Nakon višesatne iscrpljujuće i besplodne rasprave, Riječko Gradsko vijeće je u ranim jutarnjim satima odluku o zaduženju za pokriće vlastitog učešća u realizaciji obnove Upravne zgrade bivšeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić, tzv Palače Šećerane i broda Galeb odgodilo za sjednicu koja će se održati 24. srpnja u 9,30 sati.

Andrej Briščik ponovno u vijećničkim klupama

Riječko Gradsko vijeće prihvatilo je informaciju o ponovnom aktiviranju mandata Andreja Briščika, (AM) kojemu je zamjenik bio Vedran Vivoda, pa se Briščik ponovno vratio u vijećničke klupe. Prisegu je na početku sjednice dala i vijećnica Milena Kraljević (Hrvatski laburisti – Stranka rada – Laburisti). Vijeće je Zorana Paulića razriješilo dužnosti člana Odbora za kulturu te umjesto njega za člana Odbora imenovalo Nikšu Vitkovića.

Dr. sc. Marin Blažević ponovno imenovan intendantom Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka

Na natječaj za intendanta HNK Ivana pl. Zajca Rijeka javio se samo jedan kandidat, dosadašnji intendant Marin Blažević, čiji je četverogodišnji program rada Kazališno vijeće, koje čine predsjednik Nenad Šegvić, Snježana Samaržija Prijić, Danijel Trinajstić, Saša Matovina i Anton Plešić ocijenilo sadržajnim, iznimno stručnim, detaljnim, realističnim i izvedivim u kontekstu postojećih financijskih, kadrovskih i infrastrukturnih resursa. Vijeće procjenjuje da se radi o vrlo ambicioznom programu koji posebno kvalitetno balansira između tradicionalnog i suvremenog, lokalnog i globalnog, domaćih i inozemnih autora, autorskog i klasičnog pristupa pa Gradskom vijeću predlaže da se za intendanta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka imenuje dr. sc. Marin Blažević, s početkom obavljanja dužnosti od 1. siječnja 2021. godine.

Andrej Brišćik i Tihomir Čordašev

Vijećnik Zvonimir Peranić je u ime Odbora za kulturu komentirao kako bi se duljim natječajnim rokom, da je on postojao, s obzirom na složenost cijele procedure izrade programa, dalo više mogućnost drugim kandidatima za pravovremenu prijavu.
Ivan Mencer (HDZ) je kazao kako sumnja u poslovnu zrelost predloženog kandidata s obzirom na dosadašnje financijske pokazatelje iznesene u materijalu. „Pričamo o pojedincu koji je ponudio određeni program i koji bi trebao imati dobru komunikaciju s Gradom kao vlasnikom, ali i drugim izvorima financiranja i sponzorima i znati donositi odluke o ljudskim izvorima, glumcima, načinima financiranja, rukovođenju ustanovom. Blažević bi trebao biti umjetnički ili tehnički direktor, a ne intendant“, rekao je Mencer.
Vuk Prica (SDP) je podržao prijedlog Kazališnog vijeća te kazao kako su rezultati dosadašnjeg intendanta vidljivi u porastu broja publike, razvoju publike i radu s 5. ansamblom, a i cijeli prostor oko kazališta je živnuo. Smatra kako je budućnost Kazališta u smanjenju utjecaja politike kako bi se kazalište moglo razvijati onako kako bi trebalo.
Hrvoje Burić (Bura) je kazao kako je žalosno da se realnost sada tumači drugačije, pa Kazalište više ne dobiva novac od Talijanske vlade, nego se rješenje našlo da to financira Rijeka 2020. Dodao je da kako je Grad iz proračunske zalihe razliku kada je izgubljen sponzor – velika poslovna banka . Podsjetio je kako je svojedobno razgovarao s Blaževićem o angažmanu dirigenta Ville Matvejeffa, čiji je honorar te godine bio preko milijun kuna, a kojeg se sada ponovno angažira, bez obzira što već sada Kazalište nema novac za WC papir. Po njemu, ovo je klasično političko imenovanje. Ivona Milinović (HDZ) je tražila da Blažević objasni zašto Talijanska vlada više ne financira Talijansku dramu i pitala da joj se pojasni zašto ne rade, i jesu li već sanirani WC-i u kazalištu.

