Po POS-u u Rijeci izgrađeno 411 stanova
Od 2001. godine kada je donesen Zakon o društveno- poticanoj stanogradnji do danas, na području Rijeke po tom je programu izgrađeno 411 stanova, kazala je pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević, naglasivši da se Grad Rijeka na samom početku uključio u realizaciju POS-a. Miličević je podsjetila da je 2006. godine osnovana i Agencija za poticanu stanogradnju (APOS) Grada Rijeke, čiji je ravnatelj Vladimir Benac, a od čijeg su osnutka izgrađena 204 stana. Od toga je 124 stana izgrađena na Rujevici otkupio Grad Rijeka za građane koji nisu kreditno sposobni i čija se imena nalaze na Listi čekanja za rješavanje stambenog pitanja.

Izgradnja 300 novih stanova po programu POS-a
Ravnatelj APOS-a Vladimir Benac najavio je izgradnju četiriju zgrada sa 80 stanova na Donjoj Drenovi, dvije zgrade sa 120 stanova na Martinkovcu te višestambene građevine u nizu sa 90 do 100 stanova na Hostovom bregu.
Benac je izvijestio da je jučer na parceli od 7.161,00 m2 počela izgradnja stanova na Donjoj Drenovi. Vrijednost investicije je 41,774 milijuna kuna, prosječna cijena po četvornom metru je 8.310,00 kuna, a planirani rok izgradnje 450 dana. Lokacija budućih građevina obuhvaća neizgrađeni prostor smješten između postojeće nedavno izgrađene prometnice (Ulica Brce) na jugozapadu i vangradskog zaštitnog zelenila na sjeveru i sjeverozapadu te ceste koja vodi do starog drenovskog groblja s istočne strane. Projekt je predviđeno da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuva okolno zelenilo i budućim stanarima osigura prozračnost uglavnom dvostrano orijentiranih stambenih jedinica te vizualni kontakt s neposrednim okolišem i vizurama Kvarnera.

Izgradnja dviju zgrada za Martinkovcu sa 120 stanova, na parceli površine 6.222,00 m2 između zaobilaznice na jugu i ceste Rijeka- Kastav na sjeveru, počinje u proljeće iduće godine, a završetak je predviđen u jesen 2014. godine. Vrijednost investicije je 63.625.410,00 kuna, a prosječna cijena po četvornom metru iznosit će 7.568,69 kuna. Benac je kazao kako se upravo dovršava idejni projekt te počinje izrada projektne dokumentacije. Ova lokacija zahtijeva velika ulaganja u komunalnu infrastrukturu.

Na Hostovom bregu u proljeće iduće godine, na parceli od 7.375,00 m2 u gradskom vlasništvu, počinje izgradnja 5 građevina u nizu sa 90 do 100 stanova. Vrijednost investicije je 45.130.625,00 kuna, a prosječna cijena po četvornom metru je 7.984,89 kuna. Riječ je o ekonomično iskorištenoj i lokaciji i parceli za koju tek treba ugovoriti izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova. Prostorne mogućnosti izgradnje na ovoj lokaciji, njezina organizacija i kapacitiranje istraženi su Studijom višestambene izgradnje po modelu POS-a na Hostovom bregu u Rijeci koju je izradila tvrtka Glušica- Dražul arhitekti d.o.o. Rijeka, a u koordinaciji Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem. Lokacija buduće građevine smještena je na Gornjem Zametu na području Hostovog brega između Ulice Bogomira Čikovića Marčeva sa sjeverne strane (koja vodi prema Pehlinu), Ulice Zametskog korena sa zapadne strane te nove županijske prometnice koja od čvora Rujevica na gradskoj autocesti vodi prema Viškovu i sjeverozapadnim dijelovima prigradskog područja (Pehlin i Gornji Zamet). Za stanove na Drenovi lista kupaca je određena.

“POS je uvijek bio naš prioritet, a dinamika realizacije tog programa ovisila je o puno faktora. Očekivali smo da ćemo stanove na Drenovi izgraditi puno prije, ali je to bilo nemoguće zbog niza problema koji se odnose na vlasništvo i to neposredno nakon određivanja lokacije. Iako je vlasnik zemljišta Grad Rijeka, naknadno se upisala Republika Hrvatska. To je bila praksa gdje god nije naveden titular vlasništva, a zbog toga vodimo i niz sudskih sporova. Nastojimo dokazati da to bivše društveno zemljište treba pripasti jedinici lokalne samouprave. S obzirom da je ovdje riječ o javnom interesu, tražili smo donaciju države, jer je to puno jednostavnije od vođenja dugotrajnih sudskih postupaka”, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Gradonačelnik je podsjetio da se kao moguća lokacija za izgradnju stanova po programu POS-a često spominjalo Škurinjsko Plase, ali se od nje privremeno odustalo, jer su vlasnički odnosi na Martinkovcu riješeni s grupom poduzetnika. Naime, ocijenjeno je da se na Martinkovcu trenutačno može izgraditi više stambenih jedinica, nego na lokaciji Škurinjsko Plase, a za potonju će se pričekati neka bolja vremena, jer je infrastrukturno u potpunosti nepripremljena. Obersnel je kazao kako će Grad Rijeka razmotriti može li dio od navedenih 300-njak stanova kupiti za prioritetnu listu građana bez kreditnih sposobnosti.
“POS-ov model je najjeftiniji i najprihvatljiviji način stjecanja stana, ali zadnju riječ ipak ima banka koja procjenjuje kreditnu sposobnost svakog pojedinca”, naglasio je gradonačelnik dodavši da će do kraja ove ili početkom iduće godine biti raspisan natječaj za dodjelu stana po modelu POS-a. Na listi podnositelja zahtjeva za dodjelu stana, potvrdila je pročelnica Miličević, trenutačno je 907 građana Rijeke.

Utvrđen Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi projekta Kompleks Zapadna Žabica
Na gradonačelnikovom kolegiju utvrđen je i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o provedbi projekta Kompleks Zapadna Žabica po ugovornom modelu javno-privatnog partnerstva. Naime, Gradsko vijeće Grada Rijeka na sjednici održanoj 14. srpnja 2011. godine, a na temelju Rješenja Agencije za javno-privatno partnerstvo, donijelo je i Odluku o provedbi Kompleksa Zapadna Žabica po ugovornom modelu javno-privatnog partnerstva kojom je odobrilo provedbu projekta Kompleks Zapadna Žabica po ugovornom modelu javno-privatnog partnerstva i ovlastilo gradonačelnika za provedbu svih aktivnosti za pripremu i provedbu postupka javne nabave te ishođenje svih potrebnih odobrenja i suglasnosti nadležnih tijela na dokumentaciju za nadmetanje i na konačan nacrt ugovora o javno- privatnom partnerstvu. Rješenje Agencije za javno-privatno partnerstvo i Odluka o provedbi ovoga projekta po ugovornom modelu javno-privatnog partnerstva temelje se na prijedlogu projekta prema kojem je Grad Rijeka samo vlasnik nekretnina na kojem je planirana izgradnja Kompleksa te time i jedini ovlašteni javni naručitelj i javni partner u ugovoru o javno-privatnom partnerstvu.

S obzirom da će po prestanku trajanja Ugovora o JPP-u vlasnik javne garaže biti Rijeka promet d.d. Rijeka, potrebno je da u ugovornom odnosu s privatnim partnerom, javni partner osim Grada Rijeke bude i Rijeka promet d.d., a što je moguće samo pod uvjetom da je Rijeka promet d.d. i suvlasnik nekretnina koje čine Kompleks Zapadna Žabica. Stoga je Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici održanoj 12. srpnja 2012. godine, donijelo Odluku o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Rijeke Rijeka prometu d.d. Svrha sklapanja kupoprodajnog ugovora je da Grad Rijeka i Rijeka promet d.d. kao suvlasnici nekretnina budu javni partneri odnosno naručitelji u Ugovoru o javno-privatnom partnerstvu za financiranje, gradnju, uporabu i održavanje Kompleksa Zapadna Žabica te da Rijeka promet d.d. po ispunjenju uvjeta predviđenih Ugovorom o JPP-u i Ugovorom o osnivanju prava građenja koji će biti sklopljen u realizaciji izgradnje Kompleksa, na ime svog suvlasničkog udjela na nekretninama postane samo vlasnik javne garaže kao posebnog dijela izgrađenog Kompleksa Zapadna Žabica. O tome će raspravljati i Gradsko vijeće Rijeke.

Europski tjedan kretanja u Rijeci
O obilježavanju ovogodišnjeg Europskog tjedna kretanja izvijestio je pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca. Europski tjedan kretanja je manifestacija posvećena održivoj mobilnosti koja se uz financijsku i političku potporu Europske komisije od 2002. godine održava u razdoblju od 16. do 22. rujna. Tri organizacije, Eurocities, Energy Cities i Climate Alliance, imaju ključnu ulogu u koordinaciji aktivnosti i promociji čitave manifestacije, koja predstavlja odličnu platformu lokalnim vlastima za ostvarenje sljedećih ciljeva: podizanje svijesti građana o štetnosti po okoliš i kvalitetu života postojećeg načina kretanja u gradovima, promociju inicijativa i najbolje prakse povezane s održivim urbanim kretanjem, uspostavu učinkovitih partnerstava s lokalnim dionicima, naglašavanje predanosti lokalnih vlasti za uspostavu održivih prometnih politika, pokretanje novih dugoročnih politika i trajnih mjera te sudjelovanje u široj europskoj kampanji, dijeleći zajedničke ciljeve s drugim gradovima sudionicima.

