspoređuje na manji broj programa.
Hrvoje Burić (HDZ) smatra da treba izmijeniti iznose koji se dodjeljuju, jer se stranka kojoj pripada bori protiv nepotizma. Naveo je primjer Udruge Drugo more za koju se izdvaja 181.000 i Klub ljubitelja buke koji će dobiti 71.000 kuna. Neki su bliži, a neki dalje od oltara, ustvrdio je Burić. Osim HDZ-a protiv ovog prijedloga bila je i Lista za Rijeku čiji je vijećnik Švorinić upozorio da je najveći korisnik sredstava kazalište koje ne poštuje zakonsku odredbu i ne podnosi financijsko izvješće u ovom dijelu.

 

Pogrami javnih potreba u sportu, tehničkoj kulturi za 2013.

godinu. Prijedlog je nedavno usvojen na Skupštini Riječkog sportskog saveza. Proračun javnih potreba u sportu za iduću godinu raste za 12%, a iznosi 12.303.000 kuna. Rast zapravo predstavlja dug iz prošlih godina usmjeren na financiranje klubova. Svi programi su smanjeni, a nastojalo se zadržati temeljne programe. Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava unutar Programa javnih potreba u sportu Grada Rijeke za 2013. godinu- Aktivnosti koje se sufinanciraju putem Riječkog sportskog saveza, donosi Skupština Zajednice sportskih udruga grada Rijeke “Riječki sportski savez” te ga podnosi na naknadnu suglasnost gradonačelniku Grada Rijeke i Gradskom vijeću Grada Rijeke najkasnije do kraja siječnja 2013. godine.

Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Rijeke za 2013. godinu težak je 2.100.000 kuna. Njime su utvrđene aktivnosti, poslovi i djelatnosti u tehničkoj kulturi od značenja za Grad Rijeku, kao i za njegovu promociju na svim razinama. Programom se stvaraju uvjeti za zadovoljavanje potreba u aktivnostima kao što su redovne djelatnosti strukovnih udruga, redovno osposobljavanje građana, širenje znanstveno tehničkih dostignuća građana, udruženja stručnih osoba, Zajednica udruga tehničke kulture grada Rijeke “Zajednica tehničke kulture Rijeka”, djelatnost darovitih, osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, nagrade i priznanja za tehnička postignuća, utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, izvannastavne tehničke aktivnosti djece, mladeži i studenata, organiziranje značajnih nacionalnih i međunarodnih priredbi, stručno osposobljavanje i usavršavanje građana te izdavačko nakladnički programi.

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća usvojen je paket planova i programa iz resora komunalnog sustava i to Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, Plan raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora, Program održavanja komunalne infrastrukture i Plan gradnje komunalnih vodnih građevina u 2013. godini koji zajedno teže 350 milijuna kuna. Najveće izdvajanje od 36,5 milijuna kuna odnosi se na gospodarenje otpadom, jer je nužno nabaviti opremu za primarnu selekciju otpada i završetak sanacije Viševca. “Za 223% povećana je stavka osnovnog opremanja, u što se ubraja uređenje Arheološkog parka, početak uređenja parka Pomerio, Koblerovog trga,… Samo plan izgradnje komunalnih građevina zahtijeva sredstva od 186,5 milijuna kuna.
Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2013. godinu, uključuje investicije iz šest programa. To su izgradnja cesta i javnih površina, izgradnja komunalne infrastrukture stambenih područja, gradska groblja, izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture s komunalnim društvima te uređenje objekata tržne djelatnosti. U razvojnim zahvatima s komunalnim društvima iznosi po investicijama predstavljaju dio ulaganja iz cijene komunalne usluge koji se odnosi samo na Grad Rijeku, preostali dio ulaganja nalazi se u proračunima ostalih jedinica lokalne samouprave suvlasnika društva ili predstavljaju sredstva koje ulaže komunalno društvo. Ukupna sredstva koja se planiraju uložiti za realizaciju Programa za 2013. godinu iznose 61.446.500,00 kuna i identična su planiranim sredstvima predloženim prijedlogom Proračuna za 2013. godinu i Planom razvojnih programa za 2013. godinu.

