Sandro Vizler (HNS) je postavio pitanje vezano uz Autotrolej naglasivši kako je prije tri tjedna započela izgradnja kanalizacije na području Trsata, čime je naprasno i bez konzultacije s MO prekinut javni gradski prijevoz, što se pokazalo nepotrebnim. U međuvremenu je organizirana tribina na kojoj su građani kazali kako je ovakvo stanje neprihvatljivo i predložili rješenje. Zašto su bila potrebna tri tjedna za reakciju Autotroleja i tko je za to odgovoran. Građani su predložili rješenje, no nakon tribine nije bilo nikakvog odgovora od Autotroleja. Nekoliko dana pokušavali su stupiti u kontakt sa Autotrolejom, bezuspješno. Iz Autotroleja su poslali djelatnike na prvu najbližu stanicu koji su utvrdili da nema potrebe da se uvede vanredna linija, jer su građani išli prema obližnjim kućama. Građanima koji su zvali u Autotrolej da se žale, rečeno je da se obrate MO.

Direktor KD Autotrolej Marin Rajčić je odgovorio kako  je i on sam dobio nekoliko upita na tu temu. Dodao je kako će se tijekom Uskršnjih blagdana uspostaviti linija 2 oko Trsata, u punoj trasi. S obziom na to da su korisnici zakinuti, nakon blagdana će biti uspostavljena nova privremena mini bus linija od Kampusa, ulicom Slavka Krautzeka, Mihanovićevom prema trsatskoj crkvi do Dvorane mladosti i dalje prema Kampusu.

Tea Mičić Badurina (PGS) je govorila o aktualnoj problematici Teatra Fenice naglasivši kako je kolega Pasarić već postavio slično pitanje prije nekoliko mjeseci. Sada tamo imamo ruglo grada zbog neodgovornog i nedodirljivog vlasnika koji ne održava svoj objekt. Kada zapuše bura građani obilaze objekt, zbog opasnosti da im se štogod ne dogodi. Pitala je postoje li mehanizmi od strane Grada kako bi se prisilio vlasnik, ne zadirući pri tom u vlasništvo, da počne održavati objekt, onako kako bi trebalo.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako Grad Rijeka nema nikakvih mogućnosti da intervenira u objekt u privatnom vlasništvu, bez obzira je li riječ o kulturnom dobru ili ne. Bilo kakve zahvate, inspekcijske nadzore ili druge aktivnosti može poduzeti jedino Konzervatorski odjel. Jedno od rješenja je da se postavi skrbnik objektu. Grad Rijeka nema nikakve mogućnosti intervencije. Ono što su neki kroz medije pokušavali izmanipulirati da se vlasnika prisili komunalnom naplatom, je nemoguće, jer je ona vezana za zonu, djelatnost i odvijanje poslova u prostoru. Ne postoji zakonska mogućnost uvođenja nekakve kaznene naknade. To bi bilo jedino bilo moguće uvođenjem poreza na nekretnine, no koliko znamo većina je bila protiv njegova uvođenja, pa sad imamo to što imamo, kazao je gradoinačelnik.

Morana Jokić (HNS) je pitala tko je zadužena za održavanje čistoće površina u neposrednoj blizini osnovnih škola, jer se na njima nalaze gomile vrećica, tetrapaka, razbijenih boca, koje tamo leže mjesecima, uz u međuvremenu otpalo lišće koje se također tamo nakupilo. Spomenula je OŠ Kozala, koja ima ograđenu površinu i OŠ Zamet koja nije ograđena. Čini joj se da su ti prostori neodržavani pa je interesira, tko o tome treba brinuti, čija je to obveza, što treba učiniti da se to riješi jer smećem šaljemo djeci lošu poruku, jer takva situacija poziva na još veće bacanje.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je riječ o prostoru koji nije javna površina, bez obzira je li ograđena ili nije. To je obveza škole koja treba to riješiti vlastitim sredstvima, ili tako da pozove KD Čistoću. Gradonačelnik je kazao kako situacija nije tako crna. Više ga brine tko je to smeće tamo ostavio, a to su najvećim dijelom sami učenici ili građani koji tamo blizu stanuju. Treba krenuti od sebe, i u tome je problem, jer nedostaje edukacija od malih nogu. Očito je da smo u obrazovnom sustavu u potpunosti zakazali, pa će trebati jako puno zajedničkog rada kako bi promijenili ovakav način razmišljanja.

