Na početku sjednice, umjesto vijećnika Jurja Bukše, koji je ostavku podnio 18. siječnja, čime mu je prestao mandat, s kandidacijske liste HNS-ARS-SDA, na njegovo mjesto HNS je odredio Sandra Vizlera, koji je prisegao za gradskog vijećnika. Sjednicu su s galerije pratili učenici 7. razred OŠ Brajda s učiteljicom Petrom Pintarić.

Ponovna rasprava o Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o grobljima

Na prijedlog vijećnika Josipa Kukuljana Vijeće je ponovno raspravljalo o plaćanju naknade za grobno mjesto. Kukuljan je  predložio da se nakon isteka 30-godišnjeg razdoblja, ugovori za grobno mjesto produžuju na neodređeno vrijeme, bez naknade, jer se tako radi u drugim gradovima. KD Kozala takve ugovore produžuje na neodređeno vrijeme, uz još jednu naplatu jednokratne naknade, koja se u nekim slučajevima penje i na nekoliko tisuća kuna. Ukupan godišnji prihod KD Kozala po stavki naplate jednokratnih grobnih naknada iznosi oko 1.5 milijuna kuna godišnje. U tom smislu je dodao kako je na neki način prihvatio HNS-ov amandman, da KD Kozala dobije vremena da prilagodi poslovanje novoj odluci. Kukuljan smatra da građani ne trebaju plaćati novu jednokratnu naknadu za korištenje grobnog mjesta. Također,  KD Kozala bi imalo dovoljno vremena da poslovanje prilagodi smanjenim prihodima koji će proizaći iz Odluke s obzirom na to da bi Odluka stupila na snagu početkom 2019.  Time se neće ugroziti poslovanje KD Kozala i nivo usluge koju to komunalno društvo pruža, dodao je Kukuljan te zatražio da se uloži dva-tri milijuna kuna u dovršenje krematorija, čime bi se problem viška zaposlenih riješio. Kukuljan je kazao, da ako treba, kada se krematorij napravi, on će prvi pritisnuti dugme za njegov rad.

Vojo Braut (SDP) je kazao kako neće podržati populistički prijedlog vijećnika Kukuljana jer je veliki broj sugrađana ovu naknadu već platilo, što bi ih dovelo u neravnopravan položaj. Smanjene prihoda utjecalo bi na poslovanje KD Kozala , dovelo  do otpuštanja radnika i smanjivanja standarda održavanja svih groblja na području Rijeke. Vijećnici trebaju biti odgovorni prema svim građanima ali i voditi brigu o poslovanju komunalnih društava.

U raspravu se uključila vijećnica Ana Trošelj (PGS) koja je kazala kako Kukuljan nije vijećnicima dao odgovore niti  potpune informacije, a nije točno niti to da drugi gradovi poput Zagreba i Splita ne naplaćuju naknade, citirajući pritom njihove istovrsne Odluke. Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako predlagatelj Kukuljan nema odgovore na pitanja kako riješiti probleme koje bi ta odluka donijela, nije ih imao niti na Odboru, već proziva duge vijećnike i sugerira im da sami da dođu do informacija o tome kako je to regulirano u drugim sredinama.

Vijećnik Sandro Vizler (HNS)  je kazao kako HNS nije dao nikakav prijedlog niti amandman, s obzirom na to da je njihov prijedlog povučen na prošloj sjednici. “Dužnost vijećnika je da donose odluke na korist svih građana. Nemamo odgovora na financijske posljedice po poslovanje KD Kozala, niti što je s onima koji su tu naknadu platili. Hoće li se njima ta naknada vratiti, ako da, iz kojih izvora.

Duško Milovanović (SDP) također smatra da bi, s obzirom na to da ovim prijedlogom stavlja dio Riječana u neravnopravan položaj, Kukuljan trebao predložiti da se onima koji su naknadu platili, novac vrati, kao i da kaže iz kojih izvora.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako bi donošenje predloženih izmjena i dopuna Odluke o grobljima dovelo u neravnopravan položaj građane koji su  naknadu za korištenje grobnog mjesta na neodređeno vrijeme već platili. Postojeća odluka je u skladu sa svim pozitivnim propisima Hrvatske. Ako se po broju zaposlenika u pogrebnim tvrtkama uspoređuju gradovi poput Splita i Rijeke, onda treba govoriti točne informacije, budući da u smislu održavanja i sahrana, kao i broja zaposlenih, KD Kozala vodi brigu o osam grobalja, dok Split samo o jednom. KD Kozala ima također 30 zaposlenih u klesariji, dok u Splitu te poslove obavljaju privatnici.

