Kako je u kazala pročelnica Odjela za komunalni sustav Irena Miličević, prijedlog predviđa novo utvrđivanje zona za obračun komunalne naknade i to s obzirom na mjesne odbore, odnosno prema preciznim kriterijima opremljenosti mjesnih odbora. Predviđaju se i novi koeficijenti zona, a za stambene i garažne prostore umjesto dosadašnjih pet zona na području cijele Rijeke, grad se sagledava kroz šest zona.

Visina komunalne naknade određuje se ovisno o lokaciji nekretnine, odnosno zoni u kojoj se nalazi i o vrsti nekretnine. Područja zona ovise o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti određenog područja. Navedene zone utvrđene su još 2001. godine prema tadašnjoj komunalnoj opremljenosti, a samo od 2009. do 2017. godine na području grada bilo iz sredstava komunalne naknade, kroz održavanje i rekonstrukciju, bilo iz sredstava proračuna i komunalnog doprinosa kroz izgradnju novih objekata, uloženo je čak 658 milijuna kuna.

Gradsko vijeće podijeljeno oko podrške novom zoniranju kao podlozi za obračun komunalne naknade

Ulaganjem tijekom prethodnih godina su se površine i oprema, od prometnica, autobusnih stajališta do dječjih igrališta i javne rasvjete, višestruko povećali, što svakako znači i povećavanje troškova održavanja, dok se istodobno nije povećavala komunalna naknada iz koje se osiguravaju sredstva za čišćenje i održavanje javnih površina, javnu rasvjetu te održavanja nerazvrstanih cesta i groblja.

Kako ne bi došlo do smanjenja komunalnog standarda, predložena je korekcija obračuna komunalne naknade, temeljem koje je u 2018. godini planiran prihod u visini od 112 milijuna kuna, od čega je za program održavanja komunalne infrastrukture planirano izdvajanje od 87,7 milijuna kuna, dok je ostatak namijenjen građenju i održavanju objekata odgojnog, obrazovnog, kulturnog, socijalnog, zdravstvenog i sportskog sadržaja.

Izmjenama Odluke o komunalnoj naknadi prihodi proračuna za 2018. godinu povećali bi se za 12 milijuna kuna

Pročelnica Miličević je na temelju konkretnih primjera predočila kako će prijedlog novih zona i koeficijenata utjecati na iznose komunalne naknade, od kojih će se nekima naknada smanjiti, a drugima povećati. Primjerice, za stan veličine 65 m2 mjesečni iznosi variraju od smanjenja od 1,3 kune (Srdoči) do povećanja od 16,25 (Trsat), dok će se za poslovni prostor veličine 100 m2 mjesečni iznosi izmijeniti od smanjenja od 352 kune (Kantrida) do povećanja od 561 kune (Pećine). Prijedlogom odluke posebno se vodilo računa o proizvodnim djelatnostima, pa je tako za ovu vrstu djelatnosti planirano ukupno godišnje smanjenje naknade u iznosu od oko 5 milijuna kuna.

Vijećnik Josip Ostrogović (klub vijećnika HDZ-a) istaknuo je kako bi usvajanjem ovog prijedloga građanima Rijeke, koji ionako žive u gradu s jednom od najvećih komunalnih naknada, ponovno poskupjeli računi, dok je kao pozitivnu stranu prijedloga istaknuo smanjenje naknade za proizvodne djelatnosti. Istaknuo je kako smatra da se umjesto povećanja naknade trebalo usmjeriti na bolju raspodjelu troškova i kvalitetnije planiranje.

Vijećnici SDP-a i PGS-a za izmjene Odluke o komunalnoj naknadi

U ime kluba Lista za Rijeku-Most-Nezavisni, vijećnik Danko Švorinić izrazio je protivljenje prijedlogu, smatrajući ga lošim i za građane i za poduzetnike.
„Iako se izmjene odluke o komunalnoj naknadi pokušavaju opravdavati podjelom grada na nove zone te manjom naknadom proizvodnim djelatnostima, evidentno je da je pravi motiv punjenje sve praznije gradske kase. Opravdava se da se komunalna naknada nije mijenjala od 2001. godine, a nas je otada 19% manje, a gradska uprava od onog što je ostalo želi iscijediti 17% više. Možemo podržati stimulaciju za proizvodne djelatnosti, što donosi 4,7 milijuna kuna uštede na godišnjoj razini, s time da se polovica odnosi na brodogradilište 3. maj, dok će svima ostalima cijene narasti,“ kazao je vijećnik Švorinić, istaknuvši da je klub na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću uputio prijedlog Odluke o smanjenju obračunskog boda s ciljem za smanjenja komunalne naknade.