Gradsko vijeće Grada Rijeke prihvatilo je Plan raspodjele sredstava spomeničke rente za 2013. godinu po kojemu su sredstva za iduću godinu sa 10 milijuna kuna smanjena na 9 milijuna, a namijenjena su za tri ključna programa. To su Programi zaštite i očuvanja kulturnih dobara u ustanovama kulture u vlasništvu Grada Rijeke, Programi zaštite i očuvanja kulturnih dobara u sklopu Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke i za Kapitalna ulaganja u programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Rijeke. To se pak odnosi na prenamjenu i revitalizaciju ex bloka Rikard Benčić. U 2013. godini započet će pripremni radovi i izrada projektne dokumentacije za etapnu sanaciju, obnovu, adaptaciju odnosno rekonstrukciju objekata unutar kompleksa bivše Tvornice Rikard Benčić, za što se planira iznos od 1,.4 milijuna kuna. Također, planira se i završetak četvrte faze restauratorsko-konzervatorskih radova u Upravnoj zgradi bivše Šećerane, za što je predviđeno 800.000 kuna. U idućoj godini slijede i aktivnosti na prezentaciji arheološkog lokaliteta i uređenju Trga te izrada projektne dokumentacije za što treba osigurati 1,881 milijuna kuna.

Gradsko vijece prosinac 2012

Dorotea Pešić Bukovac

Vijećnici riječkog Gradskog vijeća donijeli su Odluku o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću Grada Rijeke za 2013. godinu. Pravni temelj za donošenje Odluke nalazi se u Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Zakon je na snagu stupio 3. ožujka 2011. godine, a Izmjene i dopune tog Zakona na snazi su od 11. lipnja 2011. godine. Sredstva od 1,185 milijuna kuna namijenjena su za deset političkih stranaka u Gradskom vijeću Grada Rijeke koje broji 35 članova. Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2013. godine, a primjenjivat će se do prestanka mandata članovima sadašnjeg saziva Gradskog vijeća, odnosno do ožujka ili travnja ove godine kada slijedi raspuštanje sadašnjeg saziva Vijeća i raspisivanje lokalnih izbora. Za svakog člana Gradskog vijeća utvrđen je jednaki mjesečni iznos sredstava tako da pojedinoj političkoj stranci pripadaju sredstva razmjerno broju njenih članova Gradskog vijeća u trenutku konstituiranja Gradskog vijeća. Za svakog izabranog člana Gradskog vijeća podzastupljenog spola, pojedinoj političkoj stranci pripada i pravo na naknadu razmjerno broju izabranih članova Gradskog vijeća podzastupljenog spola.

Način financiranja devet vijeća nacionalnih manjina u 2013. godini

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina utvrđena obveza je jedinica samouprave da osiguraju sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina uključujući sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe. Grad Rijeka u tu svrhu za iduću godinu planira sredstva u iznosu od 883.500 kuna. Ta će sredstva biti između Vijeća albanske, bošnjačke, crnogorske, mađarske, makedonske, romske, slovenske, srpske i talijanske nacionalne manjine za Grad Rijeku.

Vijećnici su donijeli Odluku o visini spomeničke rente. Njome se utvrđeni uvjeti za plaćanje spomeničke rente u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline u Gradu Rijeci i to za nepokretna kulturna dobra i kulturno-povijesne cjeline na području Grada u kojima se plaća spomenička renta kada se u njima obavlja gospodarska djelatnost, područja zona Grada za određivanje visine spomeničke rente, obveznike plaćanja, visina i način plaćanja te rokovi za plaćanje spomeničke rente.

Izmjena Odluke o komunalnoj naknadi

S obzirom na činjenicu da se niti u 2013. godini ne očekuje značajnije poboljšanje gospodarske situacije uopće, Grad Rijeka i u idućoj godini poslovnim subjektima koji obavljaju proizvodne djelatnosti i djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane umanjit će mjesečno davanje po osnovi komunalne naknade. Pročelnica Miličević pojasnila je da to znači da i nadalje u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine ostaje na snazi umanjenje koeficijenta namjene za navedene djelatnosti za 5%. Naime, gradska uprava Rijeke još je 2009. godine smanjila komunalnu naknadu za 10%, što je dio antirecesijskih mjera kojima se nastojalo pomoći poduzetnicima.