Što se krematorija tiče, gradonačelnik je kazao kako je projektom uređenja groblja na Drenovi predviđeno mjesto gdje bi trebao biti izgrađen, a sama izgradnja koštala bi više od 4 milijuna kuna. U Zagrebu peći krematorija rade dva puta tjedno, jer u međuvremenu nemaju potrebe za tim. Uostalom i da ga se napravi krematorij, u njemu ne bi radilo 40 djelatnika koji bi postali višak. Dodao je kako je Zakonom o braniteljima je KD Kozala dana još jedna obaveza. Predviđen je poseban dio koji će služiti za sahranu branitelja iz Domovinskog rata. Rijeka to odavno ima u Aleji branitelja, ali je ona gotovo popunjena i za tu će se namjenu morati osigurati novi prostor, što će to društvo opteretiti s dodatnih 1,8 milijuna kuna. Podsjetio je kako grobno mjesto u Aleji branitelja košta 25.000 kuna i u potpunosti ga snosi KD Kozala. Novi zakon o komunalnom gospodarstvu još će više otežati poslovanje KD Kozala jer je njime predviđeno izdvajanje klesarske djelatnosti iz poslovanja KD Kozala.

Vijećnik Kukuljan je kazao kako gradonačelnik Obersnel iznosi neistine, jer krematorij u Zagrebu je u 2016. godini imao 5.132 kremiranja i radi u tri smjene. Kazao je kako je sa 439 kremiranja upravo Primorsko-goranska vodeća po broju kremiranja.

Danko Švorinić (Lista za Rijeku) kaže da bi oni vratili novac natrag onima koji su tu naknadu platili, ali da to nisu htjeli predložiti ovom odlukom jer  bi to imalo posljedica na poslovanje KD Kozala. Hrvoje Burić (Nezavisni) smatra da je prijedlog dobar i podržat će ga.

Gradonačelnik Obersnel je zaključio kako se opet iznose netočne informacije. U Zagrebu se prosječno obave 234 kremacije za pokojnike s područja Rijeke. Pitao je zašto se nitko iz drugih sredina nije dosjetio pa kremiranje pokrenuo kao poduzetničku aktivnost. Vijećniku Buriću, koji ga je prozvao zbog povećanja grobne naknade, gradonačelnik je kazao kako je naknadu trebalo povećati zato što je obuhvat prostora koji KD Kozala održava u zadnjih deset godina povećan za 30% , a korisnici su generalno zadovoljni uslugama. Prijedlog Odluke nije usvojen.

Plan gospodarenja otpadom Grada Rijeke za razdoblje 2017. – 2022. godine

O gospodarenju otpadom kao jednom od najzahtjevnijih i najkompleksnijih područja zaštite okoliša, u ime izrađivača govorio je mr.sc. Ivan Barbić. Plan je prošao sve instance, uključujući i Javnu raspravu, a pravni temelj za njegov u izradu je Zakon o održivom gospodarenju otpadom, čiji su osnovni ciljevi smanjivanje biorazgradivog opada koji proizvodi stakleničke plinove. Glavni cilj Plana je odrediti okvir za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja, primarno komunalnim otpadom.

Ovim je dokumentom procijenjen godišnji porast proizvedenih količina komunalnog otpada do 2022.g., predložen plan smanjenja godišnjih količina miješanog komunalnog otpada, plan povećanja godišnjih količina odvojeno sakupljenog otpada poput papira, plastike, metala i stakla, plan postizanja stope odvojenog sakupljanja reciklabilnog komunalnog otpada na 60% mase proizvedenog komunalnog otpada, uključivo plan povećanja godišnjih količina odvojeno sakupljenog biootpada, kako bi se postigla stopa sakupljanja od 40% proizvedene količine, ako se odvojeno sakupljanje pokaže opravdanim, izvedivim i održivim. Također, procijenjena je masa biorazgradivog otpada kao i ukupna masa komunalnog otpada, koju bi 2020. godine bilo dopušteno odložiti na odlagalište te utjecaj mehaničko-biološke obrade na količine odloženog otpada. Barbić je kazao kako je trenutno stanje u Rijeci zadovoljavajuće i predstavlja dobru osnovu za uspostavljanje sustava za gospodarenje otpadom.

