Aleksandar Bulog (SDP) kazao je kako je u medijima objavljeno da je Europski parlament zbog epidemiološke situacije produžio Galwayu i Rijeci status Europske prijestolnice kulture do kraja travnja 2021.g. Pretpostavlja da zbog takve situacije zatvaranje EPK neće biti tako spektakularno kao što je bilo otvaranje. Zanima ga kakav se program očekuje do kraja travnja i kako se on slaže s ovim novim epidemiološkim mjerama.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako neće govoriti što je titula Europske prijestolnice kulture 2020 trebala značiti u kontekstu razvoja grada. Nakon spektakularnog otvaranja, zbog svima znanih razloga uslijedila je redukcija programa. Nadali smo se da ćemo ono što nismo učinili 2020. ili barem dio toga, napraviti do travnja 2021. Neke aktivnosti smo ipak uspjeli odraditi i imali smo preko 400 događanja u 2020. Za period do kraja travnja pripremili smo čitav niz programa. U travnju nas očekuje nekoliko velikih izložbi. Jedna od najvećih je Nepoznati Klimt, u Muzeju grada Rijeke koja će pokazati radove njegove rane faze uključujući i stropne slike iz našeg kazališta koje su u međuvremenu restaurirane pa će ih građani moći vidjeti po prvi put iz blizine. U staroj zgradi Muzeja grada bit će postavljena izložba, Umjetnost i strip, u suradnji s francuskim Muzejom stripa. Ponovno se otvara izložba Fiume fantastika. MMSU priprema veliku izložbu – svojevrsnu retrospektivu Ivana Kožarića. Kazalište priprema operu po Kamovu koju je skladao naš skladatelj Juranić, upravo za EPK 2020. Bit će tu još dosta zanimljivih programa poput nastupa rock sastava Grč s dijelom riječkog simfonijskog koncerta, koji će se održati u ribarnici. Realizirat će se još dva programa za 27 susjedstava, a bit će postavljene i dvije skulpture – jedna u Baškoj na otoku Krku, a druga u Voloskom. Dakle, namjera nam je realizirati puno programa u travnju, a da li ćemo sve uspjeti organizirati i realizirati, ne ovisi o nama već o aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Čuli smo najavu da se od 1. travnja priprema novi paket epidemioloških mjera, pa ćemo vidjeti nakon toga.

Josip Kukuljan (Nezavisni) pitao je čemu služi fiksna naknada i koliko u godišnjem iznosu korisnici plaćaju Energu.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako takve detalje ne zna na pamet. Pojasnio je da je fiksna naknada jasno definirana propisima koji definiraju obračun centralnog grijanja. Jednako tako je fiksna je cijena utvrđena odlukama Hrvatske regulatorne agencije – HERE. Svi isporučitelji usluga bez obzira da li se radi o vodi, grijanju ili čistoći moraju plaćati dio naknade, ako su u mogućnosti da pruže uslugu za određeni broj korisnika . Isto tako svi korisnici moraju plaćati tu naknadu koja je propisana zakonima RH, a u slučaju Energa i odlukama Hrvatske regulatorne agencije.
Kukuljan je odgovorio kako Riječani plaćaju 18 milijuna kuna godišnje komentirajući koliko bi se fasada moglo primjerice napraviti tim novcem. Taj bi se novac mogao iskoristiti za popravak vrelovoda. Imamo primjer na mostu kod HNK Ivana pl. Zajca, gdje prolazi vrelovod, ako taknete cijev ona je vruća pa umjesto Kazališta grijemo zrak oko Mrtvog kanala. Fiksna naknada mogla bi se koristiti za održavanje dimnjaka. Na Rastočinama padaju cigle unutar dimnjaka. Pitaju stanari šta se to ruši. Neke stvari se uopće više ne održavaju. Fiksna naknada je trebala biti korištena za popravak dimnjaka i te cijevi kod kazališta. Vi ste predlagali da Energo izgradi benzinsku crpku s kafićem. Sa tom fiksnom naknadom smo morali plaćati i usluge tog kafića.