Plan davanja koncesija

Vijećnici su prihvatili Prijedlog dopune Srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija na području grada Rijeke za razdoblje od 2012. do 2014. godine. Naime, u petogodišnju koncesiju ide Plaža Ploče na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje. Procijenjena godišnja naknada za koncesiju utvrđena je u fiksnom dijelu u iznosu od 128.000 kuna i varijabilnom dijelu u iznosu od 3% prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti i pružanja usluga na plaži. Donesen je i Srednjoročni (trogodišnji) plan davanja koncesija na području grada Rijeke za razdoblje od 2012. do 2014. godine u okviru kojega će se jedna koncesija na pet godina dati za obavljanje komunalne djelatnosti– obavljanja dimnjačarskih poslova na području grada Rijeke. Procijenjena godišnja naknada za koncesiju iznosi 280.000 kuna. U koncesiju za gospodarsko korištenje na 20 godina ide i kulturno dobro, Motorni brod “Galeb”. Procijenjena godišnja naknada za koncesiju utvrđena je u fiksnom dijelu u iznosu od 14.112 kuna i u varijabilnom dijelu u minimalnom iznosu od 3% prihoda ostvarenog obavljanjem gospodarske djelatnosti na kulturnom dobru. Pravni temelj za davanje koncesije je Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U skladu s navedenim prihvaćen je i Prijedlog plana davanja koncesija na području grada Rijeke za 2013. godinu.

Osnivanje javne ustanove Art-kino

Ustanova se osniva za obavljanje audiovizualnih i komplementarnih djelatnosti, a osnivač joj je Grad Rijeka, izvijestio je gradonačelnik Obersnel. Art kino Croatia kao javna ustanova koja će skrbiti o filmskoj djelatnosti u Rijeci bit će registrirana u ožujku iduće godine. Ova odluka pokazuje svijest o potrebi održanja kulturnog standarda unatoč kriznim vremenima, a predstavlja i značajan iskorak u kulturnoj politici grada. U razdoblju od četiri godine, koliko djeluje Art-kino Croatia, kino je posjetilo više od 80.000 posjetitelja. U Rijeci očito postoji publika za programe koji nudi Art-kino Croatia, a Grad Rijeka prepoznao je potrebu za održavanjem i unaprjeđenjem kulturnog standarda postignutog u Art-kinu Croatia, što namjerava postići kroz javnu ustanovu. Sredstva koja će Grad Rijeka izdvajati za rad buduće javne ustanove trebala bi ostati na sadašnjoj razini, dok bi se sredstva za programe iz drugih izvora trebala povećati. Dio priljeva sredstava očekuje se iz vlastitih sredstava budući da javne ustanove imaju daleko veće mogućnosti samofinanciranja. Kao javna ustanova, Art-kino će biti u mogućnosti puno lakše ulaziti u međunarodne projekte financirane iz različitih međunarodnih fondova, povezivati se s drugim ustanovama i organizacijama na razvoju programa i realizirati programe putem suradničkih projekata, platformi i mreža te tako dodatno doprinijeti programskoj i financijskoj stabilnosti Art-kina.

Na osnivanje ustanove Grad Rijeka odlučio se zbog činjenice što su svi djelatnici kina zapravo djelatnici gradske uprave. Slične ustanove imaju i drugi gradovi u Europi. K tomu, na ovaj način Art- kino puno će uspješnije prikupljati sredstva fondova i putem različitih natječaja, kazao je gradonačelnik Obersnel.
Svi formalno-pravni preduvjeti za registraciju ove ustanove bit će dovršeni u veljači iduće godine, što znači da bi u novoj formi Art kino trebalo nastaviti s radom od ožujka 2013. godine. Ujedno, nakon 15 godina, Rijeka je dobila i ljetno kino koje je zabilježilo izvrsnu posjećenost tijekom srpnja. U Rijeci očito postoji publika za program koji nudi Art-kino Croatia, a Grad Rijeka prepoznao je potrebu za održavanjem i unaprjeđenjem kulturnog standarda postignutog u Art-kinu Croatia, što namjerava postići kroz javnu ustanovu. Art-kino financira Grad Rijeka, Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture RH i Europska unija kroz programe Media i Europa Cinema. Dio programa je izravno pokriven sredstvima različitih donatora – od stranih veleposlanstava i kulturnih centara pa do privatnih i javnih, domaćih i stranih, kulturnih fondacija. Art-kino djeluje kao platforma za razvoj riječke audiovizualne djelatnosti te je preuzelo na sebe ulogu promotora filmske kulture. Art-kino je mjesto, ne samo prikazivanja i gledanja filmova, već i raspravljanja o njima, edukacije, komunikacije i istraživanja umjetnosti pokretnih slika, filmske refleksije i refleksije o filmu.
Nezadovoljstvo prijedlogom o osnivanju javne ustanove izrazio je Željko Glavan (HSLS) govoreći da ga to podsjeća na princip rada države i osnivanje raznih agencija unutar ministarstava. “To nije sretno rješenje, o čemu svjedoči i primjer HKD-a. Nadam se da ustanova neće služiti za pranje novca”.
Pročelnik Šarar demantirao je takvu mogućnost naglašavajući da se na ovaj način smanjuje broj djelatnika Odjela gradske uprave za kulturu te da ne treba zaboraviti da se Art kino financira i sredstvima resornog ministarstva i Europske unije. Radi se o reorganizaciji, dodao je Šarar, a ona ne košta ništa više.