Glavne promjene predviđene Planom odnose se na uvođenje kompostiranja kod kuće, prijelaz na metodu sakupljanja od vrata do vrata miješanog komunalnog otpada i otpadnog papira, uvođenje odvojenog sakupljanja komunalnog biootpada metodom od vrata do vrata, ograničenje raspolaganja odvojeno sakupljenom otpadnom plastikom i otpadnim staklom, prijelaz na pojedinačnu nenaplatnu uslugu sakupljanja glomaznog komunalnog otpada na korisničkom mjestu, mogućnost sortiranja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u okviru istog sustava, uvođenje sustava naplate javne usluge prema količini miješanog komunalnog otpada predanog na zbrinjavanje. Također, plan obuhvaća ulaganje u infrastrukturu: nabavu kućnih kompostera, spremnika i vozila za sakupljanje otpada, tri nove građevine i jedno mobilno reciklažno dvorište za komunalni otpad, sortirnicu za odvojeno sakupljeni otpad, osiguranje biološke obrade odvojeno sakupljenog biootpada, manji rad MBO i odlaganja kao i veće sudjelovanje korisnika usluge u sakupljanju otpada. Potrebna ulaganja u prilagodbu postojećeg sustava procijenjena su na oko 92 milijuna kuna, a velik dio sredstava će se povući kroz EU fondove Koherentnost i kohezija.

Plan predviđa da se u 2018.g napravi studija izvedivosti zasebnog prikupljana biootpada i njegove oporabe, o čemu će se konačna odluka donijeti nakon izrade studije, a provoditi u  2019. i 2020. g. Plan je usvojen s 25 glasova za i pet suzdržanih.

Gradsko vijeće je ujedno, obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te usluga povezanih s javnom uslugom na području grada Rijeke, dodijelilo KD Čistoća d.o.o.

Odluka o načinu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te usluga povezanih s javnom uslugom na području grada Rijeke

Na prijedlog ove odluke vijećnici su dali čitav niz amandmana. Uvodnu riječ dala je direktorica KD Čistoća Jasna Kukuljan pojasnivši kako to komunalno društvo djeluje u 9 jedinica lokalne samouprave i pokriva područje sa 185.000 stanovnika, odnosno 84.000 domaćinstava i 6.000 poslovnih korisnika te obradi 58.000 tona otpada godišnje. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom se u Rijeci postepeno uvodi od 2013. godine. Postavljeno je preko 6.000 spremnika za odvojeno prikupljanje papira, stakla, plastike i metala te stakla, uz 7.000 spremnika za ostali otpad, kao i 120 spremnika za prihvat odjeće i obuće. Otvorena su dva reciklažna dvorišta, a sve vrste otpada koji se prikupi idu na oporabu. Nabavljena su i dva mobilna reciklažna dvorišta koja se sele po mjesnim odborima u intervalima 14 dana. Za nacrt akta provedeno je savjetovanje sa javnošću, na koje je pristiglo 16 primjedbi i prijedloga javnosti, o čemu je sastavljeno Izvješće.

Kukuljan je kazala kako se Odlukom uređuje cijene javne usluge koja se sastoji od cijene javne usluge za količinu predanog otpada, cijene obvezne minimalne javne usluge i cijene ugovorne kazne. Korisnici će dobiti na potpis Izjavu o načinu korištenja usluge koja će biti temelj za ugovor s KD Čistoća, koje će osigurati spremnike za prikupljanje otpada, dok će osiguranje spremnika biti obveza korisnika. Minimalni volumen za kućanstva određuje se sukladno broju članova kućanstva. Cijena javne usluge za količinu predanog komunalnog otpada sastojat će se od jedinične cijene za pražnjenje volumena spremnika komunalnog otpada izražene u kunama, broja pražnjenja spremnika komunalnog otpada u obračunskom razdoblju sukladno podacima u evidenciji davatelja usluge i udjela korisnika u korištenju spremnika.

