Revizija Akcijskog plana energetski održivog razvitka

Osim značajnog smanjenja emisije CO2, Revizija Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Rijeke (SEAP), kojom se analizirala energetska potrošnja u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete pokazala je i znatno smanjenje potrošnje energije iz uobičajenih izvora te povećana proizvodnju energije iz alternativnih izvora.

Akcijski plan energetski održivog razvitka, izrađen je nakon što je Grad Rijeka 2009. godine potpisao Sporazuma gradonačelnika koji je pokrenula Europska komisija, a kojim se Rijeka obvezala povećati energetsku učinkovitost i održivi razvoj. Tada su zacrtana i tri osnovna cilja u energetici po programu RI2020 – smanjenje potrošnje energije za 20 posto, povećanje proizvodnja energije iz alternativnih izvora za 20 posto te smanjenje emisije CO2 za 20 posto.

„Doista sam ponosan da živim u gradu koji vodi brigu o ekologiji i energetskoj osviještenosti i učinkovitom gospodarenju energijom“, rekao je pročelnik Odjela za gospodarenje imovinom Vladimir Benac tijekom predstavljanja rezultata Revizije.

Grad Rijeka zajedno s komunalnim i trgovačkim društvima već dugi niz godina provodi energetsku politiku usmjerenu prema održivom energetskom razvitku gradskog područja temeljenom na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Te su ciljeve prepoznali i građani Rijeke, kazao je gradonačelnik Vojko Obersnel, što pokazuje najveći broj obnova višestambenih zgrada u Hrvatskoj. Dobar pokazatelj toga je, da je i unatoč novoizgrađenim objektima, kao što su Centar Zamet, Bazeni Kantrida i Atletska dvorana, emisija CO2 ipak smanjena.

Analiza energetske potrošnje stambenog podsektora pokazuje smanjenje potrošnje s time da još uvijek postoji potencijal energetskih ušteda kroz intenzivniju provedbu mjera definiranih u sklopu SEAP-a. U sklopu Programa energetske obnove višestambenih zgrada od 2014. do 2020., za čiju provedbu je zadužen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 77 zgrada na području grada Rijeke (oko 2.600 stanova) dobilo je sufinanciranje. Obnova tih zgrada vrijedna je 78,2 milijuna kuna, a odobreno je sufinanciranje Fonda u iznosu 31,3 milijuna kuna.

Analiza je pokazala i smanjenje potrošnje goriva u sektoru prometa, što se prvenstveno odnosi na dizel i motorni benzin. Razlog tome je što je KD Autotrolej, u skladu s Akcijskim planom, u međuvremenu nabavio 21 autobus na prirodni plin. Uz to, izgrađena je i punionica za prirodni plin i ona je za sada jedina punionica u Hrvatskoj koja ima karakter javne punionice. Grad Rijeka uskoro će sudjelovati i u radu nove, male energane koja će koristiti metan koji nastaje na saniranom odlagalištu komunalnog otpada Viševac, za proizvodnju električne energije. Do smanjenja potrošnje električne energije došlo je i u sektoru javne rasvjete, unatoč tome što je u gradu povećan broj rasvjetnih tijela.

Rad vijeća mjesnih odbora u 2015. godini

Mjesni odbori su se najviše bavili rješavanjem potreba građana u pogledu komunalne infrastrukture

Gradonačelnik Vojko Obernsel usvojio je i Izvješće o radu vijeća mjesnih odbora na području grada Rijeke u 2015. godini koje će biti proslijeđeno Gradskom vijeću na usvajanje. Izvješće je predstavila Dragica Fadljević, ravnateljica Direkcije za mjesnu samoupravu, koja je između ostalog, istaknula da su se vijeća 34 mjesna odbora u 2015. godini najviše bavila utvrđivanjem i rješavanjem potreba građana u pogledu komunalne infrastrukture, izgradnjom novih objekata ili revitalizacijom postojećih. Te probleme rješavaju „male komunalne akcije“ kojima se uređuju zelene površine, dječja igrališta, saniraju nogostupi, ograde i sl. te rješavaju problemi s vodovodom i kanalizacijom, prometom i drugo. U 2015. godini za financiranje “malih komunalnih akcija” izdvojeno je više od 11 milijuna kuna. Realizirano je preko 500 zahvata, od čega ih je 200 preneseno iz 2014. godine. