Događaju su nazočili povjerenica Europske unije za transport Violeta Bulc sa suradnicima, ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Oleg Butković sa suradnicima, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula te predstavnici vodećih hrvatskih brodarskih tvrtki, Sindikata pomoraca Hrvatske i Lučkih uprava Rijeke, Splita i Ploča.

Na okruglom je stolu bilo riječi o izazovima s kojima se danas susreću europski, a onda i hrvatski brodari, prema temeljnim odrednicama Malteške deklaracije kojom je obuhvaćena politika pomorskog prijevoza Europske unije za razdoblje do 2020. godine.

Shodno s time, predstavnici vodećih hrvatskih brodarskih kompanija, Jadrolinije i Tankerske plovidbe, osvrnuli su se na glavne odrednice Malteške deklaracije usvojene u ožujku ove godine. To podrazumijeva izazove u zadržavanju i jačanju konkurentnosti brodarskih kompanija, dekarbonizaciju pomorskog sektora i digitalizaciju, odnosno usvajanje novih tehnologija i postavljanje jednakih standarda u razmjeni podataka.

Zaključeno je kako je potreban dodatan angažman brodarskih tvrtki u zadržavanju, ali i postizanju veće konkurentnosti, kao i to da je davanje inicijativa i upućivanje prijedloga za donošenjem europskih i globalnih mjera jedan od mogućih načina rješavanja ovog pitanja.

U kontekstu podizanja konkurentnosti, brodari su se osvrnuli i na segment dodatnog očuvanja okoliša, a zaključeno je kako je unatoč tome što je pomorski promet energetski učinkovita i održiva grana prometa, potrebno ustrajati na stvaranju uvjeta i za dugotrajno očuvanje okoliša, u čemu je prepoznata i uloga Međunarodne pomorske organizacije (IMO).

Ministar Butković poručio je kako su za Hrvatsku bitni ciljevi europske pomorske strategije i politike te dodao kako je današnjim sastankom s predstavnicima Europske komisije stvorena prilika za produbljivanje odnosa i ojačavanje suradnje u području pomorstva, ali i drugih vidova prometa.

Povjerenica Bulc istaknula je kako Europska komisija podupire one projekte koji doprinose jačanju gospodarstva Unije, a ne samo nacionalnog gospodarstva te je u tom kontekstu pozvala lučke uprave i brodare na umrežavanje i povezivanje sa susjednim zemljama koje su okrenute pomorstvu.

Također, dodala je kako je važno da se na razini Europske unije definiraju uloge pojedinih luka, osobito u kontekstu teretnog prometa, a koje imaju veliku ulogu u podupiranju gospodarstva i razvoja Unije. Zaključila je kako Luka Rijeka ima veliki potencijal, ali je potrebno i dalje raditi, kako na razvoju lučke infrastrukture, tako i na razvoju željezničke mreže koja povezuju Luku, s ciljem iskorištenosti njenog punog potencijala.

Valja podsjetiti kako je Luka Rijeka jedina hrvatska luka koja se nalazi na osnovnoj mreži Mediteranskog koridora. Kako iz Ministarstva kažu, postoji opravdanje za uvrštavanje još nekih hrvatskih pomorskih luka na osnovnu mrežu TEN-T, kao što je primjerice Luka Ploče, o čemu će se razgovarati prilikom sljedećih izmjena politika EU prometnih koridora 2023.

Ovom je prilikom ministar Butković pojasnio kako je u tijeku investicijski ciklus ulaganja u infrastrukturu spomenutih luka i kako za dio njih već postoji financijska potpora Europske unije putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Prema riječima ministra, do sada je iz CEF-a odobreno 19 projekata u iznosu od oko 346 milijuna eura, a među njima su i oni iznimno važni za razvoj Luke Rijeka. To su: izgradnja Kontejnerskog terminala Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka, Kontejnerski terminal Jadranska vrata – Rekonstrukcija kolodvora Rijeka-Brajdica, unaprjeđenje infrastrukture Luke Rijeka – Opći teretni terminal (rekonstrukcija obale Brsica na terminal Raša) te priprema dokumentacije za izgradnju drugog kolosjeka, nadogradnje i modernizacije željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Na treći Poziv CEF-a, Hrvatska je prijavila još 22 projekta u iznosu od oko 145 milijuna eura, za koje je evaluacija u tijeku. Među njima je i cestovni projekt iznimno važan za razvoj i povećanje konkurentnosti Luke Rijeka i povezivanje Zagrebačke obale – gradnja ceste D-403 od čvora Škurinje do Luke Rijeka.

Nakon održanog Okruglog stola, u prostoru Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja, povjerenica Europske unije za transport Violeta Bulc i povjerenik Europske unije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica održali su dijalog s građanima o budućnosti Europe.

To je uobičajeni oblik komunikacije s građanima diljem Europske unije, putem kojega građani imaju mogućnost raspravljati s povjerenicima Europske komisije o raznim temama vezanim uz budućnost Europske unije.