Cilj je omogućiti korisnicima upravljanje vlastitim otpadom i ujedno ih potaknuti na odvajanje otpada poput papira, plastike, metala i stakla,

Duško Milovanović (Klub SDP-a) je kazao kako je problem zbrinjavanja otpada zajednički problem svih nas. Smatra da je nacrt akta dobar, za uspostavljanje javnog, kvalitetnog i održivog načina prikupljana otpada. Korisnici mogu sami utjecati na mjesečne račune. Pozvao je upravitelje višestambenih zgrada da se uključe u rješavanje te problematike u suradnji s Gradom i KD Čistoća. Neće biti jednostavno i vjeruje da će se pojaviti problemi, ali ako je to cijena koju se mora platiti mora je se i prihvatiti. U medijima je negativna percepcija prema Marišćini, ali povratka na iskrcavanje otpada na livadu i zatrpavanje zemljom više nema. Važna je edukacija u vrtićima i školama,

Petra Mandić (MOST) je kazala kako Zakon i uredba određuju odvajanje biootpada, a Rijeka za to nije spremna jer je očito da se biootpad u dogledno vrijeme neće prikupljati odvojeno, što bi po njenom mišljenju bilo povoljnije za građane. Kazala je kako je Istarskoj županiji upućen dopis kako sustav funkcioniranja CZGO nije sukladan zakonu. Istarska županija dobila je Grace period na 5 godina i treba planirati novi sustav gospodarenja otpadom. Isti takav dopis bit će upućen i Gradu Rijeci. Nejasnim smatra i proceduru dodjele spremnika i hoće li korisnici moći tražiti manji spremnik, na osnovu kojeg se određuje cijena te smatra da je predložena Odluka suprotna zakonu.

Ivona Milinović (HDZ) Odluku smatra nedovoljno razrađenom, jer nema parametara po kojima korisnici mogu utjecati na cijenu usluge. Po njoj, svu odgovornost i utjecaj na izradi cijene ima gradonačelnik. Milinović smatra kako je riječ o svojevrsnom lihvarskom ugovoru po kojem je Čistoća zaštićena kao lički medvjed, zato su pripremili amandmane, koje je gradonačelnik većinom usvojio.

Ana Trošelj (PGS) je kazala kako smatra da Odluka nije suprotna zakonu.

Gradonačelnik Obersnel je komentirao primjedbe vijećnika naglasivši kako je, kad je riječ o biotpadu cijela priča suluda kada je riječ o Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, jer obje imaju uspostavljen sustav mehaničko-biološke obrade otpada. Tvrdite da je odabrana pogrešna tehnologija, ali ne pitate tko je pogriješio. Pogriješio je državni tajnik Nikola Ružinski, član HDZ-a koji je inzistirao na primjeni MBO tehnologije koja je ušla u Strategiju gospodarenja otpadom RH. Najveći dio troškova izgradnje Centara za gospodarenje otpadom je pokriven je sredstvima EU, ali smo jedan dio platili iz proračuna. Inzistirati na odvojenom prikupljanju biootpada trenutno je neizvodivo jer za to treba kupiti nove spremnike, naći prostor i izgraditi kompostanu. Dio troškova za to bi mogao biti plaćen iz sredstava Fonda, ali bi preostali iznos morali platiti građani. I u MBO sustavu se postiže efekt oporabe biootpada jer se isti obrađuje i od njega proizvodi plin metan koji se može dalje koristiti. Što se Rijeke tiče, mi smo ispunili zakonske preporuke vezane uz oporabu biootpada, što je Ministarstvo na neki način i priznalo u svojem dopisu. Načelno nije protiv primjene ovakvog rješenja, ali nije za njenu primjenu u ovom trenutku. Usvajajući Plan usvojili ste i činjenicu da će ove godine biti napravljena Studija koja će pokazati izvodivost odvojenog prikupljanja biootpada. Rezultati studije bi se počeli primjenjivati u 2019 i 2020. godini. Što se amandmana tiče, ne može prihvatiti amandmane vijećnika Popova i Petre Mandić, ali je prihvati dio amandmana vijećnika Kluba HDZ-a.

„Uredba je donesena u studenom prošle godine. Što se nas tiče stvorili smo sve preduvjete za njeno provođenje. Primarna selekcija se primjenjuje, osim u dijelu koji se tiče bio otpada. Ovom odlukom se de facto određuje način obračuna koji ide prema korisnicima. Odluku su pripremali Grad i Čistoća zajedno. Uredba po kojoj je pisana ova Odluka je napisana u nekoj kancelariji gdje očito nitko nije razmišljao kako Uredbu primijeniti u neboderu ili naselju poput Škurinja s velikim višestambenim objektima. Za njih će biti potrebno duže vrijeme prilagodbe. Ako se odluka ne usvoji, Grad će vjerojatno platiti kaznu. Što nije najveći problem. Veći problem je  to što na snazi ostaje postojeća odluka, pa će građani do usvajanja neke nove odluke i dalje plaćati odvoz smeća prema postojećoj cijeni. Ministarstvo je donijelo odluku da se zbog kratkoće vremena od kad je donesena uredba, do roka donošenja odluke u jedinicama lokalne samouprave, neće naplaćivati kazne. Odluka je suluda, ali nismo rekli da je nećemo poštivati. Ministarstvo je donijelo strategiju na temelju koje su napravljena dva Centra za gospodarenje otpadom tehnologijom mehaničko-biološke obrade. To isto ministarstvo nakon nekoliko godina kaže mi smo se šalili i nema veze što smo potrošili 23 milijuna eura i još toliko svojih sredstava. Sve to zaboravite i radite drugačije. To je za mene suludo”, kazao je gradonačelnik.

Pročelnica Irena Miličević također se uključila u raspravu, kazujući kako se kao osoba koja je sudjelovala u izradi Odluke, osjeća neugodno, jer po onom što se govori ispada da je Odluka na rubu zakona i na štetu građana, što nije istina. Volumen spremnika utvrđuje davatelj usluga na temelju podataka koje je dobio od korisnika, ako se tijekom korištenja utvrdi da su se uvjeti promijenili ili da je spremnik prevelik, on će biti smanjen.

Ivona Milinović misli da iznos ugovorne kazne u slučaju oštećenja opreme mora biti razmjeran troškovima ulaganjima. Podržat će prijedlog odluke, premda nisu najzadovoljniji odlukom i vjerojatno će je morati mijenjati u hodu, kako se ona bude implementirala. Ne preuzimaju odgovornost za visinu cijene i ograđuju se od konačnog cjenika, jer će ga donijeti gradonačelnik. Morat će se učiniti više na edukaciji građana.

Gradonačelnik je još jednom upozorio kako će inzistiranje na provođenju odluke o posebnim prikupljanjem biootpada to imati posljedice za građane. Od nabave novih spremnika, pronalaženja lokacije i izgradnje kompostane. što se u naredne dvije-tri godine neće moći realizirati, pa će se tako prikupljen biootpad i dalje zbrinjavati u CZGO Marišćina. Ministarstvo  je također priznalo da se kroz MBO sustav zbrinjava i biootpad, ali preporučuje da se uvede odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje biootpada, što je Vijeće usvojilo, prethodnom odlukom koja sadrži obvezu izrade Studije provodivosti i provođenje njenih rezultata u 2019. i 2020.

Što se tiče ovlaštenja na davanje suglasnosti na cjenik, gradonačelnik je kazao kako nema intencije na povećanje cijene zbrinjavanja linearno. Cijena će se smanjiti generalno ljudima koji žive u većem stanu, a ima ih manje, a povećati onima koji žive u manjem stanu, a ima ih više, naravno ovisno o količini i vrsti otpada koji proizvode.

Odluka je usvojena sa 26 glasova, odnosno većinom. Protiv su bili vijećnici Mosta i Nezavisni, a suzdržan Danko Švorinić.

Izvješće o financijskoj reviziji Grada Rijeke za 2016. godinu

kako je u uvodu pojasnio gradonačelnik Obersnel, nalaz je i ove godine uvjetan, što je posto svojevrsni standard, no Rijeka nije jedina koja dobiva uvjetna mišljenja. “Od 82 jedince lokalne samouprave u kojima je provedena revizija, čak 56 je dobilo uvjetna mišljenja, među njima tri županije, 19 gradova, brojna ministarstva i drugi korisnici proračuna. To nas ne opravdava, ali u samom početku revizije ukazuje se na činjenicu kako su ipak učinjena poboljšanja i da su neki elementi koji su utjecali na uvjetno mišljenje otklonjeni. Grad Rijeka je u zadanom roku uputio dopis koje su aktivnosti poduzete, odnosno koje će se poduzeti, s obzirom na ono što revizija ukazuje kao probleme”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Ivan Mencer (HDZ) govorio je o problemima koje je uočio u nalazu Revizije vezane uz kratkoročne pozajmice, nelikvidnosti, problem naplate potraživanja i nerealiziranih sredstava iz fondova EU, zbog čega bi se gradonačelnik trebao osjećati nelagodno.