Sandra krpan (SDP) je kazala kako smo prije nekoliko dana otvorili Dječju kuću. Čestitala je arhitektu Randiću i cijelom timu. Pitala je čija je Dječja kuća, tko će njome upravljati i tko može koristiti njene sadržaje

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je Dječja kuća u vlasništvu Grada Rijeke jer ju je financirao Grad Rijeka koristeći oko 45 milijuna kuna, od čega oko 30 milijuna iz EU fondova. Dječja kuća nije zamišljena kao ustanova. Njome će formalno upravljati Gradska knjižnica iz razloga što je Gradska knjižnica jedan od najvećih stalnih korisnika kuće i u Dječjoj se kući nalazi Dječja knjižnisa Stribor. U Dječjoj kući će ravnopravno djelovati MMSU, Art kino koje će tamo imati programe i radionice za djecu, poput radionica o tome kako se stvara i snima film, za što tamo postoji izvrsna moderna tehnika. Tamo će aktivnosti provoditi i Gradsko kazalište lutaka, s programima posebno za najmanju djecu ali i čitav niz programa vezanim uz izradu lutaka i lutkarskih predstava. Tu ćer se realizirati i programi same knjižnice, od mogućnosti korištenja 3d printanja, na dalje. Čitav niz radionica u koje se osim ove četiri ustanove mogu uključiti i druge udruge koje mogu ponuditi programe za djecu. Za sada je zbog epidemioloških mjera zabranjena aktivnost koja se tiče rada sa djecom u smislu radionica. Ostaje mogućnost korištenja knjižnice, predstava kazališta lutaka i filmskih projekcija, sve ostalo će krenuti čim okolnosti dozvole.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti) pitao je kakvo je stanje u brodogradilištu 3. maj. Svjedoci smo katarzi koju je doživio 3. maj koji je usprkos poteškoćama uspio opstati do danas. Zanima ga kakvo je trenutno stanje brodogradilišta i ima li informacije kako brodogradilište stoji s poslovnog i financijskog aspekta, odnosno kakva je njegova budućnost.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako to nije njegova neposredna nadležnost. Bio je uključen u problematiku svega što se događalo u 3. maju i u stalnom kontaktu s upravom koja je učinila sve što je bilo u njenoj moći, kao nadležnim ministrom i premijerom Vlade RH. Bez te sinergije teško da bi brodogradilište opstalo. Situacija u brodogradilištu je stabilna, poslova ima, a ima i naznake da će se riješiti još nekoliko novogradnji, u vlasničkom smislu. Plaće se redovno isplaćuju. Ono što je problem je činjenica da je brodogradilište još uvijek sastavni dio Uljanik grupe. Uljanik grupa djeluje kroz više različitih tvrtki koje su činile tu grupu, od kojih su neke u stečaju. Činjenica je da je brodogradilište dužno nekim članicama koje su u stečaju i po sili zakona vrši se naplata iz stečajne mase. Istovremeno Uljanik grupa je od 3. maja dobila pozajmicu preko 500 milijuna kuna i ta se pozajmica ne uzima u obzir pri vraćanju pozajmica unutar grupe. Trebala bi se uključiti i Vlada u rješavanje tog problema, pa ako treba i izmjenom zakona. Svi znamo da je cijeli mozak operacije bio smješten u Uljaniku. Dio ljudi i opreme i novaca je otišao u te sestrinske firme. Postoje naravno i dugovanja 3. maja prema sestrinskim firmama, i sada se to mora sagledati u kontekstu stečaja. Ako se to ne riješi, onda se boji za budućnost 3. maja. Brodogradilište 3.maj još uvijek djeluje unutar Uljanik grupe, a odnosi unutra Uljanik grupe nisu riješeni niti formalno ni financijski.

Tamara Martinčić (SDP) je kazala kako smo iz medija vidjeli da je gradonačelnik sa suradnicima nedavno obišao energetski obnovljenu školu Belvedere. Grad je ulagao i u druge objekte pa moli cjelokupna informaciju o toj temi.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je grad Rijeka bio jedan od prvih koji je potpisao Povelju gradonačelnika kojom su se gradonačelnici velikih gradova obvezali provoditi mjere vezane za energetsku učinkovitost i smanjenje emisije CO2. Mi smo krenuli u aktivnosti na tom planu i prije nego su se otvorili europski fondovi iz kojih bi se to moglo financirati. Iz gradskog proračuna smo sa 18 milijuna kuna obnovili 6 ili 8 škola i vrtića. Kada su krenuli natječaji Fonda za energetsku učinkovitost prijavili smo za obnovu 21 objekt, odnosno 20 škola i vrtića i zgradu Muzeja grada. Realizirali smo obnovu vrijednu oko 100 milijuna kuna, od čega je oko pola iz EU sredstava, a pola iz proračuna. Ako tome dodamo projekte koje smo realizirali prije početka realizacije europskih projekata realizirali smo 27 projekata u iznosu od 120 milijuna kuna. Ono što veseli je činjenica da nije samo Grad Rijeka prvi u smislu obnove naših ustanova, već i po odgovornosti samih upravitelja zgrada u Rijeci koji su prepoznali te modele i uspjeli obnoviti čitav niz zgrada, u manje-više u privatnom vlasništvu. Obnovljene su fasade, obnovljena stolarija i krovovi. Nije samo gradska uprava prepoznala taj model već su i građani iskoristili maksimalnu mogućnost za obnovu a tako će biti i u budućnosti jer još ima zgrada za obnoviti.

Petra Karanikić (SDP) komentirala je vijećnika Kukuljana i njegove tvrdnje vezane uz opskrbu plinom od strane Energa. Pitala je koji je razlog zbog kojeg će krajnji potrošači koji nisu sklopili ugovor s Energom o trajnoj opskrbi plina plaćati veću cijenu.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da vijećniku Kukuljanu nije jasno kako to da je sada cijena plina jeftinija od cijene plina u Zagrebu. Naime, od 1. 4. tržište plina u Hrvatskoj je liberalizirano. To znači da građani mogu birati tko će ih opskrbljivati plinom. To su mogli i ranije, pa ima onih koji su potpisali sa drugim isporučiteljima poput Eona ili s Energom.
Onima koji nisu potpisali ugovor, njima je zakonodavac nakon provedenog natječaja odredio s kime moraju potpisati ugovor. Na natječaju je taj posao dobila Gradska plinara Zagreb koja je kao distributer između 5 do 9 % skuplji. Energo je prije toga nekoliko mjeseci provodio marketinški projekt kako bi zadržao postojeće i privukao nove potrošače i da nije bilo ovakvih besmislenih neutemeljenih tvrdnji koje su iznosili pojedinci u javnosti, oni koji su vjerovali Kukuljanu, zahvaljujući njemu plaćat će i veću cijenu.

Hrvoje Burić (Bura) je iznio tvrdnju kako je gradonačelnik zaboravio spomenuti kako je, uz onih 500 milijuna kuna koje je brodogradilište 3. maj dalo Uljaniku, i on oprostio 20 milijuna kuna komunalne naknade na teret građana grada Rijeke. Komentirao je ono što se događa u pravosuđu, kazavši kako je iznoseći sumnje na rad suda u Osijeku ono što tvrdi Zdravko Mamić istina, jer je na tom sudu svojedobno odbačena tužba protiv Tržnica Rijeka. Čitajući novine, može se zaključiti kako su sudovi u Rijeci spori, svi se žale na nedostatak sudaca u Rijeci. Zanima ga što gradonačelnik misli o radu sudova u gradu Rijeci.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako on, za razliku od Burića smatra da je donošenjem odluke da se dio dugovanja otpiše pomogao brodogradilištu 3. maj da opstane, a to Burić ne može shvatit jer samo gleda pitanje vlastite koristi. U više navrata je govorio kako je nezadovoljan brzinom rada pravosuđa jer to ima velike, u financijskom smislu štetne posljedice na Grad, kada je riječ o postupcima koje se vode, bilo da je Grad tužitelj ili tuženi. Dugotrajni procesi rezultiraju obračunom velikih kamatnih stopa. Onaj tko je izgubio mora plaćati astronomsku cijenu zbog velikih kamata. Slučaj Tržnica nikad nije došao na sud jer je tužba prije toga odbačena. Ono što Burića muči je činjenica da je tužio gradonačelnika i da je parnicu pravomoćno izgubio i sad je zgrožen time. Burić može biti zadovoljan jer proces nije dugo trajao i neće morati plaćati velike kamate, nego samo iznos koji je tražio Obersnel uz manje troškove postupka.