Oskar Skerbec (IDS) je postavio pitanje vezano uz završetak izgradnje zagrebačke obale i početak izgradnje ceste D403. koje smatra izuzetno važnim s obzirom na značaj u gospodarskoj i prometnom smislu. Pitao je u kojoj je fazi izgradnja ta dva infrastrukturna projekta.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako niti jedan od dva projekta nije u nadležnosti Grada. Izgradnja samog terminala ide svojim tijekom. Najvećim dijelom su završeni podmorski radovi i sad se već vide konture budućeg terminala. Ti bi radovi trebali biti gotovi do kraja iduće ili početka 2020. godine. Problem izgradnje ceste D 403 se na žalost vrti dugi niz godina. Na zadnjem sastanku sa ministrom Butkovićem dobio je uvjeravanje da će do kraja godine biti raspisan natječaj za izgradnju te ceste. Kako bi se radovi ubrzali, Grad je preuzeo obvezu osiguranja stambenog prostora za ljude kojima će biti oduzeti stambeni projekti na trasi ceste i to je već najvećim dijelom riješeno. Očito je kako za izgradnju ceste još nije zatvorena financijska konstrukcija. Riječ je o za grad važnom prometnom projektu koji će biti zapadni ulaz i izlaz u grad, jer osim kraka na lučkom području, treba imati negdje u blizini Novog lista spoj na Zvonimirovu.

Ana Trošelj (PGS) pohvalila Muzej grada Rijeke i Pomorski  i povijesni muzej za realizaciju izložbe Torpedo prvi na svijetu. Kazala je kako je brojni građani pitaju kada će biti obnovljena lansirna rampa torpeda te dodala kako zna da je riječ o pomorskom dobru i da će  biti nužno dogovoriti se s Lučkom upravom. Pitala je možemo li iskoristiti priliku domaćinstva EPK 2020 i ubrzati započete procese suradnje Lučke uprave i Grada na sanaciji te rampe i njeno pretvaranje u turističku atrakciju

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako to sigurno do 2020 neće biti gotovo. Znamo što je naša obaveza do 2020. jer smo u natjecanje za dobivanje EPK išli s vrlo jasnim prijedlogom programa i aktivnosti, koji će se realizirati, a koji su sadržani u knjizi kandidature. Naša je obaveza realizacija onog što piše u toj knjizi i za što smo se obvezali. Naravno da uz to nastojimo u planiranim aktivnostima maksimalno urediti i neka područja grada od pojačanog interesa za naše sugrađane i turiste. Obnova lansirne rampe nije jednostavan niti jeftin projekt. Riječ je o lučkom području kojim upravlja Lučka uprava i ona mora biti nositelj tog projekta. Grad je do sada izradio projektnu dokumentacije i elaborat kojim se utvrdilo stanje objekta, posebice njegova statika. Lučka uprava propustila je prijaviti se na natječaj na kojem je Grad dobio sredstva za Benčić i brod Galeb. Sada se mora čekati neki drugi takav ili sličan natječaj. Grad je Lučkoj upravi ponudio stručnu i logističku potporu. Uređenje lansirne rampe je trenutno apsolutno neizvedivo, s obzirom na činjenicu da slobodnih novaca nema, a dobivanje europskih novaca je složen proces, pa je sasvim sigurno da do 2020 neće biti gotovo. Kroz muzej torpeda će se prikazati ono što je vezano uz tu industrijsku baštinu.

Ljiljana Cvjetović (HSU) je pitala gdje su nestali poštanski sandučići koji su se nalazili na raznim mjestima po Rijeci. Umirovljenicima teško ići do grada kako bi poslali pismo. Sandučić na Potoku je razbijen, na Zametu poštanski sandučić nakon obnove zgrade nije vraćen, a tako je i na drugim mjestima. Pitala je može li se povećati broj sandučića u centru ili blizu mjesnih odbora  ili ambulanti ili autobusnih stanica, odnosno tamo gdje se inče kreću ljudi.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako su sandučići u nadležnosti Hrvatske pošte. Svjesni ste da je način na koji Hrvatska pošta funkcionira neadekvatan jer doslovce treba 5 – 6 dana da s pismo stigne s jednog na drugi kraj grada. Može prenijeti to pitanje Upravi pošte i tražiti da pregledaju postojeće sandučiće i postave sandučiće tamo gdje bi trebali biti postavljeni.

Mate Tomljanović (HSU) postavio je pitanje o zoni koja je u izgradnji – Bodulovo na Škurinjama kod bivšeg Getroa, gdje bi trebali doći neki poduzetnički sadržaji. U proračunu za ovu godinu je predviđeno 5 mil. kuna pa je pitao kada će se početi dalje raditi na toj zoni i kada će biti u funkciji.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je do sada utrošeno više milijuna kuna u nasipavanje područja zone Bodulovo. Površina je iznivelirana na razni na koju bi se trebala nastaviti investicija – izgradnja infrastrukture i ceste, da bi se ta zona mogila staviti u funkciju. Grad se prijavio na natječaj Ministarstva gospodarstva kroz Operativni program kako bi se izgradnja nastavila s EU novcima. Prošli smo prva dva stupnja evaluacije, a u narednih nekoliko mjeseci očekuje se konačan odgovor oko dobivanja novaca za daljnju izgradnju infrastrukture, uređenje same zone, a paralelno s time u Odjel za komunalni sustav osigurao je sredstva za pristupne ceste.