Vijećnica Sandra Krpan (klub SDP-Laburisti-SDSS) istaknula kako je prijedlog zona pravedan, dodavši kako se stalno raspravlja o potrebi ulaganja u ceste, parkove i održavanje zelenih površina, ali da bi sve planirano moglo biti i realizirano, kako je kazao i Mate Tomljanović (klub vijećnika IDS-HSU), valja osigurati dostatna financijska sredstva.

Predsjednik Gradskog vijeća Tihomir Čordašev

Klub HNS-a predložio je amandman na prijedlog Odluke, kojim bi se predložila pravednija raspodjela zona, posebice za poslovne prostore, a vijećnik Sandro Vizler je kao primjer naveo kako je predloženo da ugostiteljski objekt veličine 50m2 na Krimeji iz 4. zone pređe u 1. zonu, kao da je na Korzu, što donosi i povećanje mjesečnog iznosa komunalne naknade sa 250 na 630 kuna. Amandmanom je predloženo smanjenje opterećenja za poduzetnike od 4 milijuna kuna na godišnjoj razini, na način da bi svi poslovni prostori koji su predloženi za 1. zonu prešli u 2. zonu, oni iz 2. zone u 3. itd.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je u raspravi istaknuo kako je netočno da Rijeka ima najskuplju komunalnu naknadu. Istina je da je iznos komunalne naknade za 1. zonu najskuplji u Hrvatskoj, no Zagreb i Split imaju neusporedivo veće područje koje obuhvaća 1. zona, koja je u Rijeci ograničena samo na Korzo, gdje je ukupni mjesečni prihod od komunalne naknade za stambeni prostor iznosi tek 7,900 kuna. Također, gradonačelnik je podsjetio vijećnike kako su izglasali proračun za 2018. godinu, u kojem je predviđeno povećanje komunalne naknade u visini od 12 milijuna kuna.
„Ne usvojimo li ovu odluku, bit ću prisiljen staviti van snage planirana sredstva u tom iznosu. To će značiti da nema dodatnih troškova za čišćenje javnih površina, za održavanje zelenih površina, planiranih izdvajanja za uređenje KBC-a, da se smanjuju iznosi za održavanje groblja za minimalno milijun kuna, daljnji plan razvoja javne rasvjete za dodatnih milijun kuna itd,“ kazao je gradonačelnik Obersnel, dodavši da smanjenje obračunskog boda, kako predlaže klub vijećnika Lista za Rijeku-Most-Nezavisni, znači smanjenje godišnjeg iznosa komunalne naknade za dodatnih 24 milijuna kuna.

Vijećnik Hrvoje Burić (Bura) je zatražio ostavku gradonačelnika Obersnela, istaknuvši kako su ovako predložene izmjene Odluke o komunalnoj naknadi nastavak politike lošeg kontinuiteta, na što je gradonačelnik Obersnel istaknuo kako su takvu politiku građani u kontinuitetu prepoznali.

Vijećnik Andrej Briščik (Akcija mladih) kazao je kako ima nelogičnosti oko podjela zona s obzirom na pogodnost položaja, kao primjer navevši kako se MO Pašac nalazi u 2. zoni, Zamet u 5., a Srdoči u 6. zoni. Gradonačelnik Obersnel je kazao kako Zamet nije samo prostor oko Centra Zamet, već i onaj dio ovog velikog mjesnog odbora koji ima dijelove sa slabije riješenom komunalnom infrastrukturom. Svake godine se u suradnji s mjesnim odborima utvrđuje standard opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture u mjesnim odborima na području Grada, dakle, postoje egzaktni podaci o komunalnoj opremljenosti svih naselja.

Gradonačelnik Obersnel, kao predlagač nove Odluke o komunalnoj naknadi, prihvatio je amandman HNS-a, no čitav prijedlog nije dobio potporu većine vijećnika – za prihvaćanje prijedloga je glasovalo 18 vijećnika (SDP, PGS, HSU, IDS, Laburisti, SDSS i HNS), dok je protiv bilo 19 vijećnika (Akcija mladih, Lista za Rijeku, Živi zid, Most, HDZ, Bura te nezavisni vijećnici Josip Kukuljan i Marinko Koljanin).

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel sa suradnicima

Odluka o grobljima četvrti puta na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća

Četvrti put zaredom na dnevnom redu Gradskog vijeća našle su se izmjene i dopune Odluke o grobljima, prema čijem prijedlogu se ubuduće više ne bi plaćala naknada za neograničeno korištenje grobnog mjesta, u slučaju da se radi o nastavku korištenja grobnog mjesta nakon isteka 30-godišnjeg ugovora sukladno do 1998. godine važećem zakonu. I dok je u studenom sam predlagač, nezavisni vijećnik Josip Kukuljan, sam povukao prijedlog odluke, na protekle dvije sjednice vijećnici su raspravljali o ovoj odluci, ali odluka niti jednom nije dobila dovoljan broj glasova vijećnika, s time da je na protekloj sjednici broj glasova za i protiv bio 18 : 18. Niti na današnjoj sjednici odluka nije dobila dovoljan broj glasova vijećnika, budući da je za izmjene odluke glasovalo 18 vijećnika (Akcija mladih, Lista za Rijeku, Živi zid, Most, HDZ te nezavisni vijećnici Josip Kukuljan i Marinko Koljanin), a protiv isto 18 vijećnika (SDP, PGS, HSU, IDS, Laburisti, SDSS i HNS), dok je vijećnik Hrvoje Burić (Bura) kod glasovanja bio suzdržan, glasujući različito nego na prošloj sjednici, kada je bio za izmjene odluke. Pojašnjavajući promjenu stava, vijećnik Burić je istaknuo kako je njegova podrška na protekloj sjednici bila uvjetna, odnosno složio se da će podržati odluku ukoliko se nedostaci u prijedlogu, koji bi doveli do diskriminacije dijela građana, izmjene. No, kako se na sjednici već četvrti put zaredom našao isti tekst prijedloga odluke, vijećnik Burić je odlučio uskratiti podršku izmjenama Odluke o grobljima.

Vijećnik SDP-a Vojko Braut istaknuo je kako neodgovorno četiri puta na dnevni red sjednice stavljati istu odluku, te je pozvao vijećnika Kukuljana da sam povuče prijedlog ili da se barem više konzultira s građanima, smatrajući upitnim tvrdnju predlagača da se velik broj građana slaže s izmjenama odluke.

Upozoravajući na posljedice donošenja ovako predložene odluke, vijećnici kluba SDP-Laburisti-SDSS i kluba IDS-a istaknuli su kako će doći do smanjenja prihoda Komunalnog društva Kozala, što će smanjiti kvalitetu usluge, standard uređenosti grobalja te dovesti do otkaza u KD Kozala, a u neravnopravan položaj dovesti gotovo 9 tisuća građana koji su u proteklih godina već platili tu naknadu.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je prijedlog odluke neodrživ i bitno bi narušio funkcioniranje KD Kozala, pogotovo u trenutku kad se prijedlogom novog Zakona o komunalnom gospodarstvu planira izdvajanje svih komercijalnih usluga iz komunalnih društava, čime će komunalno društvo ostati bez značajnog dijela prihoda.

Vijećnik Oskar Skerbec (IDS) ujedno je podsjetio kako je jedna od dodatnih obaveza KD Kozala, prema novom zakonu, osigurati dodatno uređenje grobnih mjesta za branitelje, za što će se u 2018. godini izdvojiti oko 2 milijuna kuna. Vijećnica Ivona Milinović (HDZ) ocijenila je perfidnim spominjanje branitelja u ovom kontekstu, budući da se donošenjem izmjena Odluke o grobljima ne bi ugrozio projekt uređenja Aleje branitelja, na što je vijećnik Vojko Braut (SDP) kazao kako je izgradnja grobnih mjesta za branitelje samo jedna obveza KD Kozala, koju je nametnula središnja vlast, pritom neosiguravajući gradovima i općinama decentralizirana sredstva za njihovo pokriće.