Gradonačelnik je odgovorio kako Reviziju ne zanimaju okolnosti nego bilježenje događaja. “Točna je konstatacija da nismo ostvarili prihod iz EU fondova u iznosu 209 milijuna kuna. Ali revizija nije pritom navela kako je pretpostavka da Ministarstvo kulture nije donijelo odluku o raspisu natječaja, premda je trebalo. Mi smo sredstva planirali računajući da će natječaj biti objavljen i da će se sredstva povući i trošiti. Ta je odluka donesena u 2017. i na natječaju je Grad Rijeka između ostalog dobio 69 milijuna kuna za uređenje palače Šećerane i brod Galeb. Dakle, situacija je u stvarnosti u potpunosti drugačija”. Gradonačelnik je dodao kako je lako objasniti zašto nisu poduzete sve mjere za naplatu potraživanja. „Drugim riječima, ako je tvrtka  3.MAJ Motori i dizalice dužna Gradu Rijeci 9 milijuna kuna, za Reviziju to znači blokirati račun tvrtke i naplatiti tih 9 milijuna kuna. Ja to učiniti neću, jer kad bih to učinio, tek onda bi se stvarno osjećao nelagodno, jer bi time doveo u pitanje plaće i radna mjesta. Ne ulazeći u meritum stvari, iz kancelarije je jednostavno govoriti o nepravilnostima, dok je stvarnost drugačija“, kazao je gradonačelnik.

Izvješće gradonačelnika o radu za razdoblje srpanj-prosinac 2017. godine

Izvješće gradonačelnika je izazvalo niz komentara vijećnika koji se većinom nisu odnosili na ono što se u Izvješću nalazi, već generalne primjedbe na način na koji se vodi grad, suradnju sa državnim vlastima i realizaciju kapitalnih projekata.

Braneći Izvješće, Sandra Krpan (SDP) je kazala kako nije točno da sve što se u izvješću nalazi daleka budućnost, budući  da se sve što gradonačelnik u Izvješću podnosi, odnosi na projekte, ponajprije vezane uz EPK 2020,  koji se realiziraju zahvaljujući tome što je Grad Rijeka dobio znatna sredstva iz različitih fondova EU i Urbane aglomeracije i već je godinama najtransparentniji grad u Hrvatskoj

Gradonačelnik je kazao kako forma Izvješća nije propisana. Izvješće podnosi kako bi Vijeće bilo upoznato s onim na čemu se kontinuirano u Gradu radi. Dodao je kako suradnja između državne vlasti postoji, kao što postoje i problemi sa svim Vladama, uključujući i onu SDP-a. Suradnja i podrška na projektima Grada Rijeke potvrđuje se ponajprije na aktivnostima na projektu EPK 2020., ali i drugim projektima koje Grad provodi ili planira. Spomenuo je projekt nove bolnice, za čiju izgradnju je Grad prije šest godina bio spreman i učinjeno je sve da izgradnja bolnice krene. Već sada je dopisom ukazao ministarstvu na činjenicu da ukoliko se želi osigurati nastavak izgradnje bolnice, ako država nema novaca, jedina mogućnost ostaje Javno-privatno partnerstvo, o čemu već postoji Sporazum sa bolnicom i ministarstvom. Već sada je potrebno pokrenuti pripreme kako bi se 2020. g krenulo u nastavak izgradnje, kazao je gradonačelnik.

Izvješće je Gradsko vijeće primilo na znanje.

Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Grada Rijeke

Ovim prijedlogom Statut se trebao uskladiti s izmjenama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Kako je uvodno pojasnila pročelnica Ureda Grada Verena Lelas Turak,  izmjenama se rješava pitanje izostanka s posla članova predstavničkih tijela, kako bi mogli sudjelovati u radu tijela i prisustvati sjednicama, zatim pitanje referenduma za opoziv gradonačelnika, u dijelu koji se odnosi na predlagatelje pa se sada ta ovlast daje i članovima predstavničkog tijela, koje to može učiniti dvotrećinskom većinom. Rok ponovnog opoziva je skraćen je sa 12 na šest mjeseci. Zakon je donio izmjene vezane uz predlaganje osnivanja mjesnog odbora, pa je  za predlaganje osnutka mjesnog odbora dostatna jedna trećina članova Gradskog vijeća, a Vijeće ujedno postaje nadležno za raspuštanje mjesnog odbora.