Burić je odgovorio kako je Obersnel prvo oprostio 20 milijuna kuna komunalne naknade brodogradilištu, a onda povisio svima komunalnu naknadu. Kazao ja kako zbog objave na Facebook stranici iz srpnja 2020. već u 10 mjesecu pozvan na prvo ročište. Sud je odmah reagirao i u roku tri mjeseca je dobio poziv što dovoljno govori o utjecaju Vojka Obersnela na sud. Predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat je na to upozorio Burića da privatizira govornicu. Burić je kazao kako kad Grad tuži procesi su dugotrajni, a kada je gradonačelnik u pitanju, onda proces traje 2 mjeseca. To je problem sudstva i potvrda da je ono što priča gospodin Mamić je istina.

Marinko Koljanin (Nezavisni) je pohvalio projekte koje je Grad u protekle četiri godine realizirao, ali ga zanima što je s onim projektima koji nisu napravljeni. Konkretno zanima ga što je s Teatrom Fenice i kada će se konačno Teatro Fenice staviti u funkciju. Da li će u sljedeće četiri godine biti riješen problem tog objekta nakon 14 godina stajanja. Zanima ga vidi li mogućnost da se izgradi šetnica od Kantride do Voloskog. Zanima ga izgradnja četvrtog nogometnog igrališta jer u zadnjih 50 godina nije izgrađeno niti jedno osim Rujevice, koja je privatna inicijativa.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako su to pitanja za sučeljavanja kandidata za gradonačelnika, a ne za njega jer on ne sudjeluje u toj utrci. Svaka priča ima svoje zašto. To što smo mi donijeli zaključak da ćemo pokušati napraviti nešto s Teatrom Fenice je lijepo, ali smo svjesni da to iziskuje određene financijske aranžmane. Vlasnik je imao razgovore s Gradom. Ponuda koju je dao je po našoj procjeni bila prevelika, ponajprije zbog činjenica da je uz cijenu otkupa, za obnovu i dovođenje u funkciju tog objekta potrebno 25 milijuna kuna, ako ne i više. Činjenica je da je kroz stečajni postupak zgrada bila ponuđena na prodaju. Što se Grada Rijeke tiče, u tom trenutku nije bilo novaca niti vremena da se pokrene kreditno zaduženje. Smatra da bi bilo dobro da Teatro Fenice bude u gradskom vlasništvu. Nema povratnu informaciju je li zgrada prodana. Što se šetnice tiče, ona se obnavlja u fazama. Postoji idejni projekt šetnice od Kantride do Preluka. Procjena realizacije tog projekta je preko 20 milijuna kuna. Bez kreditnog zaduženja to se odjednom u cijelosti ne može napraviti. Svake godine se obnovi dio šetnice, ili vlastitim sredstvima ili sredstvima Ministarstva prometa ili PGŽ iz sredstava za održavanje pomorskog dobra. Realizacija šetnice će trajati neko vrijeme, osim ako novo Gradsko vijeće ne donese odluku o zaduženju. Što se pak nogometnog igrališta tiče, ne bi tako olako prešao preko konstatacije da nije ništa izgrađeno osim Rujevice. Grad Rijeka je sudjelovao u izgradnji stadiona na Rujevici, koji uz glavni ima i četiri terena za vježbanje. Kao u mnogim drugim pitanjima i ovdje je problem prostor i novac. Razgovarali smo sa Sveučilištem da se na njihovom prostoru izgradi novo igralište. S obzirom na dobru volju rektorice vjeruje da će se to i realizirati u narednom razdoblju.

Koljanin je odgovorio kako smatra da sve ide presporo. Deset klubova se tiska na tri igrališta. Problem prostora je velik. Naglasio je kako je problem sinergija Grada i Županije, gdje su na čelu pripadnici iste stranke, a malo se napravilo. Da se htjelo moglo je to biti brže napravljeno.

Filipa Capan (HDZ) je postavila pitanje uređenja bijele ceste Tonžino, za koju je amandmanom HDZ tražio da se uvrsti u proračun. Zanima ju je li zatvorena financijska konstrukcija, je li javni natječaj u postupku i kada se planira realizacija.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako ne osporava vijećnici Capan pravo na činjenicu da su iz HDZ-a podnijeli taj amandman, ali malu zaslugu u realizaciji imaju i on koji ga je prihvatio i Gradsko vijeće isto, koju su taj amandman prihvatili i uvrstili u proračun. Procedura pripreme je pokrenuta odmah, javni natječaj raspisan i ovih dana bi trebao biti završen, odnosno odabran izvođač. Taj program će se realizirati uskoro ako ne bude pritužbi. Raspitat će se i dati pisani odgovor.

Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako je Grad Rijeka jedan od vlasnika CZGO Marišćina i donedavno je tamo zbrinjavao glomazni otpad po 232 kune po toni. Sada to radi po cijeni od 1000 kuna putem firme Ekoflora. Zanima ga da li to znači da Marišćina nije u mogućnosti raditi usluge za koje je izgrađena. Zašto Čistoća ili Grad nisu tražili nove cijene da se glomazni otpad ponovno vrati u CZGO Marišćinu i da se poništi suluda odluka direktora Šarca. Nije mu jasno da Grad ne može utjecati na cijenu, jer uz PGŽ imaju gotovo 90% vlasništva. Pitao je da li je istina da se glomazni otpad vozi u Oroslavlje tamo drobi i vraća otpad na Marišćinu i tko to plaća.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je o tome već iscrpno obavještavao, a bilo je iscrpno o tome pisano i u medijima. Grad Rijeka i Čistoća su više nego jasno i glasno iskoristili svoje mogućnosti na skupštini Eko plusa da se ne usvoji taj cjenik koji je donijela bivša uprava Eko plusa kojim je cijena zbrinjavanja glomaznog otpada povećana za gotovo 800 posto. Predstavnik Županije i Općine Viškovo u upravnom odboru, smatrali su da je cijena u redu iako su ih iz Grada i Čistoće upozoravali da je to neprihvatljivo. Zbrinjavanje tone glomaznog otpada po tome je cjeniku koštalo nešto manje od 2000 kuna. Ako je prijašnja cijena od 300 kuna bila premalena, ova od 2000 kuna je bila previše. Zašto ipak tako glasali predstavnici Županije i Općine Viškovo to mora pitati njih. Pobunila su se i druga komunalna a društva. U međuvremenu je imenovan novi član uprave. Tada je cijena zbrinjavanja otpada smanjena za 50%, a cijena glomaznog otpada ostala ista. Iz tog razloga Čistoća je raspisala natječaj na koji se javila tvrtka Ekoflor i ugovorila zbrinjavanje za malo manje od 1000 kuna. Novi direktor je predložilo nižu cijenu zbrinjavanja na Marišćini i koliko zna Čistoća je ugovorila zbrinjavanje glomaznog otpada po toj znatno nižoj cijeni. Koliko je njemu poznato otpad koji se izveze iz Rijeke se ne vraća u Rijeku jer to ne bi imalo smisla niti ekonomskog opravdanja.

Ostrogović je kazao kako je zadovoljan odgovorima jer je time gradonačelnik dao do znanja da Županija na čelu sa županom Komadinom nikako ne vodi Marišćinu i radi sve da to ispade kako ne treba. Zamolio je pisani odgovor.

Vedran Vivoda (AM) je pitao gradonačelnika da li se on s vijećnicima zafrkava. Grad Rijeka je dobio titulu Grada za mlade i titulu Europski grad sporta. Zanima ga na temelju čega? Prirodni prirast u Rijeci bilježi -800, u Rijeci ima jedan klub mladih, Akcijski plan je samo na papiru. U 21 stoljeću za tehničku kulturu izdvaja se samo 0,1 % proračuna, u doba digitalne revolucije. Što se Europskog grada sporta tiče, mi smo grad čiji su sportski klubovi na koljenima, mi smo grad koji ne brine o rekreaciji stanovništva. Kupimo dvije sprave i stavimo u jedan park, zatim dvije sprave u drugi park. Cijeli grad dolazi na jedno jedino igralište. Zanima ga koliko nas košta skupljanje pokemona na kraju njegova mandata.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako to pitanje Vivoda mora uputiti onima koji dodjeljuju nagrade i priznanja, za koje postoje jesne propozicije. Ako treba dostavit će ih Vivodi. Što god Vivoda mislio o tome, te titule nas ne koštaju ništa. Koštaju ulaganja na temelju kojih smo ta priznanja dobili. Ta tehnička kultura o kojoj Vivoda govori je najmodernija audio i video tehnika u Dječjoj kući, najmodernija oprema u poduzetničkom inkubatoru u Torpedu. Ne možemo sve promatrati kroz samo jednu stavku proračuna. Vivoda mora još puno toga naučiti da bi dogurao svoju kandidaturu do kraja.
Vivoda je komentirao kako se Obersnelova briga o mladima se najbolje vidi u Centru za mlade u Harteri, o kojem je govorio još 2007.g. Šta ste napravili – nula.

Oskar Skerbec (IDS) bliži nam se sezona kupanja- zanima ga kako teku pripreme za uređenje riječkih plaža osobito problematika plaže podno Kantride na kojoj je jugo odnijelo šljunak, posebice na plaži za pse. Zanima ga što je s plažom Ploče i koji sadržaju za ovu godinu predviđeni.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako svake godine u ovo doba kreću pripreme plaža za sezonu kupanja. Riječ je o manje-više istim aktivnostima koje se odnose na saniranje oštećenja nastalih od juga i valova u zimskom periodu i došljunčivanje plaža. Što se Kantride tiče, taj će se šljunak nadomjestiti, kako na plaži za pse tako i na onoj za građane. To podrazumijeva i popravak opreme na plažama. Za sve to nastojimo osigurati i dodatna sredstva putem natječaja. Tako smo dobili 250.000 tisuća kuna od Ministarstva prometa, pomorstva za sanaciju štete na području Bivija. A od PGŽ dobili neka sredstva za plažu za invalide Kostanj. Dat će pisani odgovor.

Predrag Miletić (Lista Ri) je kazao kako je ministar mora Oleg Butković nedavno u Bakru potpisao ugovore za uređenje luka i lučica na pomorskom dobru s načelnicima obalnih općina i gradova vrijedne 17 milijuna. Na području Grada Rijeke bit će realizirano samo 250.000 kuna. Kako je moguće da je Rijeci doznačeno samo toliko i zašto Grad nije prijavio izgradnju puno većih projekata poput šetnice na Kantrida ili povećanja broja vezova u lučicama?

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako se od ovih 17 milijuna, najveći dio odnosi na izgradnju luka i lučica, odnosno nautički sadržaj, a jedan manji dio za sanaciju plaža. Ako govorimo o infrastrukturi na području pomorskog dobra, onaj tko prijavljuje mora ujedno biti i onaj tko upravlja pomorskim dobrom. To je u našem slučaju Primorsko-goranska županija ili Lučka uprava Rijeka, kojom također upravlja Županija. Na području Rijeke postoji Lučka uprava koja upravlja pomorskim dobrom, a koncesiju za sve ostale lučice daje Županija. Mi nismo niti mogli biti nositelji takvih aktivnosti, već smo se mogli prijaviti samo za ono za što smo se i javili. Ovaj natječaj nije bio koncipiran da bi se na njega mogli javiti za projekt šetnice. Kada bude objavljen takav natječaj na njega ćemo se svakako javiti.