Među ostalim, donesena je i Odluka o nerazvrstanim cestama na području grada Rijeke kojom se uređuje upravljanje, građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih cesta na području grada Rijeke, kontrola i nadzor nad izvođenjem radova na nerazvrstanim cestama te mjere za zaštitu nerazvrstanih cesta. Pročelnica Odjela za komunalni sustav i uređenje grada Irena Miličević kazala je da je navedeno nužno zbog novog zakona o cestama. Dodala je da dosadašnja problematika nerazvrstanih cesta nije bila izjednačena s ostalim cestama. Ovom se odlukom povećava broj kilometara nerazvrstanih cestama o kojima Grad Rijeka treba trebamo brinuti. Od 1. studenoga ove godine brigu o dodatnih 60 kilometara županijskih i lokalnih cesta te o zimskoj službi preuzima Grad Rijeka.

Informacija o aktivnostima i praćenju izrade Prostornog plana Primorsko-goranske županije

Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca iznio je Informaciju o aktivnostima i praćenju izrade Prostornog plana Primorsko-goranske županije sa Zaključkom o davanju mišljenja na Nacrt konačnog prijedloga Prostornog plana Primorsko-goranske županije, što su vijećnici i prihvatili. Nacrt konačnog prijedloga Prostornog plana Primorsko-goranske županije izrađen je u skladu s bitnim zahtjevima koje je Grad Rijeka istaknuo u postupku izrade, a odnose se na dimenzioniranje građevinskih područja naselja, trasu obilazne željezničke pruge, raspored i kapacitet luka nautičkog turizma te površine izdvojenih građevinskih područja ugostiteljske, poslovne i proizvodne namjene. Ovaj zaključak proslijeđen je Zavodu za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije. Novi plan se radi zbog toga što je Prostorni plan Primorsko-goranske županije izrađen sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, a usvojen 2000. godine. Svi podaci za izradu Prostornog plana Primorsko-goranske županije datirali su iz 1995. godine, a propisi i ostali službeni dokumenti i iz ranijih razdoblja. U navedenom razdoblju od 15 godina došlo je do znatnih promjena u gospodarskom, demografskom, društvenom, i ostalom razvitku Republike Hrvatske. Te promjene manifestiraju se i na području Primorsko-goranska županije, što je neposredno vezano za temeljni prostorno-razvojni dokument, odnosno: Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Kod glasovanja su bili suzdržani vijećnici PGS-a, čiji je vijećnik Nikola Ivaniš ponovio skepticizam po pitanju izgradnje nove pruge.

Govoreći o izgradnji pruge visoke učinkovitosti koja će preko Zagreba povezivati Rijeku sa mađarskom granicom, Obersnel je kazao da će se dio te pruge rekonstruirati, a dio će biti izgrađen potpuno novi. Drugi kolosijek te pruge bit će izgrađen izgrađen od Delnica do centra Rijeke, odnosno do Šapjana. Cijela trasa važna je za Rijeku. HŽ bi s radovima počeo 2015. godine, a sve će biti dovršeno 2017. godine sa završetkom izgradnje i puštanja u rad terminala na Zagrebačkoj obali. Time bi se željeznica uvela i u javni gradski prijevoz, o čemu se u Rijeci planira još od 2002. godine, ali su promjene u Vladi i HŽ-u su taj projekt usporile.

Vijećnici su, među ostalim, imenovali Stručno povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru na području grada Rijeke. Zadaci Stručnog povjerenstva jesu pružanje pomoći davatelju koncesije pri pripremi potrebnih analiza i/ili studija opravdanosti davanja koncesije, pri pripremi i izradi uvjeta i dokumentacije za nadmetanje, pravila i uvjeta za ocjenu ponuditelja i primljenih ponuda te kriterija za odabir ponude, analiza projektnog prijedloga koncesije radi utvrđivanja radi li se o projektu javno-privatnog partnerstva kako je određen zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo, pregled i ocjena pristiglih ponuda, utvrđivanje prijedloga odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje koncesije ili prijedloga odluke o poništenju postupka davanja koncesije i obrazloženje tih prijedloga, obavještavanje nadležnog državnog odvjetništva o namjeri davanja koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra te obavljanje ostalih poslova potrebnih za provedbu postupka davanja koncesije.