Europski tjedan kretanja izrastao je iz inicijative ‘U gradu, bez mog automobila!’, pokrenute u Engleskoj 1995. godine. 2000. godine uz potporu tadašnje Europske povjerenice za okoliš Margot Wallström “Dan bez automobila” ustanovljen je kao Europska inicijativa. Danas je ‘Dan bez automobila’ koji se održava 22. rujna svojevrsna kulminacija Europskog tjedna kretanja i označava završetak tjedna aktivnosti posvećenog održivom kretanju.
U subotu 22. rujna ove godine od 10.00 do 14.00 sati u Rijeci će za promet biti zatvoren dio ulice Erazma Barčića od ulice Dolac do Jadranskog trga i dio Ciottine ulice od Kapucinskog samostana do Jadranskog trga. Na zatvorenom dijelu ulica održat će se Art Baazar i utrke učenika osnovnih škola. Škunca je kazao da se na taj način promovira Korzo kao najprometnija riječka šetnica, a građanima pokazuje kako bi atraktivno grad mogao izgledati zatvaranjem dijela navedenih prometnica. Ujedno je pozvao vlasnike lokala da toga dana u navedenom razdoblju stolove iznesu na ulicu i za građane- šetače prošire ponudu svojih ugostiteljskih objekata. No, to je tek dio aktivnosti koji se u Rijeci provode ovim povodom. Među ostalim uređuju se šetnice uz Rječinu, obavlja monitoring prometa, najmlađi educiraju o potrebi zaštite ozonskog omotača i sl.

“Nadam se da ćemo u budućnosti smoći snage i Europski tjedan kretanja obilježiti onako kako to čine mnogi gradovi u Europi, poput Bruxellesa. Osobno sam se uvjerio kako to izgleda kada se tim povodom u potpunosti zatvori promet automobila u cijelom Bruxellesu. Kod nas bi to izazvalo posvemašnju revoluciju. Stoga i dalje trebamo raditi na podizanju svijesti za dan bez automobila u našem gradu”, kazao je gradonačelnik.

Poznati rezultati natječaja za izradu Idejnog arhitektonsko- urbanističkog rješenja sakralnog i društveno- kulturnog centra na Gornjoj Vežici
O rezultatu javnog natječaja za izradu Idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja sakralnog i društveno-kulturnog centra na Gornjoj Vežici izvijestio je pročelnik Škunca, te je prihvaćena Odluka Ocjenjivačkog suda o rezultatima javnog, državnog, općeg, u jednom stupnju, anonimnog arhitektonskog natječaja za izradu Idejnog arhitektonsko- urbanističkog rješenja sakralnog i društveno-kulturnog centra na Gornjoj Vežici u Rijeci. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem zadužen je za provedbu nabave projektne dokumentacije i za isplatu nagrada nagrađenim autorima te naknadu za rad članovima Ocjenjivačkog suda u sastavu vlč. Piotr Modrzejewski, dipl. teol. i dipl.ing.elektr., mr.sc. Olga Magaš, dipl.ing.arh., Eligio Legović, dipl.ing.arh., Krešimir Rogina dipl.ing.arh., Silvije Novak, dipl.ing.arh. (zamjenik Srđan Škunca, dipl.ing.arh) i građ. konzultantica: Ljiljana Črnjar, viša knjižničarka Gradske knjižnice Rijeka. Ocjenjivački sud prvu je nagradu, u iznosu od 40.000,00 kn dodijelio radu autorskog tima iz tvrtke Urbis 72 d.d. u sastavu: Dino Krizmanić, dipl.ing.arh., Saša Putinja, magl.ing.arh. i Leonid Zuban, dipl.ing.arh. Druga nagrada od 25.000,00 kn dodijeljena je radu autora iz tvrtke Njirić+arhitekti d.o.o. i to prof. Hrvoju Njiriću sa suradnicima (Ana Dropulić, Matej Peneš, Iskra Filipović i Ljiljana Besednik). Treća nagrada u iznosu od 15.000,00 kn dodijeljena je radu autora Branka Orlića, d.i.a. te Ranke
Pavlović, d.i.g. kao suradnice. Natječajni radovi bit će izloženi u listopadu ove godine, kada će biti organiziran i okrugli stol na tu temu.

Gradonačelnik Obersnel naglasio je da je izgradnja župne crkve Sv. Ane investicija Riječke nadbiskupije, a nadogradnja postojećeg Hrvatskog doma na Vežici, Grada Rijeke. No, kako bi se oba objekta izgradila što prije i jednostavnije, tražit će se da Riječka nadbiskupija i Grad Rijeka zajednički izrade idejni projekt, a u realizaciju idu odvojeno. Kompleks Hrvatskog doma “Vežica” trebao bi postati društveno,
kulturno, upravno i vjersko okupljalište građana Gornje Vežice i šire.