Vijećnik HNS-a Sandro Vizler upitao je predlagače odluke mogu li jamčiti da se donošenjem odluke neće povisiti troškovi usluga, uključujući i onim građanima koji su do sada naknadu platili, dok su vijećnici Mosta i HDZ-a istaknuli kako onda ne bi trebalo donositi ni izmjene zakona o PDV-u ili odluke o komunalnoj naknadi, budući da i mijenjanje tih naknada može dio građana dovesti u neravnopravan položaj. Vijećnica Petra Karanikić (SDP) upitala je zar bi Gradskom vijeću trebao biti cilj ugrožavanje poslovanja vlastitog komunalnog društva, dok je vijećnik Zvonimir Peranić (MOST) postavio pitanje odakle će se namaknuti sredstva kad jednom i ostatak od 5 tisuća građana plati naknadu. Vijećnici Danko Švorinić (Lista za Rijeku) i Ivona Milinović (HDZ) upozorili su kako cilj ove odluke nije smanjiti standard pružanja usluge, već potaknuti na racionalnije upravljanje komunalnim društvom.

Gradsko vijeće opet protiv izmjena Odluke o grobljima

Ustrojen Odjel za javnu nabavu

Gradsko vijeće usvojilo je izmjene i dopune Odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke, kojom je ustrojeno novo upravno tijelo – Odjela gradske uprave za javnu nabavu, što će omogućiti kvalitetniju pripremu i provođenje postupaka javne nabave, pogotovo u kontekstu realizacije projekata koji se financiraju iz EU fondova. Što se tiče djelokruga rada upravnih tijela, najznačajnija izmjena je ukidanje Ureda za financijsko upravljanje i kontrole, budući da temeljem zakona poslovi financijskog upravljanja i kontrole ulaze u djelokrug rada Odjela za financije.

Ispred Odbora za Statut, Poslovnik i propise vijećnica Petra Mandić (MOST) predložila je da se o ovoj temi raspravlja u dva čitanja, smatrajući kako je reorganizacija rada gradske uprave prevažna tema da bi obuhvatila tek osnivanje novog upravnog tijela. Vijećnici nisu prihvatili prijedlog o slanju ove točke dnevnog reda na drugo čitanje, nakon čega je vijećnica Mandić, smatrajući da se u jednom čitanju tema ne može kvalitetno raspraviti, povukla svoje amandmane koji su se ticali smanjivanja broja odjela, predložene u cilju stvaranja efikasne uprave.

U tom smjeru, vijećnica Mandić je predložila zaključak kojim Grad Rijeka iskazuje javni interes za sudjelovanje na projektu „Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu Republike Hrvatske“ u okviru Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja javne uprave, koji vijećnici nisu podržali.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je u raspravi kako tema ovog prijedloga nije bila reorganizacija javne uprave, već prilagodba poslovnih procesa, koji su već i do sad bili djelomice centralizirani, primjerice prilikom nabavke energenata. Osnivanjem novog Odjela neće doći do novog zapošljavanja, budući da će u njemu raditi djelatnici koji već sad obavljaju poslovne javne nabave po svojim odjelima. Gradonačelnik Obersnel ujedno je naglasio kako ne smatra potrebnim pristupanje projektu uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu, istaknuvši kako i država i pojedini gradovi nastoje uvesti digitalizaciju uprave upravo na riječkom primjeru.

Usvojena je Odluka o izboru osoba kojima se povjerava obavljanje komunalnih poslova održavanja javnih površina na temelju ugovora na području Grada Rijeke te kriteriji za financiranje Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

Također, prihvaćena odluka o sklapanju ugovora o prijenosu zemljišta bez naknade s Grada Rijeke na HŽ Infrastrukturu, a u svrhu rekonstrukcije teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnje terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala.