Gradskom vijeću Grada Rijeke s gradonačelnikovog kolegija upućeni su izvještaji o poslovanju u 2017. godini gradskih ustanova u kulturi, kao i trgovačkog društva Rijeka 2020.

Na sljedećoj sjednici izvještaje o radu podnest će čelnici HNK Ivana pl. Zajca, Gradskog kazališta lutaka, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), Muzeja grada Rijeke, Gradske knjižnice Rijeka, Art-kina te TD Rijeka 2020, osnovanog s ciljem provedbe projekta „Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.“.

Upravo je u 2017. godini uspostavljen rad tvrtke Rijeka 2020, koja je do kraja godine oformila tim od 21 zaposlenika i čiji je rad u protekloj godini obilježila pripremna faza projekta Europske prijestolnice kulture. Uz formiranje tima, ta je faza uključivala i osiguravanje sredstava, uspostavljanje strateških partnerstava te provedbu programskih i drugih aktivnosti.

Na kolegiju predstavljeno poslovanje ustanova i tvrtki u kulturi u 2017. g.

Na kolegiju predstavljeno poslovanje ustanova i tvrtki u kulturi u 2017. g.

Tvrtka Rijeka 2020 u protekloj godini uspostavila poslovanje

Kako je kazala direktorica Emina Višnić, provedba projekta prilagođena je aktualnim financijskim i materijalnim uvjetima, koji su u 2017. godini ostvareni u nešto manjem obimu nego što je zacrtano Prijavnom knjigom.  Unatoč promijenjenoj dinamici realizacije, panel EU, čiji su članovi proveli monitoring u Rijeci, u lipnju ove godine iznijeli su pozitivno mišljenje o pripremi projekta.

Tvrtka Rijeka 2020 realizirala je prihode u ukupnom iznosu od 6,17 milijuna kuna ili 88,11 posto u odnosu na plan. Glavnina financiranja, odnosno 52%, bila ostvarena sredstvima gradskog proračuna, udio Primorsko-goranske županije, drugog osnivača tvrtke, iznosio je 18%, a udio sredstava iz Državnog proračuna 27%. Kako je kazala Višnić, plan je da Grad Rijeka i država sudjeluju u financiranju projekta s po 30%. Ukupni rashodi tvrtke iznose 6,09 milijuna kn ili 87,4% plana. Višak prihoda je iskorišten za pokrivanje manjka iz 2016. godini te je tvrtka Rijeka 2020 poslovnu 2017. godinu završila s 86 tisuća kuna u plusu.

Provedeno je 40 programa s oko 150 pojedinačnih događanja te zabilježeno više od 18 tisuća posjetitelja. I poslovanje svih drugih ustanova u kulturi u 2017. godini obilježeno je pripremama za projekt Europske prijestolnice kulture. Od preseljenja MMSU-a u nove prostore u kompleksu Benčić, preko pokretanja festivala Tobogan – aktivnih ljetnih ferija za djecu. Na zajedničkom programu okupljeno je više ustanova u kulturi.

HNK Ivana pl. Zajca posluje u otežanim financijskim uvjetima

Jedan od značajnijih partnera u provedbi projekta EPK je i HNK Ivana pl. Zajca, koje je zabilježilo nekoliko zapaženih produkcija, povećanje broja pretplata te broja gostovanja. Ukupno je izvedeno, uključujući i Riječke ljetne noći, 380 programa s 93.019 posjetitelja. Ukupna brojka posjetitelja je bila nešto niža nego proteklih godina, no intendant Marin Blažević kazao je kako će se već u 2018. godini broj posjetitelja popeti na preko 100 tisuća. Proteklu je godinu obilježilo i pokretanje Riječkog kazališta mladih „Kamov“, a Kazalište je po prvi puta dobilo i sredstva Europske unije.
„Svjesni smo da su Riječke ljetne noći na izdisaju. Želimo pronaći način kako im dati novi život, što smo ove godine ostvarili suradnjom u programu „Ljeto u prijestolnici“ tvrtke Rijeka 2020,“ kazao je intendant Blažević.

Gradske ustanove u kulturi pripremaju se za projekt "Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020"

Gradske ustanove u kulturi pripremaju se za projekt “Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020”

Od ukupno planiranih prihoda za 2017. godinu ostvareno je 50,04 milijuna kuna ili 100,37% planiranog iznosa, dok su rashodi iznosili 50,28 milijuna kuna ili 101,81 %. To znači da je na kraju protekle godine zabilježen manjak prihoda u iznosu od 238.499 kuna. S prenesenim manjkom iz 2016. godine, koji se većinom odnosi na mandat Nade Matošević Orešković, a manji na mandat Olivera Frljića, ukupan manjak prihoda za pokriće u budućim razdobljima iznosi 5,31 milijun kuna.

„Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća u 2017. godini najavio sam ostvarenje viška prihoda nad rashodima u iznosu od milijun kuna. No, taj višak prihoda nije ostvaren zbog neizvršenja plana prihoda u tekućoj godini i to od strane Grada Rijeke u iznosu od 653,3 milijuna kuna, Talijanske unije u iznosu od 146 tisuća kuna te nenaplaćenih potraživanja u iznosu od gotovo 560 tisuća kuna,“ kazao je intendant Blažević, zaključivši kako je ukupno nerealizirano 1,35 milijuna kuna prihoda, od čega je tijekom 2018. godine ostvareno 826.584,10 kuna.

Art-kino iz godine u godinu bilježi sve veći broj posjetitelja

U 2017. godini Art-kino je posjetilo je gotovo 54 tisuće posjetitelja, čime se nastavlja kontinuirani porast, a kako je istaknula ravnatelja Slobodanka Mišković, veći interes publike ostvaren je uz zadržavanje visoko postavljenih programskih standarda.

Od ukupno planiranih prihoda, Art-kino je ostvarilo 3,72 milijuna kuna ili 101,5% planiranih prihoda, od čega 2,7 milijuna kuna dolazi iz gradskog proračuna, vlastiti prihodi čine gotovo 420 tisuća kuna, dok pomoći i donacije iznose oko 520 tisuće kuna. Ostvareno je 3,46 milijuna kuna ili 94,6% planiranih rashoda.

Slobodanka Mišković, Niko Cvjetković, Ervin Dubrović i Ivo Matulović

Slobodanka Mišković, Niko Cvjetković, Ervin Dubrović i Ivo Matulović

Gradsko kazalište lutaka razvija programe za sve generacije

Rad Gradskog kazališta lutaka u 2017. godini je obilježio razvoj programa prvenstveno usmjerenih najmlađoj publici, ali i stvaranje temelja za programe namijenjene tinejdžerima i odraslima. Realizirano je 370 programa, u kojima je sudjelovalo preko 40 tisuća posjetitelja, s time da se najveći broj programa odnosi na 340 predstava s 30.465 gledatelja.

Kako je kazala ravnateljica Magdalena Lupi Alvir, Gradsko kazalište lutaka Rijeka je  u 2017. godini ostvarilo 5,1 milijuna kuna ili 99,81 % planiranih prihoda te 5,05 milijuna kuna ili 98,74 planiranih rashoda. Ostvaren je višak prihoda u iznosu od gotovo 70 tisuća kuna, koji zajedno s prenesenim viškom prihoda iz 2016. godine iznosi 173 tisuće kuna.

Rast broja članova i ponuđenih programa Gradske knjižnice Rijeka

Gradska knjižnica Rijeka u protekloj je godini zabilježila značajne rezultate – broj članova je prešao 20 tisuća i najbolji je u posljednjih 15 godina, što je prema riječima ravnatelja Nika Cvjetkovića suprotno svim svjetskim trendovima. Knjižnica je ostvarila 960 programskih aktivnosti, što je za 25 posto više nego u protekloj godini te je zabilježeno 16.783 posjetitelja, što je porast od 15% u odnosu na 2016. godinu.

Ostvareno je 11,13 milijuna kuna ili 93,55 posto planiranih prihoda, dok su rashodi iznosili 11,27 ili 94,75 planiranih.

Rad riječkih muzeja obilježen pripremama za projekt EPK

Rad dvaju riječkih muzeja, uz redovnu djelatnost, u prvom je redu obilježen pripremama za projekt Europske prijestolnice kulture – Muzej grada Rijeke nastavio je posao na razradi stalnog muzejskog postava u Palači šećera te motornom brodu „Galeb“, dok je MMSU preselio u novu zgradu, što je otvorilo i mogućnost za daljnji razvoj ustanove.

Kako je kazao ravnatelj Ervin Dubrović, Muzej grada Rijeke realizirao je 16 izložbi te četiri gostovanja. Muzej je tijekom 2017. godine na izložbama, edukativnim radionicama, predavanjima i projekcijama posjetilo ukupno 78 tisuća posjetitelja. Ostvareno je 2,9 milijuna kuna ili 85,1 % planiranih prihoda, dok su rashodi iznosili 3,3 milijuna kuna ili 97% planiranih. To znači da je muzej ostvario manjak od 408 tisuća kuna, koji zajedno s prenesenim manjkom iz 2016. godine iznosi 437 tisuća kuna.

MMSU je, kako je kazao v.d. ravnatelja Ivo Matulović,  u 2017. godini posjetilo ukupno 63.544 posjetitelja. Muzej je realizirao 26 izložbi i niz drugih programa. Ostvareno je 4,41 ili 83,2 milijuna kuna planiranih prihoda, dok su rashodi iznosili 4,49 milijuna kuna ili 84,9 % planiranih, što znači da je ostvaren manjak od 145 tisuća kuna, no radi se o metodološkom manjku.

Na javnom savjetovanju strateški plan "Rijeka Pametan grad"

Na javnom savjetovanju strateški plan “Rijeka Pametan grad”

Strateški plan „Rijeka Pametan grad“ na javnoj raspravi

Na javnom savjetovanju uskoro će se naći nacrt prijedloga strateškog plana „Rijeka Pametan grad“ za razdoblje 2019.-2020. godine. Pojam Pametan grad, eng. Smart City, od može se definirati kao model razvoja grada putem korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Kako je kazao ravnatelj Zavoda za informatičku djelatnost Željko Jurić, Grad Rijeka je je već prepoznat kao pametan grad temeljem niza provedenih projekata te posjeduje respektabilnu tehničku infrastrukturu koja je preduvjet za realizaciju projekata. Naime, od 1993. do 2017. godine Grad Rijeka je realizirao preko 250 projekata koji se mogu podvući pod koncept Pametnog grada, puno ranije nego je taj koncept postao dio strateških odrednica Europske unije. Jedan od tih projekata je i, primjerice, projekt pametnih semafora, prvi takav projekt upravljanja prometom u Hrvatskoj.

S obzirom na to da je utemeljen Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine, kazao je gradonačelnik Obersnel, ne radi se o novoj strategiji, već više o akcijom planu. Stoga ovaj strateški plan čini i lista realno ostvarivih projekta u naredne dvije godine s obzirom na tehničke i ljudske kapacitete, a lista će se dodatno usklađivati s mogućnostima proračuna Grada Rijeke i raspoloživim europskim sredstvima.

U procesu izrade Strateškog plana odrađeno je sedam radionica, na kojima su obrađene teme Pametni ljudi, Pametna uprava, Pametan život, Pametan okoliš, Pametna mobilnost, Pametna ekonomija te provedba projekta Smart Ri, odnosno Centra kompetencija za pametne gradove (CEKOM), koji čeka odobrenje za financiranje iz europskih fondova. Za razliku od sličnih planova, Strateški plan „Rijeka Pametan grad“ ostvaren je bez vanjske konzultantske pomoći. Podrška za unaprijede usluge građanima doći će kroz odobren EU projekt Digital Cities Challenge (Digitalni izazovi gradova).

Sredstva za zapošljavanje pomoćnika u nastavi

Grad Rijeka petu je godinu zaredom osigurao EU sredstva za projekt „RInkluzija – Riječki model podrške učenicima s teškoćama“. Uz sredstva EU fondova, Grad Rijeka će izdvojiti i vlastitih 284.235 kuna. Time se pokrivaju i troškovi pomoćnika u nastavi za one učenike koji zbog tehničkih razloga nisu mogli pripremiti dokumentaciju te putem natječaja dobiti svog pomoćnika.

Skip to content