Danko Švorinić, Petra Mandić, Josip Kukuljan

Oskar Skerbec (IDS) je kazao kako Talijanska vlada nije odustala od financiranja, već je došlo do tehničkog zastoja. U međuvremenu je s pozajmicom uskočila Talijanska unija kako bi se rad Talijanske drame nastavio. Burić je replicirao da je Blažević na jučerašnjem predstavljanju programa za novu sezonu izjavio kako će manjak sredstava od Talijanske vlade platiti Rijeka 2020.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je objasnio kako je ponosan i zadovoljan intendanturom Marina Blaževića. Jasno mu je da neki ne mogu razumjeti o čemu on govori, ali nema namjeru nikoga educirati. Smatra puno važnijim činjenicu da se u Zagrebu, Ljubljani, Trstu i drugim gradovima u okruženju s poštovanjem priča o Riječkom kazalištu i da se od tamo organiziraju autobusni prijevozi na programe. Činjenica je da građani Rijeke to Kazalište doživljavaju na drugačiji način i da su oni koji to kazalište vole svojim prilozima praktički obnovili sjedalice u parteru i ložama. To je način na koji rade sve kazališne kuće jer se i time dokazuje odnos prema kazalištu. Gradonačelnik je pojasnio kako će se za one koje jedino to brine, kazališni zahodi biti obnovljeni tijekom ljeta iz gradskog proračuna. Dodao je kako se međudržavnim ugovorom Republika Italija obvezala financirati aktivnosti talijanske manjine, ali se nigdje u tom sporazumu izrijekom ne spominje Talijanska drama. Podsjetio je kako u Rijeci postoji jaka svijest o postojanju talijanske manjine jer je prva predstava na talijanskom jeziku izvedena već 1946. godine. Zaposlenici Talijanske drame su redovni zaposlenici Kazališta i primaju plaću iz proračuna Grada Rijeke. Stav Talijanske vlade je takav kakav je, a riječ je kako je vijećnik Skerbec već kazao, o tehničkom problemu i sredstva ipak pristižu s određenim zaostatkom od godinu dana. Netočno je da je Rijeka 2020 preuzelo financiranje Talijanske drame, već je točno da će kroz programsku djelatnost EPK 2020 na određeni način biti nadoknađen dio sredstava od ovog dijela financiranja drame, zato što su to programi posebno definirani kao dio programa EPK 2020.

Riječko Gradsko vijeće

Sandra Krpan (SDP) je kazala kako su ljudi koji idu u kazalište slušajući ovo zgroženi. Njima je važan program, koji je uz bok svjetskim programima. Zahvaljujući Blaževiću smo to što jesmo i naše je Kazalište vrlo aktualno. Ovo što se govori o zahodima i WC- papiru nije vrijedno da se o tome govori u Gradskom vijeću.
Petra Mandić (Most) se također osvrnula na prekratak rok za provedbu natječaja, naglasivši kako nije ni čudno da se na njega javio samo jedan kandidat jer je bilo premalo vremena za predlaganje četverogodišnjeg programa, načina financiranja i ostalog, pri čemu je Blažević kao dosadašnji intendant imao prednost. Ne zna tko može u dva tjedna izraditi tako zahtjevan program. Vojko Braut (SDP) je kazao kako je riječ o jeftinim političkim prepucavanjima, a nitko ne govori o programu. U raspravu se uključio i Duško Milovanović podsjetivši kako nitko nije govorio o prioritetnim ulaganjima u zgradu kazališta, sanirana je kapilarna vlaga i balkon na ulazu i još puno toga, sve pod nadzorom konzervatora.

Marin Blažević izabran je potom za intendanta sa 22 glasa za, 9 protiv i 2 suzdržana. Pozvan da se zahvali na ukazanom povjerenju stari/novi intendant Blažević se htio osvrnuti na neke od ocjena vijećnika na njegov program i rad, na što mu je predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat skrenuo pažnju da to nije bio predlagatelj, pa ne može sudjelovati u raspravi te mu je zato oduzeo riječ.

Program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Rijeke za pedagošku 2019./2020. godinu

Prema predloženom Programu i u narednoj pedagoškoj 2019./2020. godini, roditelji s područja grada Rijeke sudjelovat će s istim iznosom u punoj mjesečnoj cijeni programa vrtića drugih osnivača, i to: redovitog 10-satnog programa sa 720,00 kuna ili redovitog 6-satnog programa sa 385,00 kuna. Uslijed povećanja troškova programske djelatnosti svi dječji vrtići povećali su ekonomsku cijenu redovitog programa, koji je u svakom vrtiću različit. Sukladno tim povećanjima, Grad Rijeka će u sljedećoj proračunskoj 2020. godini planirati veća sredstva za tu namjenu kako bi se svim roditeljima zadržala ista cijena redovitog programa. Došlo je i do reorganizacije Dječjeg vrtića Rijeka, koji se podijelio na tri ustanove: More, Sušak i Rijeka, a i vrtići drugih osnivača povećali su kapacitete poput DV Žirafa ili otvorili novu ustanovu popu vrtića Planet mašte, na lokaciji koja je Gradu dosta bitna.
U Proračunu Grada Rijeke za 2019. godinu, za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja Dječjeg vrtića Rijeka planirano je ukupno 57.964.373,00 kuna. Za sufinanciranje predškolske djelatnosti drugih osnivača u Proračunu Grada Rijeke za 2020. godinu planirat će se iznos od 8.321.760,00 kuna.

Rasprava o kreditu za realizaciji EU projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ pretvorena u dramu i noćni košmar

Obrazlažući potrebu zaduženja gradonačelnik je kazao kako svi oni koji su se mislili očitovati o ovoj točci dnevnog reda, već očitovali putem medija. Gradonačelnik je kazao kako ovaj trogodišnji projekt uključuje rekonstrukciju i opremanje Palače Šećerane i njeno stavljanje u funkciju gradskog muzeja i rekonstrukciju i opremanje broda Galeb u funkciji odjela gradskog muzeja s pratećim ugostiteljskim i hotelskim sadržajem, ali i uređenje središnje rute/šetnice riječke industrijske i maritimne baštine. Činjenica je da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU prihvatilo taj projekt i za njegovu realizaciju odobrilo deset milijuna eura bespovratnih sredstava, odnosno po pet milijuna eura za dva zaštićena kulturna dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,  s ciljem da se stave u funkciju kulturno-turističkih sadržaja.