Josip Ostrogović (HDZ) na prošloj je sjednici postavio pitanje na koje je dobio odgovor s kojim je kako je kazao istovremeno zadovoljan i nezadovoljan. Pitao je kako je TD Rijeka sport utrošio 8,8 mil kuna, je li to po metodi rekla –kazala, i dobio odgovor da je to zaista po metodi rekla -kazala.  Nezadovoljan je time što se to tako radi pa je postavio pitanje koliki je godišnji iznos sredstava koji na održavanje troši Rijeka sport i ujedno tražio da mu se pisanim putem dostavi godišnji plan održavanja objekata za 2016., 2017 i 2018. godinu.

Filipa Capan (HDZ) je kazala kako je na prošlom aktualnom satu bilo pitala o problematici ceste 233, na što je dobila pisani odgovor koji ne smatra odgovorom na pitanje jer gradonačelnik već dvije godine navodi iste rečenice. Riječ je o spoju Tina Ujevića i Dražićke za koji se traži alternativno rješenje.  Ne znamo na kojim  dionicama su sporni imovinsko-pravni poslovi, stoga traži jasan odgovor gdje su sve sporni imovinsko-pravni odnosi. Dodala je kako je gradonačelnik u odgovoru naveo kako su na tu temu mjesnom odboru upućena tri pisma, ali da u mjesnom odboru s tim datumom imaju samo jedan dopis u kojem se uopće ne spominje ta tema. Tražila je pisani odgovor.

Petra Mandić (Most) je pitala zašto gradonačelnik nije pročelniku Vladimiru Bencu dao otkaz, s obzirom da je Uskok protiv Vladimira Benca pokrenuo postupak za nezakonito posredovanje. Gradonačelnik se je očitovao da je Benac pod suspenzijom. Ako je riječ o nezakoniton posredovanju i ulaganju pola milijuna protivno proračunu, zašto je još uvijek Vladimir Benac još uvijek ravnatelj APOS-a i zašto  sukladno čl. 46. Zakona o namještenicima, nije protiv njega pokrenut postupak koji bi mogao dovesti do prestanka njegove službe, odnosno otkaza, i time pokazao kako odgovorno brine o gradu.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako za razliku od nje on smatra da je odgovoran i postupa sukladno zakonu. Prije nego je pokrenuta istraga, suspendirao je Benca, sukladno Zakonu o namještenicima, a sam je USKOKU predao dokumente neka vide ima li tu nepravilnosti. Zakon točno kaže kada se netko može udaljiti s radnog mjesta. Ima bezbroj promjera kada su se ljudi udaljavali iz službe, nakon čega ih je sud vraćao i plaćale odštete i kamate. Stoga ne može poduzeti ništa dok se ne završi istraga kojom će se utvrditi njegova krivica, o čemu će ovisiti njegova daljnja sudbina.

Petra Mandić je replicirala kako nije zadovoljna odgovorom. Benac je suspendiran, ali je činjenica da je da gradonačelnik mogao pokrenuti postupak pred Službeničkim sudom, pa bi tada o njegovoj sudbini odlučivao službenički sud, a ne Obersnel.

Sandra Krpan (SDP) pitala je da joj ravnatelj Gradske knjižnice Niko Cvetković kaže koji se novi programi provode u okviru bibliobusa.

Ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković je kazao kako Knjižnica slijedeće godine slavi 50 g. bibliobusa koji je bio prvi takve vrste u Hrvatskoj. Svih tih 50 g. bibliobus djeluje kao pokretni odlomak Gradske knjižnice. Svjedoci smo dinamičnije promjene u načinu života i u knjižničarstvu. Logično je da je interes za bibliobus manji od onog kakav je bio nekoć, za razliku od županijskog, gdje je bibliobus nerijetko jedina mogućnost posuđivanja knjiga i izvor kulture. Zato je od 5. ožujka pokrenut novi koncept gdje su u fokusu najmlađi sugrađani. Uključen je veći broj vrtića radi poticanja čitanja kod djece. Uključeno je 15 vrtića, sve u suradnji s odgajateljima s ciljem da se potakne djecu na čitanje. Djeca uslugu mogu koristiti usluge besplatno.  Nisu zanemareni ni odrasli, ali je napravljena revizija postojećih stanica prema dvama kriterijima. Jedan je da na stanici bibliobusa ima dovoljno članova i drugi da stanica bude u onom dijelu grada gdje nema ogranaka Knjižnice, poput  Škurinja, Srdoča, Gornje i Donje Vežice. Nastojimo odgajati čitateljsku publiku, a pravi će rezultati biti vidljivi za 5- 10 godina.

Koraljko Pasarić (PGS) je kazao kako će grad Rijeka kroz projekt EPK 2020 posložiti i prezentirati svoje kulturne potencijale. PGS zanima posebno zavičajna i autohtona kulturna baština. Pitao je, uz sve do sada planirano i prezentirano, koliko se planira uključiti zavičajnu i autohtonu baštinu, odnosno koliko će se otvoriti prostora za nove prijedloge i programe zavičajne i autohtone kulturne baštine.

Ivona Milinović (HDZ) je kazala kako je, prema izvješću s prvog monitoring sastanka održanog u ožujku, vezanog uz projekt EPK 2020, Panel Komisije upitao za odnos s različitim odjelima Gradskog vijeća. Pitala je je li netko obmanuo Vijeće jer  ona nije upoznata s time, kao niti s time da je predsjednik Odbora za kulturu tako angažiran, kako tvrdi EPK 2020. Pitala je postoji li neki plan, jer je i panel neovisnih stručnjaka smatrao da je komunikacija s Vijećem neophodno potrebna.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se nigdje ne spominje da operativno EPK 2020 ne vodi Gradsko vijeće. Ono što je izazvalo zabunu vjerojatno je upotreba engleskog termina City Council jer se pod time podrazumijeva kompletna Gradska uprava. Vijeće može dobiti sve potrebne informacije o projektu EPK 2020. Gradonačelnik je kazao kako predstavnici Panela dolaze u Rijeku u 6 ili 7 mjesecu pa će vijećnica Milinović moći upravo njih pitati. Zasigurno nisu mislili na instituciju Gradskog vijeća onako kako to mi doživljavamo.

Ivona Milinović je kazala kako nije zadovoljna odgovorom, te kako je zabrinuta  programom koji po njoj ima kontroverznu komponentu – programski pravac Doba moći, na kojem je angažiran Oliver Frljić – a koji ima pridružen program Krajobrazi sjećanja. U tom je programu i Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću, pa je zanima kako će Frljić i Dokumenta pristupiti tome, bez ideoloških pristupa. Sam Panel je naglasio da je  to kontroverzan program. Smatra da je to nametanje kolektivne krivnje hrvatskom narodu.

Veljko Balaban (Živi zid) je postavio pitanje do kada Grad misli vršiti deložacije osoba koje su većinom socijalni slučajevi. Kad se takve građane deložira, onda se putem financijske agencije naplaćuju potraživanja putem postupka ovrhe pokretnina nad građanima. Oduzima im se ono malo što imaju, poput kreveta, veš mašine i televizije.  Ni država ni Grad također ne plaćaju svoje račune već dižu kredite i tako plaćaju svoje račune. Pozvao je Grad da uključi Centar za socijalni rad prije deložacija.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se ne sjeća kada je provedena zadnja deložacija. U svakom pojedinačnom slučaju se kontaktira Centar za socijalni rad i kada postoji opravdana mogućnost ne deložira se nikoga. Treba razlikovati takve slučajeve od ljudi koji imaju osigurane prihode, a ne plaćaju svoje troškove ili su najčešće provalili u  stanove, i ne plaćaju troškove. To radimo da ne bi slali pozitivnu poruku, OK, provaljujte u stanove i uzmite si sami stan. Čak i u takvim slučajevima radi se analiza. Ima slučaja gdje ljudi imaju mirovinu, izbace ženu, i sami žive u prostoru od 110 kvadrata i ne plaćaju troškove.

Vijećnik Balaban je replicirao da ta činjenica ne drži vodu.  Kazao je kako je bio bez posla osam godina i živi u Gradskom stanu koji su njegovi roditelji platili ondašnjih 17.000 maraka. Usprkos tome je  nad njima pokrenuta ovrha. Dobili su nalog za deložaciju, nakon čega mu je u kratkom roku umrla majka od srčanog udara, a otac od moždanog. Uselio se je u taj stan i u njegovo uređenje uložio 10.000 Eura, a nakon toga je stigla ovrha i njemu. Obratio se pravnicima Grada koji su mu kazali da ponese dokumentaciju o svemu što je uložio.  Tražio je da ga se obešteti, ali od toga nije bilo ništa. Stan je ostao prazan. Sada ga se želi ovršiti putem ovrhe nad pokretninama i za sutra u 12,30 najavljen je dolazak sudskih ovršitelja. Prošli tjedan su mu se obratile dvije osobe sa sličnim problemom.

Petra Karanikić (SDP) postavila je pitanje o stanju gospodarstva u gradu Rijeci. Gradonačelnik je nedavno prezentirao te podatke medijima koji su ih prenijeli, ali smatra da se radi o temi o kojoj bi trebali biti upoznati i vijećnici pa je pitala gradonačelnika da pojasni na temelju kojih podataka su izvedeni ti zaključci i o čemu se točno radi.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako ne zna napamet sve brojke pa će navesti neke od najvažnijih. Riječ je  o podacima dobivenim od FINA-e koja prati stanje gospodarstva u svim gradovima na razini RH. To su podaci za 2016., jer će rezultati za 2017. biti dostupni u drugoj polovici 2017. Rijeka se u pravilu nalazi na 2 mjestu u RH po uspješnosti gospodarstvenika. Tu se najviše ističe ukupna dobit koja iznosi preko 700 milijuna kuna i veća je od Zadra, Splita, Osijeka. Po pokazateljima koji se koriste u ocjeni uspješnosti je Rijeka također drugi grad u RH, nakon Zagreba, a prema rentabilnosti kapitala čak i prvi.  Neto dobit po zaposlenom iznosi 25.000 kuna po zaposlenom, pk čemu je Rijeka druga nakon Zagreba. Slično je i s ekonomičnošću kapitala gdje su riječki poduzetnici uspješniji i od Zagreba. Većina tih podataka će biti objavljena u nekom od dokumenata za Gradsko vijeće.