Vijećnici HDZ-a uputili su amandmane kojima su predlagali da se suglasnost za zaduživanje tvrtkama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada Rijeke i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka, iznad iznosa od jedan milijun kuna, kao i davanje jamstva za ispunjenje obveza tvrtkama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada Rijeke i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka, iznad iznosa od jedan milijuna kuna,  s gradonačelnika prenese na Gradsko vijeće.

Gradonačelnik je kazao kako s obzirom na to koliko se često Gradsko vijeće sastaje, kao i na ljetnu stanku, ne želi snositi odgovornost za štete koje će nastati u poslovanju komunalnih i trgovačkih društava, ukoliko se takvi amandmani usvoje. S obzirom na to da amandmani nisu usvojeni, vijećnici koji čine većinu u Vijeću nisu prihvatili izmjene Statuta.

Slobodanka Mišković ponovno imenovana za ravnateljicu Art-kina

Upravno vijeće Art-kina je u svojem obrazloženju istaklo kako je Slobodanka Mišković u protekle četiri godine uspješno provela čitav niz aktivnosti kojima je Art-kino potvrdilo ulogu ključne ustanove za poticanje i razvoj filmske kulture u Rijeci i riječkom okruženju. Art-kino i njegova programska aktivnost, zahvaljujući zalaganju stručnom znanju i upornosti Slobodanke Mišković, prepoznati su izvan Republike Hrvatske i prikazuju primjer dobre prakse. Vijećnici HDZ-a ostali su suzdržani pri odlučivanju tražeći da se gradonačelnik prije toga izjasni jesu li u proceduru upućeni školski odbori. Naglasili su kako će, ukoliko ne dobiju odgovor, bit će suzdržani za sva ostala imenovanja također. Vijeće je s 20 glasova za potvrdilo mandat ravnateljice za naredne četiri godine, koji teče od 1. travnja 2018. godine.

Usvojen Akcijski plan Grada Rijeke za mlade za 2018. godinu

Sandra Krpan (SDP), je kazala kako je Odbor za ravnopravnost spolova jednoglasno podržao Akcijski plan, naglasivši kako se u svim aktivnostima mora što više voditi računa o rodnoj ravnopravnosti, ponajprije u obrazovanju te da se mlade djevojke treba poticati da se što više opredjeljuju za STEM područje.

Morana Jokić (HNS) je pohvalila inicijativu Odbora te dodala da budućnost grada ovisi o tome hoće li se mladi uključiti u život grada i biti proaktivni. Nezamislivim pak smatra da u Akcijskom planu nema jedinstvenog prikaza, koje će se sve aktivnosti financirati. „Ne treba nam literarni uradak, već prikaz koji će dati sliku problema koje treba riješiti u zajednici i s kojim ciljem. Zabrinjava kako u svakoj aktivnosti nailazimo na isti opis problema. Izgleda da mladi nisu  uopće informirani te da su inertni i potencijalno nezainteresirani čak i za gaming industriju.  U moru loših predviđanja da se nitko u ništa ne želi uključiti nigdje se nije dotaklo viška interesa mladih, što se ne bi dogodilo kad bi mladi imali prave zastupnike“, kazala je Jokić.

Urbanistički plan uređenja dijela područja Krnjevo

Gradsko vijeće prihvatilo je Konačni Urbanistički plan uređenja dijela područja Krnjevo. Kako je pojasnio pročelnik Škunca, prostorni obuhvat plana je pretežno neizgrađeni i neuređeni prostor površine 3,22 ha. Područje obuhvaćeno planom smješteno je nedaleko od raskrižja Zvonimirove ulice, Zametske ulice i Liburnijske ulice, u pojasu između Liburnijske ulice i koridora željezničke pruge, a predviđena namjena je mješovita, od stambene, trgovačke do drugih namjena.

Imenovanja i razrješenja

Na temelju prijedloga političke stranke Liste za Rijeku, Vijeće je razriješilo Zdravka Ivankovića dužnosti člana Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Gradskog vijeća Grada Rijeke te u isti Odbor imenovalo Henriet Bilandžić.  Umjesto Zorana Šumana, člana Vijeća i predstavnika Odjela gradske uprave za poduzetništvo, za članicu Vijeća za davanje koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru imenovana je Vesna Martić, mag. oec., koja je djelatnica na radnom mjestu viša stručna suradnica za poticanje i razvoj poduzetništva.

Vijeće je prihvatilo odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja Potok kao i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju javne ustanove Hrvatski kulturni dom na Sušaku.