Projekt izgradnje drugog kolosijeka

Izgradnja drugog kolosijeka postojeće željezničke pruge i uspostava gradsko/prigradske željeznice predviđena je gradskim prostornim planovima od 2003. g. (odnosno od usvajanja Prostornog plana uređenja grada Rijeke).

Ta izgradnja uklapa se i u buduće faze izgradnje čvora Rijeka koje su vezane uz izgradnju nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i nove željezničke pruge od Rijeke prema Istri.

Izgradnja drugog kolosijeka na postojećoj pruzi Škrljevo – Rijeka – Šapjane obuhvaća rekonstrukciju postojećih željezničkih kolodvora i stajališta na predmetnoj dionici i izgradnju novih željezničkih stajališta u funkciji gradsko/prigradskog prometa.

Kao krajnje točke koristit će se kolodvori izvan gradskih granica (Jurdani, Škrljevo, uz Matulje, Rukavac i Jušiće). Ovako organiziran prijevoz ima značaj prigradskog prijevoza. Duljina rute unutar gradskih granica iznosi približno 18 km.

Duž koridora grade se se slijedeće postaje gradsko/prigradske željeznice: Pavlovac, Martinkovac, Marčeljeva Draga, Kantrida/Zamet, Krnjevo, Mlaka, Centar (Kolodvor), Zagrad, Školjić, Sušak, Pećine, Podvežica, Vežica, Draga, Sveti Kuzam.

Prema planovima Hrvatskih željeznica izrada cjelokupne dokumentacije za ovaj zahvat uključujući imovinsko pravnu pripremu trebala bi biti dovršena do 2020. godine.

Riječki prometni pravac sastavni je dio transeuropske prometne mreže TEN-T (mediteranski koridor), kao i željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske (od državne granice preko Zagreba do Rijeke i Šapjana i granice sa Slovenijom).

Riječki željeznički čvor dio je tog prometnog sustava, ishodište i odredište prometnica (cesta i željeznica) koji unutrašnjost Hrvatske, pa tako i cijeli europski prometni sustav povezuju s Jadranskim morem.

S obzirom na razvojne planove, kao i potrebe ujednačavanja razine prometne usluge ceste i željeznice kao sustava, planira se modernizacija i izgradnja dvokolosiječnih pruga od Rijeke prema unutrašnjosti, te također i unutar samog željezničkog čvora Rijeka.

Željeznički čvor Rijeka nije bitno mijenjan zadnjih stotinjak godina od izgradnje pruga prema lukama u čvoru. Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od Škrljeva do Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju svi terminali/luke u čvoru i priključne pruge čvora. S obzirom na planirano povećanje kapaciteta u luci Rijeka, koje će se postići rekonstrukcijom postojećeg kontejnerskog terminala u Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, što podrazumijeva rekonstrukciju lučkih kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke do Šapjana.
Današnje šire područje željezničkog čvora Rijeka proteže se od kolodvora Škrljevo i Bakar, na istoku, do kolodvora Šapjane, na zapadu. Područje samog grada Rijeke nešto je uže i proteže se od Škrljeva do Opatije.

Pružna dionica od Škrljeva do Šapjana urasla je u tkivo grada Rijeke i predstavlja potencijal koji se može povoljno iskoristiti za brz i učinkovit prijevoz ljudi na području grada i njegove okolice (gradski i prigradski promet). Da bi se to ostvarilo, potrebno je izgraditi drugi kolosijek na postojećoj pruzi. Potreba za izgradnjom drugog kolosijeka uz postojeću prugu od Škrljeva do Šapjana naglašena je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je izrađen idejni projekt modernizacije i nadogradnje željezničkog čvora Rijeka.

Povezane novosti