Andrej Brišćik (AM) prenio je pitanje jednog gospodina za KD Kozala. Pitao je zašto je zatvoren zapadni ulaz groblja Kozala, pa građani, ako im je grobno mjesto na zapadnom dijelu, moraju ići okolo. Zašto se ne otvori zapadni ulaz, ako takva mogućnost postoji.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako zna da je taj ulaz povremeno otvoren, ali je pitanje koliko je taj ulaz prihvatljiv onima koji imaju problema s kretanjem. Odgovorit će pisanim putem.

Tamara Martinčić (SDP) je kazala kako je iz medija vidljivo da su Gradu odobrena sredstva za projekt 5 ansambl koji ima za cilj uključivanje u tržište rada mlade s poteškoćama i osobe s invaliditetom.  Također je kazala kako je bilo riječi o drugim europskim projektima. Pitala je o kojim se projektima radi koliko ih je i koliko će Grad Rijeka povući bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je projekt 5 ansambl Grad dobio s partnerima HNK Ivana pl. Zajca i Centrom za obrazovanje. Riječ je o projektu vrijednom malo manje od 800.000 kuna. Ideja je uključivanje osoba s invaliditetom u tržište rada s konačnim ciljem, za kojeg se nada da će se i ostvariti, a to je osnivanje 5 ansambla HNK, u kojem će raditi osobe s invaliditetom.

Drugi projekti vrijedni  su 138 milijuna kuna i vezani su za MB Galeb i kompleks Benčić, kroz sredstva Urbane aglomeracije Rijeka, odnosno ITU ulaganja, tu treba dodati dio vezan za projekt Putevima Frankopana, gdje je nosioc PGŽ, a udio Grada oko 2 milijuna kuna. U ovom trenutku u proceduri je  još nekoliko projekata koje provodi EPK 2020 ili Grad Rijeka.

Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako je 22. ožujka obilježen Dan voda, kada je gradonačelnik najavio nastavak ulaganja u veliki projekt sustava odvodnje i početak projekta izgradnje velikog pročišćivaća. Imamo određene rokove i veliku tehničku organizaciju, pitao je u kojoj je fazi taj projekt i što nas sve čeka u bližoj budućnosti.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je Grad zadnjih godina uložio velike novce u izgradnju vodovodne mreže i kanalizacijskog sustava, odnosno više od 200 milijuna kuna, ne samo na području grada već okolnih gradova i općina gdje KD obavlja poslove vodoopskrbe i odvodnje. Ovo će biti najveći projekt u RH, čija je ukupna vrijednost 1,8 milijardi kuna, od čega 1,2 milijardi kuna bespovratnih sredstva EU, a ostatak putem Hrvatskih voda. Udio Grada iznosi nešto više od 80 mil. kuna. Gradit će se novi centralni uređaj za pročišćavanje koji neće imati samo mehanički, već biološki tretman otpadnih voda, vrijedan 500 mil. kuna, a ostatak sredstava će se namijeniti za 200 km kanalizacije i 100 km vodovodne mreže. Radovi će obuhvatiti rubne dijelove Rijeke, Viškova, Čavla, jelenja, priključenje na odvodnju za gotovo sve korisnike. Projekt mora biti gotovo do 2023. Trenutno se s Hrvatskom vodama vrše dogovori oko raspisivanja natječaja za izgradnju mreže, te posebno za pročišćivač. Izdano je preko 100 građevinskih i 100 lokacijskih dozvola. Jaspers, savjetodavno tijelo  Europske komisije dalo je pozitivno mišljenje na studiju izvodivosti. Bit će potrebni i veliki zahvati na kolektoru, odnosno velika kopanja u Adamićevoj i Krešimirovoj ulici. Hrvatske ceste će nakon toga onda urediti završni sloj. Krešimirova ulica će se kopati ove godine, a Adamićeva će se kopati 2021.g.  da bi se izbjeglo da centar grada bude raskopan 2020.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – Stranka rada) postavio je pitanje vezano uz darovite učenike. U medijima je pisalo da je gradonačelnik primio učenike gimnazije Andrije Mohorovičića, koji su ga upoznali s projektom „CROBOT“ s kojim će nastupiti na međunarodnom natjecanju robotike FIRST . Grad je njihov uspjeh honorirao plaćanjem avionskih karti za cijeli tim za odlazak u SAD. Pitao je ima li još takvih primjera i na koji način ih Grad Rijeka nagrađuje,.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako svrha susreta s učenicima bila da se upozna s njihovim  radom s kojim će nastupiti na sajmu robotike u SAD, kao jedni predstavnici RH. Grad će platiti avionske karte za učenike i njihove mentore. Riječ je o opredjeljenju Grada utvrđenom Strategijom razvoja da se velika pažnja daje nadarenim učenicima. I do sad su poticani programi poput e-učionica, Lidrano i sl. namjera nam je  Dom mladih iskoristiti kao centar za rad s nadarenim učenicima uz potporu međunarodnih institucija. Prošle godine je u suradnji sa Sveučilištem održan seminar o radu s nadarenim učenicima. Ove godine će takav biti organizira na razni Europe, a očekuje se i učešće predstavnika iz Amerike. Darovitost mladih potičemo kroz politiku stipendiranja srednjoškolaca i dojele stipendija na temelju izvrsnosti, ali ne samo ocjenama u obrazovanju nego i uspjesima u natjecanjima na domaćoj i međunarodnoj razini.

Vojo Braut (SDP) je kazao kako je na web stranici Grada Rijeke bilo napisano da je gradonačelnik Obersnel bio u Bruxellesu gdje je potpisao Savez za koheziju, pa ga je pitao da kaže nešto više o gradonačelnikovom angažmanu u Bruxellesu  i Odboru za regije.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako su već ozbiljno počele pripreme za izradu financijskih planova za razdoblje 2020, odnosno nakon izbora za EU parlament koji će biti iduće godine. Sada se radi na pripremi financijskih i programskih dokumenata i sve se češće spominje mogućnost smanjena  sredstava za kohezijsku politiku. Jedna trećina svih novaca koje su se dodjeljivala iz europskih fondova išla je putem kohezijske politike, Fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda. Veliki broj članica izrazio je zabrinutost najavom smanjenja, posebno manje članice EU, jer su one dobivale najviše novaca. Svrha kohezijske politike je što prije smanjiti razlike među članicama, što se tiče prosjeka razvijenosti. Različite institucije formirale su Savez za koheziju, kako bi utjecali na sve one koji će donositi planove da se od toga ne odustane.  75% sredstava iz EU dolaze putem kohezijske politike. Jedina zemlja koja ta sredstva koristi više od nas je Portugal. Za Hrvatsku bi to bio korak unatrag. Zato je gradonačelnik pristupio Savezu za koheziju i koristio svaku priliku da o tome govori da to ostane jedna od politika na kojima počiva budućnost EU.

Duško Milovanović (SDP) je čestitao arhitekti Peračiću na nagradi koju je dobio za projekt uređenja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te ujedno postavio je pitanje vezano uz nastavak realizacije uređenja kompleksa Benčić, posebice što se tiče Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i njegova daljnjeg širenja u sljedećoj fazi širenja u postojećoj zgradi.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je i on zadovoljan da je arhitekt Peračić dobio nagradu jer je time skrenuta pažnja na taj objekt. Naš je plan da se osim prizemlja i kata, Muzej proširi na II. kat i potkrovlje, koji su trenutno u vlasništvu PIK-a Rijeka. Sada se pregovara o prepuštanju tih prostora iu pregovori idu u dobrom smjeru. Nadam se da ćemo to uspjeti riješiti u narednih nekoliko mjeseci. Nakon čega ćemo vlastitim sredstvima urediti II kat i potkrovlje, što će biti znatno lakše jer ti prostori nisu toliko zapušteni. Do 2020. bi trebala biti uređena barem jedan kat, ako ne i oba. U proračunu za ovu godinu predviđena su sredstva za uređenje fasade čime će taj objekt dobiti drugačiji izgled. Što se Upravne zgrade bivše šećerane tiče, s izvođačem je potpisan ugovor i radovi su započeli. Uskoro se očekuje natječaj kojim će se dobiti sredstva za uređenje buduće zgrade Knjižnice i Dječje kuće, čime će cijeli kompleks biti zaokružen.

Vijećnik Milovanović je predložio da Odjel za kulturu za vijećnike organizira obilazak kompleksa.

Damir Popov (HDZ)  ponovio je pitanje s prošle sjednice vezano uz izgradnju ceste A, riječ je o spojnoj cesti Ive Lole Ribara s Drenovskim putem, odnosno spoju s Brašćinama. Kazao je kako na gradilištu nema radnika, niti građevinske operative. Izgradnja je stala zbog imovinskopravnih poslova. Pitao je ima li cesta A ishodovanu građevinsku dozvolu, jer se po zakonu ne može niti izdati dozvola ukoliko nisu sređeni imovinskopravni poslovi.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako bi bilo prilično neozbiljni ukoliko bi krenuli u gradnju bez građevne dozvole. Izdavanje građevne dozvole za ovakve javne objekte je malo drugačije. Dozvola se može se izdati i u slučaju kada nisu riješeni imovinskopravni poslovi, ali se ne može stupiti u posjed tog dijela dok se oni ne riješe. Dozvola je ishodovana, napravljeni su svi grubi radovi. Ostao je mali komad od 30m² za koji je u tijeku postupak izvlaštenja, pa u tu česticu građevinari ne mogu ući.  Napravilo se puno, osim tih nesretnih 30 m² i čim se to riješi, bit će dovršen i spoj na Drenovski put i Ulicu Ive Lole Ribara.

Zvonimir Peranić (Most) je prozvao direktoricu EPK 2020 Eminu Višnić, komentirajući kako zajedništvo i komunikacija i slogan Budimo na mi – pokazuje kako građani nisu „na mi“, a trebali bi biti, jer tako pokazuje anketa Kanala Ri prema kojoj građani ništa ne znaju o projektu EPK. Tiskani su letci, brošure, bedževi, Vuku Ćosiću je isplaćen milijun kuna za poslove među kojima je i mreža partnera oglašivačkog grozda. Ništa što se napravilo nije doprinijelo prepoznatljivosti projekta. Ne mogu se dobiti pravovremene informacije o projektu. Peranić je naveo i fijasko oko objave promo filmova na Facebook stranici nakon sajma u Berlinu. Pojavili se lažni profili ljudi koji su napadali i prozivali ljude koji su kritizirali projekt. Nakon detektiranja provale, nakon nekoliko dana su se ti profili povukli. Pitao je Eminu Višnić smatra li se odgovornom ili ne.

Direktorica EPK 2020 Emina Višnić je odgovorila kako se smatra odgovornom za provedbu projekta. Izgleda da je došlo do manipulacije oko spajanja novaca iz proračuna i onog što je trošila agencija EPK 2020. Višnić je kazala kako, što se tiče dojmova lokalnih televizija, svaka čast ali bi voljela vidjeti pravu stručnu analizu prepoznatljivosti projekta. Navela je kako ju je jučer na ulici zaustavila jedna gospođa vidjeviš torbu EPK 2020 i kazala „Vi ste ona iz EPK samo nastavite tako“. Vezano uz Zakon o pravu na pristup informacijama, Višnić je kazala kako je zakon dobar je građanima daje pravo da dobiju informaciju o stvarima koje ih interesiraju. EPK 2020 je u sedam mjeseci dobila sveukupno 13 zahtjeva, od koji je 100 % tih zahtjeva od jedne osobe – građanina Zvonimira Peranića. Na 8 zahtjeva smo odgovorili, za dva smo tražili dopunu, dok smo dva odbili. Građanin Peranić nas je tužio nadležnim tijelima i to je još uvijek u postupku rješavanja, kazala je Višnić te dodala kako, što se tiče komunikacije, kad god su tražene informacije, one su davane, pa čak i na neformalni način uz kavu. Višnić je predložila i formalno, da se na posebnoj sjednici ili na neki drugi način raspravlja o projektu, ako vijećnicima trebaju dodatne informacije. Višnić je pojasnila kako je neki dan razgovarala s grupom vijećnika, kojima je napravljena detaljna prezentacija projekta, čuli su sve prijedloge i zapisali ih kako bi vidjeli mogu li se iskoristiti, a s predsjednikom dogovaraju na koji način graditi međunarodnu suradnju. Vijećniku Peraniću je poručila da bez imalo srama insinuira da rade mimo zakona pa ga je zamolila da iskoristi institucije ove države, ako misli da u EPK rade mimo zakona, kradu ili nešto muljaju. Višnić je kazala kako je njoj i timu koji je dušom i tijelom u tom projektu, dosta podmetanja kakva doživljava od vijećnika Peranića.

Vijećnik Peranić je replicirao kako Višnić misli da je nepogrešiva i dijeli packe svima koji se s njima ne slažu. Zapalite iskru kulture i stvorite zajedništvo, umjesto da budete samodostatni elitistički grozd. Sufinanciraju vas i majke djece koji odlaze iz zemlje, zatvorili ste se u konklavu u kojoj ste sami se bi dostatni, kazao je Peranić.

Marinko Koljanin (Nezavisni) je također govorio o Teatru Fenice – pri čemu je citirao pročelnika Šarara koji je za portala Rijeka danas kazao kako unatoč tome što Grad nema većeg udjela, budući da se radi o kulturnom dobru, Grad Rijeka zainteresiran za Teatro Fenice jer se programska djelatnost može realizirati putem različitih vidova suradnje. Pitao je koji su to različiti mogući oblici suradnje. Ako je Gradu ponuđena cijena previsoka, zašto ne ponudi realnu cijenu koja je negdje na pola puta one koja je procijenjena, dakle između tih pet milijuna i one od 1 kune koju je spomenuo novinar Novog lista Damir Cupać. Dodao je kako zna da uređenje ove zgrade nije jeftino niti jednostavno. Treba naći načina da privatni vlasnik bude sretan i zadovoljan s manjim iznosom od onog koji traži. Nedopustivo je da takva zgrada takvog potencijala stoji neiskorištena prepuštena propadanju. Traži pisani odgovor