“Zaduženje se radi zato što su uvjeti natječaja, kada je bio raspisan bili postavljeni tako da nisu osiguravali dovoljan iznos sredstava za realizaciju cjelokupnog projekta. Pet milijuna eura po projektu je bilo premalo za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije svakog projekta. Uvjeti su bili takvi i morali smo ih prihvatiti, ako smo htjeli računati na tih 10 milijuna eura. U ministarstvu su priznali grešku pa su naknadno za druge natječaje promijenili kriterije, jer su uvidjeli da su se i drugi susreli s istim problemom”, kazao je gradonačelnik.
Grad Rijeka se za realizaciji projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb treba zadužiti na iznos od 44.000.000,00 kuna. Kredit bi se vraćao u 120 jednakih mjesečnih rata, pri čemu je dospijeće prve rate 31. siječnja 2022. godine.

Planirana vrijednost projekta iznosi 113.532.017,00 kuna, a sufinancira se kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“. Za realizaciju projekta Grad Rijeka je 2017. godine od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU – MRRFEU, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU – SAFU i Grada Rijeke dobio bespovratna sredstva u visini 68.891.606,18 kuna. Provedba projekta započela je u lipnju 2017. godine. Od planiranih sredstava iz fondova EU predviđeno je 55.239.017,00 kuna, pomoć MRRFEU iz sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini iznosi 700.000,00 kuna. Vlastito učešće Grada u financiranju projekta planirano je iz prihoda od spomeničke rente u visini 13.593.000,00 kuna i prihoda od kreditnog zaduženja Grada u iznosu od 44.000.000,00 kuna. Gradonačelnik je kazao kako je riječ o povoljnom zaduženju budući da je rok otplate kredita 10 godina, a nominalna kamatna stopa fiksna i iznosi 1,25% godišnje.

Zvonimir Peranić(Most) je kazao kako Odbor za kulturu nije prihvatio ovo zaduženje jer se ne zna hoće li se situacija s ponavljanjem natječaja i previsokim ponudama za MB Galeb ponoviti. Tihomir Čordašev (AM) je kazao kako Galeb nema nikakve veze s Rijekom i smatra kako bi bilo puno bolje da se brod odveze na Goli otok i tamo napravi projekt koji bi se zvao Sjaj i bijeda samoupravnog socijalizma. Čordašev je naveo čitav niz objekata na području grada koji nisu niti razmatrani da uđu u ovaj projekt.Po njemu kompletno reprezentativno industrijsko srce Rijeke tu nije dobilo mjesto. Citirao je pročelnika Šarara koji je kazao kako to Rijeci nije prioritet. Smatra da bi Turistička zajednica trebala uložiti novac u brod kojim bi se vozili turisti i kojima bi se s broda pokazivali svi propali projekti i objekti. “Ovako ćemo spaliti 40 milijuna kuna i dobiti novo opterećenje za gradsku kasu, odnosno 5 milijuna kuna za njegovo plutanje i taj projekt neće biti rentabilan, što je pokazao i svojedobni natječaj za njegovu koncesiju na koji se nitko nije javio”, rekao je Čordašev. 

Tamara Martinčić (SDP) je kazala kako Čordašev podcjenjuje brod kojeg je Ministarstvo proglasilo kulturnim dobrom od posebnog interesa, podsjećajući kako je uvjet natječaja je bio da objekti koji se prijavljuju budu zaštićeno kulturno dobro.
Hrvoje Burić (Bura) je kazao kako je riječ o isključivom privatnom projektu Vojka Obersnela u koji će on upucati proračunski novac i to će biti oporuka Obersnela u njegovom zadnjem mandatu. Nigdje se ne vidi trošak održavanja i koliko će ono iznositi. Po njegovom mišljenju gradonačelnik Obersnel uopće nije u stanju realizirati brod Galeb.
Ivona Milinović (HDZ) je kazala kako klub HDZ-a neće podržati novo zaduživanje jer nisu podržali ni prvi kredit od 200 milijuna kuna, pa neće niti ovo. To nije ideološko pitanje, jer to nije Titov brod, nego brod svih totalitarnih, propalih i promašenih režima protiv kojih se hrvatski narod borio. Nije bilo dovoljno spaliti 13 milijuna kuna za propalu dokumentaciju za MMSU, kao i 50 milijuna za novi autobusni kolodvor i 20 milijuna kuna za čuvanje zemljišta na Preluku za investitora koji nikad nije došao. Studije isplativosti ili nema, ili ona postoji, ali se skriva od vijećnika zato što je taj projekt neisplativ. Da je isplativ, onda bi ga već neki poduzetnik po niskoj cijeni koja je nuđena već odavno obnovio. Predložila je da Obersnel  od tog novca napravi  samom sebi spomenik od zlata poput onog ispred 3. maja, kako bi ga se ako zatreba moglo rastopiti. Milinović je citirala pročelnika Šarara koji je medijima izjavio da se Grad opredijelio za Galeb, jer je to prioritet, a ne lansirna rampa Torpedo, čija bi obnova prema Šararovim riječima koštala 20 milijuna, što je dvostruko manje od Galeba, koji uz to niti nije izvorna riječka industrijska baština. Brod vrlo vjerojatno nećemo obnoviti, a kako je gradonačelnik najavio, on ide u mirovinu i nije ga briga tko će vraćati ovaj kredit, rekla je Milinović. 

Aleksandar Bulog, Milena Kraljević, Petra Karanikić, Sandra Krpan

Petra Karanikić (SDP) smatra da banka ne bi odobrila kredit ako projekt nije isplativ.
Josip Kukuljan(Most) je kazao kako brod Galeb može biti kulturno dobro i pod morem, a namještaj smješten u muzej. Fiatovi motori mogu biti izvađeni i izloženi u nekom prostoru i ljubitelji Galeba i povijesti bi bili zadovoljeni. Tih 40 milijuna kuna nije sve. To će biti dobar posao za Viktor Lenac jer će dobivati novac od parkiranog broda, jer se neće moći dogovoriti kako urediti brod. “Godinama ćemo ga gledati na doku i ne bih se čudio da netko od toga neće nešto dobiti. Vjerujem da će i Ministarstvo morati revidirati svoje odluke. Sramota je da se novcem spomeničke rente financira obnova Galeba, a ne obnavljaju fasade i time bi se trebao pozabaviti i DORH”, kazao je Kukuljan.

Duško Milovanović (SDP) je replicirao Kukuljanu kako poziva na kršenje propisa jer je riječ o zaštićenom kulturnom dobru.

Vojko Braut (SDP) je kazao kako se ova rasprava vodi iz razloga što dio kolega smatra da je povijest završila 1945. i nastavila se 1990.g., neovisno jesmo li ideološki na suprotstavljenim stranama. Brod Galeb je bogatstvo i bilo bi greška ne iskoristiti ga. Sama činjenica da je na njemu boravilo preko 100 državnika i poznatih osoba i da je na njemu utemeljen pokret nesvrstanih, stavit će obnovom Galeba Rijeku na svjetsku turističku kartu i to je ono što će diferencirati našu turističku ponudu. Postavio je pitanje bi li Brijuni imali taj prestiž da na njemu nije bila Titova rezidencija.

Tamara Martiničić (SDP) je kazala kako se financiranje EU sredstvima ne odnosi na komercijalne projekte već projekte koji se ne mogu komercijalno financirati, odnosno kulturna dobra koja nisu isplativa. Duško Milovanović (SDP) je govorio o lansirnoj rampi i složio se da je riječ o spomeniku industrijske baštine, ali mu nije jasno zašto bi to bila isključiva obaveza Grada, a ne Lučke uprave Rijeka koja upravlja tim područjem. Pitao je da li postoji mogućnost da se tih 20 milijuna kuna nađe u državnom proračunu ili da se Lučka uprava javi na neki europski natječaj te da to Gradsko vijeće podrži. Grad se opredijelio za ona dva kulturna dobra koja su u vlasništvu Grada Rijeke i ne vidi što je tu sporno. Pozvao je vijećnike HDZ-a da izvrše pritisak na Vladu RH i Lučku upravu da se Lansirna rampa Torpedo sanira.

Oskar Skerbec (IDS)  je kazao kako Klub HSU – IDS podržava prijedlog jer neprihvaćanje kredita znači odustajanje od preuzetih obaveza. Nadležne europske institucije su pomno razmotrile projekte i odobrile 69 milijuna i nije na nama da sad preispitujemo treba li nam rekonstrukcija palače Šećerane ili Galeba, jer su to pomno razmotrili EU i nadležno Ministarstvo. Zatražio je od vijećnika da se odmaknu od ideološkog pristupa i pogleda brodu Galeb.
Marinka Koljanina (Nezavisni) je interesiralo koliki će biti troškovi održavanja i iz čega će se podmirivati. Bio je nedavno na brodu Galeb kao član Odbora za gradsku i međugradsku suradnju u obilasku koji je vodio pročelnik Šarar i to mu je dalo dobar uvid u priču o brodu. Sada je neprimjereno tražiti nešto drugo i šteta bi bilo da se ovo ne izglasa, jer bi šteta bila veća da se ne realizira. Dodao je kako bi da je riječ o glasovanju za Palaču Šećerane i Teatro Fenice, odmah dignuo ruku, jer je to dio riječke baštine. Strategija izvršne vlasti je bila brod Galeb, a budući da nema točnog podatka koliko će stajati održavanje, njemu kao nezavisnom vijećniku brod Galeb nema ama baš nikakve dodirne točke s ovim gradom, pa je zaključio da se time može pretpostaviti kako će glasati.

Prijepori oko Galeba najavili maratonsku sjednicu

Pokušavajući odgovoriti na brojna pitanja i komentare, gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako mu nije jasno da li se raspravlja o brodu ili kreditu, jer kredit nije namijenjen isključivo brodu Galeb. Nitko od vijećnika nije rekao da onaj dio koji se odnosi na Palaču Šećeranu nije sporan, pa je dakle ipak riječ o političkom problemu. Ministar Bišupić je svojedobno bio vizionar i zaštitio je brod i time Gradu omogućio prvokup. Nadaleko nema niti jednog objekta koji je izazvao toliki interes svih mogućih međunarodnih medija, rekao je Obersnel i dodao kako je nedavno u Rijeci bila francuska televizijska ekipa koja je radila prilog o Galebu. Nakon što je objavljen, taj prilog je prenijelo još 50 medija u Francuskoj. Nije na njemu da ocjenjuje da li je Tito bio pozitivna ili negativna ličnost. Danas nitko ne dovodi u pitanje Napoleona kao povijesnu ličnost, bez obzira koliko je milijuna ljudi stradalo u ratovima koje je on vodio. Vlasnik objekata o kojima je Čordašev govorio i koji su uništeni ili propali nije Grad Rijeka. Uvjet na natječaju je bio da je Grad vlasnik objekta i da je objekt zaštićeno kulturno dobro. Naš izbor je u tom kontekstu bio poprilično sužen. Podsjetio je da se osim broda, trenutno uređuju još tri zgrade, objekt MMSU, Dječja kuća i Knjižnica u T-objektu, koji su također objekti industrijske baštine, dakle nije riječ samo o Galebu. Lansirna rampa je na pomorskom dobru i onaj tko upravlja pomorskim dobrom, a to je Lučka uprava, odgovoran je za sve što se tamo događa. Ako je naša kulturna politika promašena, kako pojedini vijećnici tvrde, a tom smo politikom odabrani za europsku prijestolnicu kulture, kakva je tek onda politika u onim gradovima koji su se kandidirali, a nisu prošli, zaključio je gradonačelnik.

Danko Švorinić u ime Kluba Lista Ri je rekao kako oni neće podržati prijedlog jer je Vijeće već podržalo to zaduženje prilikom usvajanja proračuna, ali je tada bilo rečeno da se radi o iznosu od 42 milijuna za taj projekt i projekt Energetske obnove, koja se već realizira, a sad je riječ o 44 milijuna. Tek sad smo u postupku natječaja za obnovu i nije poznato kolika će biti krajnja i ukupna ponuda i hoće li se natječaj opet ponavljati, što će se znati tek 23. srpnja kada se natječaj zatvori.

Ana Trošelj (PGS) je kazala kako njena stranka nikad nije bila protiv Galeba i često su kritizirali Grad čitavo vrijeme dok je brod stajao i propadao. Davali su određene prijedloge i jedva čekaju da obnova konačno krene.
Hrvoje Burić (Bura) je kazao kako se Grad Rijeka već 2018 g. zadužio za 120 milijuna i zatim za još 35 milijuna kuna, pri čemu prva rata dolazi na naplatu 2021. godine, a kredite će vraćati netko drugi, i to u više mandata, a to neće biti gradonačelnik Vojko Obersnel. To je nemoralno i neetično, kazao je Burić te dodao da se za taj novac moglo napraviti nekoliko vrtića, ali gradonačelnik Obersnel ne voli djecu, jer svake godine ostane 300 djece neupisano u vrtiće.

Petra Mandić (Most) je dodala kako bi sredstva trebalo uložiti u identitet Rijeke, i da je riječ o Palači Šećerane ne bi bilo problema. U ovom trenutku uzimamo kredit za kuću koja će koštati 44 milijuna kuna, a da ne znamo koliko će u konačnici koštati. Izrazito se protivi ovom zaduženju. Smatra da projekt treba revidirati. Galeb je postao financijska vreća bez dna, od previđenih 28 milijuna kuna došli smo do 44 milijuna kuna. Struka upozorava da će se tek kada se krene s radovima znati točni troškovi koji mogu biti veći od planiranog. Ne znamo ni hoće li nam netko uopće dati ponudu. Za 2020. g. nemamo proračunsku projekciju i ne znamo hoćemo li uopće moći otplaćivati kredit, a novac će nam je nužan za socijalnu politiku, vrtiće, umirovljenike, škole i sve ono što je bitno za poslovanje grada, rekla je Mandić te zaključila kako je najbolje potopiti Galeb,ć.

Ivona Milinović (HDZ) je kazala kako će se uložiti 40 milijuna u obnovu broda, a onda nekoliko milijuna godišnje za njegovo održavanje. Studija isplativosti ne postoji ili se skriva, jer da postoji, onda bi se gradonačelnik njome hvalio.
Gradonačelnik Obersnel je kazao da Burić ne može iznositi takve monstruozne optužbe da ne voli djecu. Ogromni dio programa koji se u Rijeci realizira namijenjen je za djecu. Ovih dana se završava Festival Tobogan koji će se preseliti u Dječju kuću, za koju će također netko reći da je neisplativa investicija. To je obaveza javne uprave i zato ona postoji.
Tihomir Čordašev (AM) je kazao kako postoji Studija isplativosti budućeg koncesionara jer je to 2014. godine bilo na Gradskom vijeću kada je bilo riječi o koncesiji. Nitko se tada nije javio na natječaj i bio spreman platiti 14.000 kuna za 4000 kvadrata i to je dobar pokazatelj koliki je interes za taj projekt. Prvu procjenu radila je tvrtka gospodina Debeljaka, vlasnika Brodosplita koji se nije niti javio na taj natječaj. Kada se javio Lenac, onda je rečeno da je to zbog monopola.
Predrag Miletić (Lista za Rijeku) je kazao kako je krajnje nekorektno prema Teatru Fenice, antičkim mozaicima, fasadama i lansirnoj rampi, kad se zbroji koliko je novca uloženo u Galeb a koji su se mogli uložiti u obnovu objekata u gradu Rijeci. To ga ne čudi jer u strategiji razvoja nema Lansirne rampe, ali ima Teatro Fenice na kojem ništa nije napravljeno i antički mozaik, na kojem također nije ništa napravljeno.
Ivan Mencer (HDZ) je kazao kako smatra da će pravi radovi biti puno skuplji, a njihova će se cijena doznati tek kad se brod postavi na dok i krenu radovi.

Na sjednici su se nakon dugotrajnog, doduše legitimnog ali potpuno besmislenog otezanja korištenjem prava na repliku i raspravu od strane vijećnika HDZ-a, AM, Mosta, Živog zida, Hrvoje Burića i Marinka Koljanina, pojavili i vodeći ljudi iz HDZ-a Kristjan Staničić i Josip Ostrogović, a zatim se čekao i dolazak Tee Jurage iz Akcije mladih, koja se također u kasnim večernjim satima pojavila, kako bi omjer bio izjednačen i glasanje ne bi prošlo.

Rasprava o kreditnom zaduženju dovela u pitanje realizaciju EU projekta

Oko 21.30 riječ je ponovno uzeo gradonačelnik Vojko Obersnel kazavši kako je strpljivo zadnja dva sata slušao brigu vijećnika o trošenju proračunskih novaca. „Da svima bude jasno, imamo samo dvije opcije. Prva opcija je prihvatiti moj prijedlog, čime će se moći završiti projekt koji je nedjeljiv i koji se zove „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“. Ne postoji projekt Šećerane i Projekt Galeba, već jedan zajednički cjelovit projekt za koji smo potpisali ugovor s  Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i dobili 69 milijuna kuna. Druga opcija znači da ako ne izglasamo zaduženje, onda više nemamo novaca da završimo ni Šećeranu niti Galeb. Do sada smo iz EU fondova povukli oko 14-15 od ovih 69 milijuna, i ako ne budemo mogli završiti projekt, morat ćemo vratiti tih 14 milijuna. Nećemo povući ni ostatak od 55 milijuna, i morat ćemo platiti kamate Ministarstvu od nekakvih desetak posto. “U redu, moramo reći da Galeb nećemo realizirati, ali nam ostaje zgrada Šećerane koja je do pola završena. Ne možemo više računati na europske novce. Pretpostavljam da se ne bi složili da zgrada Šećerane ostane ovakva kakva jest sada jer to nije u ničijem interesu. S obzirom na to da nećemo dobiti novce, od ovih predviđenih 69 milijuna, moramo osigurati najmanje 25-26 milijuna kuna kako bi završili zgradu Šećerane. Novaca nema, morat ćemo napraviti rebalans da bi osigurali 40 milijuna kuna, kako bi vratili povučena sredstva i dovršili Šećeranu. To znači da ćemo morati smanjiti financiranje socijalnog programa, izgradnju cesta, vrtića, ne znam ni sam što ćemo sve morati smanjiti i od čega odustati. Toga vijećnici moraju biti svjesni. Raspravljate da li je Galeb industrijska baština ili nije. Ovaj projekt odobrilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kao provedbeno tijelo za trošenje novaca iz kohezijskih fondova. Da je netko imao nešto protiv ovog projekta, ne bi ga niti odobrio”, rekao je gradonačelnik. No gradonačelnik nije dovršio pojašnjavanje jer su ga vijećnici koji su protiv projekta vikom prekinuli.
Vojko Braut (SDP) je kazao kako su vijećnici koji se protive zaduženju potpuno svjesni da se dovodimo u situaciju da ćemo morati vratiti i više od onog što smo dobili. Ti vijećnici potpuno pogrešno projekt Galeba identificiraju s likom Josipa Broza Tita, a kao drugo pokušavaju istjerati na čistac tko je u Vijeću opozicija, a tko oporba. Ako to misle raditi preko leđa građana Rijeke onda su jako pogriješili.
Petra Karanikić i Oskar Skerbec su kazali kako se građanima Rijeke mora objasniti što će se dogoditi odustajanjem od projekta te pitali gradonačelnika da pojasni iz kojih stavki će se nadoknaditi taj novac i koji će se sve projekti morati smanjiti ili se od njih odustati. Ocijenili su to velikim gubitkom za svih i zanima ih tko će za sve to odgovarati. 

Hrvoje Burić (Bura) je tražio da gradonačelnik da ostavku, jer ne može ucjenjivati i maltretirati Gradsko vijeće zato što nije uspio realizirati svoj projekt.
Ivona Milinović (HDZ) kazala je da joj nije jasno zašto sada gradonačelnik traži od vijećnika da oni budu krivi i dodatno zaduže Grad,  jer je gradonačelnik krivo procijenio da će obnova Galeba koštati 30 milijuna, a ona košta 70. Vijećnicima SDP-a, HNS-a i PGS je rekla „Sjedit ćete ovdje do tri ujutro u nedjelju“.

Tihomir Čordašev (AM) je rekao da sada vijećnici imaju izbor, prihvatiti ili ne prihvatiti. On smatra kako s obzirom da nije potpisivao nikakve ugovore nema se zašto osjećati krivim. Ana Trošelj (PGS) pitala je koliko će veliki biti penali i 2009.g. smo kupili Galeb i koliko će nadalje koštati njegovo propadanje nama pred očima i koliko će to dugo trajati.
Marinko Koljanin (Nezavisni) je kazao kako je ovo najdramatičniji govor koji je čuo. Potpuno se slaže sa gradonačelnikom da je od opcije izglasavanja samo gora opcija da se ne izglasa. Tražio je da ga vijećnici ne ucjenjuju prijetnjama o glasovanju.
Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako je najbitnije od svega da je Obersnel sam rekao ja sam nesposoban, pomozite mi. Mi s time nemamo ništa i nećemo raditi alibi za Vojka, odgovornost nećete prebacivati na nas, kazao je Ostrogović.
Petra Mandić (Most) je kazala kako ne vidi nikakav razlog da se ova odluka ne povuče i da si gradonačelnik uzme vremena, ispregovara da Odluka bude izglasana. Ako se odluka uopće i ne donese, smatra da se i tih 41 milijun može isfinancirati iz proračuna. Po njoj drame nema, ali bi trebala izvanredna sjednica i gradonačelnik bi kao predlagatelj trebao povući ovaj materijal.
Duško Milovanović (SDP) je pitao što će biti ukoliko taj projekt propadne, jer je prema Zakonu o zaštiti kulturnog dobra Grad i dalje kao vlasnik odgovoran, pa troškovi koji su postojali do sada idu dalje. Pitao je koliko bi za Grad taj trošak bio. Sandra Krpan (SDP) je pitala gradonačelnika da još jednom objasni zašto se Grad odlučio upravo za Palaču Šećerane i Galeb i gdje će se pronaći sredstva da bi se nadoknadio ovaj gubitak te prozvala Ivonu Milinović da joj ne prijeti s govornice, na što je Milinović napustila sjednicu, ali se nakon nekog vrmena ponovno vratila. Sandro Vizler (HNS) je kazao kako je užasnut količinom licemjerja kolege Ostrogovića i kolegice Milinović. U raspravi su rečene neke zabrinjavajuće tvrdnje, o tome da gradonačelnik ne voli djecu, da u Rijeci fali 300 mjesta u vrtićima, da na Škurinju nije izgrađen vrtić. Pitao je da li je ovo zaduženje cijena toga da djeca nemaju mjesta u vrtićima. Ljiljana Cvjetović (HSU) smatra da je ovo što se događa neodgovorno i neozbiljno. Kao najstarija vijećnica i vijećnica s najduljim mandatom, srami se načina na koji se govori, jer se govori neukusno, neuljudno s obje strane, a srami se i ljudi koji okreću leđa onako kako vjetar puše i nemaju svoj stav.

Tea Mičić Badurina (PGS) je pitala kako ćemo građanima objasniti da će platiti veću cifru za nešto što se neće izgraditi ili će se dopola izgraditi. Tko će onda snositi tu odgovornost.
Gradonačelnik Obersnel je vijećnicima ponovno pokušao pojasniti proceduru. Kazao je kako je jedan od preduvjeta za projekt koji se financira iz sredstava EU bila studija izvedivosti. Studija izvedivosti za ovaj projekt postoji i u njoj piše što se time dobiva, od broja ljudi koji će se zaposliti, do značaja za razvoj kulture, za turizam i slično. Studija je rađena za integralni projekt u kojem se nalaze zgrada Šećerane i brod Galeb. Ugovorili smo tih 69 milijuna i možemo ih trošiti namjenski samo za ova dva objekta. Za Šećeranu smo do sada povukli nekih 14 – 15 milijuna. Ako nećemo realizirati Galeb, odustajemo od toga da od Europe dobijemo još 55 milijuna kuna. Kako je Šećerana ugovorena i izvođač je izveo gotovo pola radova, morat ćemo osigurati sredstva za njeno dovršenje. Morat ćemo vratiti tih 14 milijuna i osigurati još 26 milijuna da dovršimo Šećeranu. Ovo zaduženje koje predlažem ćemo vraćati narednih 10 godina, počam od 2022., dok ovih 14 milijuna koje bismo morali vratiti i ovih 26 za dovršenje moramo osigurati do kraja godine. Moramo ići na rebalans proračuna u kojem ćemo morati osigurati tih 40-tak milijuna kojih sada u proračunu nema, odnosno moramo ih uzeti s nekih drugih stavki, čega vijećnici moraju biti svjesni. Već su neki vijećnici rekli kako je to zaduženje bilo planirano u proračunu i svi oni koji su glasali za proračun, prihvatili su time i to zaduženje i ne vidi u čemu je sada problem. Za sve ostale projekte koji su realizirani jednako tako smo prihvaćali zaduženje ne znajući koliki ćemo iznos dobiti na natječaju. S kreditom ili bez kredita, u narednih 5-6 mjeseci trebamo osigurati 42 milijuna kuna. Podsjetio je kako 2023. godine ističe jedna velika obveza Rijeka prometa za koju Grad jamči jedan dio otplate sredstava u iznosu nekakvih 80 milijuna kuna, što ostavlja mogućnost da Grad Rijeka bez ikakvih problema financira tih 40 milijuna.
Kristjan Staničić (HDZ) je govorio o studiji izvedivosti i rekao da je gradonačelnik tvrdio da od samog početka taj projekt nije isplativ i neće biti. Napravljena je nekakva studija s nekakvim troškovima, upućena na nekakva tijela koja su odobrila nekakve novce i onda se ponovila priča o povećanju sredstva kao modus operandi koji je u ovom gradu prisutan dugo godina i vodi u propast. Sad kad je svjestan da Galeb ne može napraviti u nekoliko mjeseci, netko drugi treba biti kriv. Pozvao je Obersnela da odstupi i da se izabere sposobna vlast.
Petra Mandić (Most) je kazala kako je ovo gradonačelniko projekt i on je bio dužan namaknuti većinu. Pitala je može li se ova odluka izglasati naknadno i što ako ponuda za Galeb, nakon što ponude budu otvorene, opet bude 70 milijuna, gdje će se naći taj novac. 

Duško Milovanović (SDP) postavio je pitanje, s obzirom da je Palača Šećerane sastavni dio projekta EPK, hoće li to dovesti do usporavanja projekta EPK i može li doći do probijanja rokova izvođača i plaćanja penala zbog nemogućnosti plaćanja izvođaču. Josip Ostrogović (HDZ) je ponovio pitanje kako je gradonačelnik mogao ući u takav rizik. U sve ste ušli zdravo za gotovo iz čega se vidi da su vijećnici HDZ-a cijelo vrijeme bili u pravu. Ako se Galeb i počne graditi, obnova će trajati 14 mjeseci, to znači da bi mogao biti gotov do 2021. godine, a trebao bi biti dio programa EPK 2020., kazao je Ostrogović.

Gradonačelnik Obersnel je pojasnio što će biti s Galebom ako se ne osiguraju financijska sredstva. Brod je imovina Grada i Grad će dalje voditi brigu o njemu i pokušati naći neke izvore kako bi ga priveli svrsi, s manjim obimom radova nego što je planirano. “Uvjet natječaja je bio da se radi o pojedinačno zaštićenom dobru RH i da imate čisto vlasništvo Grada. U tom trenutku smo došli na ideju, koja je imala svojevrsni rizik, da povežemo ova dva projekta i pokušamo dobiti što više sredstava i to je najveći iznos koji je odobren na tom natječaju. Uvjet je bio da se svaki prijavitelj može javiti s jednim projektom. Mi smo spojili dva i dobili mogućnost da potrošimo tih 69 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Jedan od problema je što je vrijednost projekta bila definirana na 5 milijuna eura, što je premala količina novca za ovako velike projekte. Netko je spomenuo SAFU kojemu se podnose svi računi i koji kontrolira način na koji Grad troši novac. Oni imaju pravo odrediti financijsku korekciju ukoliko uoče nepravilnosti”, rekao je Obersnel. Što se proračuna tiče, s koje će se stavke skidati sredstva za osiguravanje povrata 14 milijuna i dovršetak Šećerane, ne zna u ovom trenutku jer je to prezahtjevan zadatak. Ovo zaduženje nema nikakve veze s realizacijom izgradnje dječjeg vrtića jer će se gradnja vrtića realizirati. “Pitate me zašto sam se upustio u to. Taj kredit nisam izmislio danas, on je bio je predložen u rebalansu proračuna. Nisam očekivao da će u pitanje doći izglasavanje te odluke upravo zbog činjenice da je odluka o tome usvojena, izglasavanjem proračuna”. Dodao je kako ostavku neće podnijeti, a i da na nju i pomisli problem postoji, s njime ili bez njega i treba ga riješiti do kraja godine. Hoće li  Galeb biti gotov do 2020. ili 2021. to nije toliko važno za program EPK. Natječaj nije imao nikakve veze s EPK 2020, nego se kada je raspisan natječaj htjelo time nešto napraviti i za program EPK. Na kritike da je trebao kupiti Tetaro Fenice a ne Galeb od pijanog grčkog milijardera, Obersnel je kazao kako je Galeb plaćen nešto manje od 800.000 kuna, što je iznos koji je manji od cijene čelika da se tada prodao u staro željezo. “Zadnja ponuda za Teatro Fenice, bez bara Evropa iznosila je 5 milijuna, a sa njime 7 milijuna eura. Da je bilo mogućnosti, uvažavajući vrijednost Teatra Fenice vrlo rado bismo ušli u taj aranžman. Uz novac za kupnju trebalo bi uložiti još toliki iznos za njegovo uređenje. Galeb nije kupljen od pijanog grčkog milijardera, kako je rekao vijećnik Ostrogović, već na dražbi kako bi se namirili novci za isplatu plaća mornara koji su opsluživali brod dok je bio u Lencu”, rekao je gradonačelnik.

Nakon pola noći, sjednica je nastavljena besplodnom raspravom i ponavljanjem argumenata obaju strana. Gradonačelnik je još jednom ponovio priču o ugovoru s Ministarstvom te iznova pojasnio da ako se ne izglasa odluka o zaduženju kojom se planira prihod od 44 milijuna kuna, morat će se do kraja godine osigurati oko 41 milijun kuna za povrat povučenih sredstava i dovršetak Palače Šećerane.

Predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat je negdje iza dva sata poslije ponoći nakon poduže stanke predložio da se sjednica prekine i nastavi 24. srpnja u 9,30 sati, jer će do tada biti poznat rezultat natječaja za obnovu broda Galeb, što se kroz raspravu kod nekih vijećnika pokazalo bitnim za donošenje odluke. Sjednica je prekinuta u 02,23.

Za takvu je odluku glasovao 21 vijećnik, dok ih je 14 ih bilo protiv, a jedan suzdržan, pa će konačna odluka o zaduženju biti donesena na sljedećoj sjednici.

 

Skip to content