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako oko te zgrade ima dosta problema. Zgrada mora biti u funkciji da bi se razgovaralo o programskoj suradnji. Zgrada nije u funkciji od 2010. donosno od kada prokišnjava krov. Što će biti sa zgradom Teatra Fenice ovisi o vlasniku koji ima svoju računicu. Nekoliko puta su s njime vođeni razgovor. Rađena je i procjena sudskog vještaka, koji je zgradu procijenio toliko koliko je procijenio. Podsjetio je kako se ništa ne može kupovati van procjene sudskog vještaka, premda je to besmisleno, jer nešto vrijedi onoliko za koliko se može prodati. Čak i ako bi Grad imao novaca za kupnju zgrade, nije siguran da bi to za Grad bilo prihvatljivo, budući da je za uređenje potrebno između 5 -10 milijuna eura. Kada bi se zgrada ponovno pretvorila u javni prostor, trebalo bi zadovoljiti zahtjeve svih mogućih inspekcija, što se tiče  struje, vatrozaštite, sigurnosti i dr.

U zgradi su sve instalacije još iz doba Italije, za 110 volti i niti jedna inspekcija ne bi dozvolila korištenje tih instalacija. Nije riječ samo o pitanju vlasništva, nego i ogromnim ulaganjima. U kontekstu različitih programa koje Rijeka ima, ta bi zgrada dobro došla. No na tu zgradu za sada ne računamo, ali to ne znači da se stav neće promijeniti u određenom trenutku. Podsjetio je kako je 2011 .g. Grad kroz spomeničku rentu osigurao 1 mil. kuna za obnovu fasade i krova, ali je vlasnik odustao od sanacije, jer je tvrdio da nema dovoljno novaca da plati svoj dio.

Hrvoje Burić (Neovisni) je kazao kako je TD Energo potpisao 2014.g. ugovor za projekt izgradnje energane u Kampusu. Poznato je da projekt košta 6.150.000 Eura. S obzirom da se ta sredstva ne koriste, koliko je interkalarne kamate naplaćeno i što se događa s tim novcima.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako, što se kamate tiče, Burić će dobiti pisani odgovor. Ta sredstva ne stoje. Već se dio tih novaca troši. Kredit EBRD bio je dijelom namijenjen za rekonstrukciju plinske mreže, a jednim dijelom za izgradnju energane na Kampusu. Dio koji je namijenjen za obnovu plinske mreže se i danas troši. Energana će se graditi, a  u kojem će se obimu graditi to će se tek vidjeti. Iz sredstava ITU mehanizma UA Rijeka osigurano je preko 15 mil. eura za razvoj toplinarstva, pa će se dio sredstava iz tog kredita EBRD koristiti kao vlastita komponenta za realizaciju tog projekta. Još uvijek se nije odustalo od toga da nova energana bude u funkciji potreba nove bolnice, ali će se za sada graditi za potrebe stanovnika područja Vojaka, Vežice, Kampusa, i to u fazama, kako bi se kasnije mogla pripojiti i bolnica.

Vijećnik Burić je replicirao kako je predvidio što će gradonačelnik Obersnel odgovoriti. TD Energo dobilo je kredit EBRD u iznosu 6.150.0000 Eura.  Prema izvješću revizije, 2016. godine 5,135.000 iskorišteno je za gradnju toplovoda. U revizorskom izvješću piše da je po tranši A utrošeno 5.333.000 eura za nabavu i ugradnja kotlova. Ja kotlove nisam vidio, kazao je Burić, a na što je točno potrošen taj novac traži pisani odgovor.

Josip Kukuljan (Nezavisni) je kazao kako stanovnici nebodera na Rastočinama negoduju zbog toga što je izdvajanjem dijela parkirališta za sigurnosni put došlo do još većeg nedostatka parkinga za njihove potrebe, a nezadovoljni su i zbog kažnjavanja vozača jer sada su prisiljeni da parkiraju na nedozvoljenom mjestu. Kazao je kako je 2016. napravljena zamjena zemljišta bivšeg Instalatera gdje bi se trebao raditi novi vrtić, kako bi se lokacija sadašnjeg vrtića iskoristila za dobivanje više parkirnog prostora. Pitao je kada će se torealizirati.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako su u proračunu za 2018. godinu  predviđena sredstva za izradu projektne dokumentacije. U eventualnu izgradnju vrtića bi se krenulo iduće godine. Osim vrtića, na tom je prostoru predviđena i stanogradnja. Uz rekonstrukciju postojeće ceste i izgradnju parkirališta bit će izgrađeno više parkirnih mjesta nego što je potrebo za te zgrade, pa će tamo moći parkirati i drugi. Kada će to biti, ne zna, jer to ovisi o privatnom investitoru. Na mjestu sadašnjeg vrtića predviđena je građevina za povećanje parkirnih mjesta i zelena površina na krovu te građevne.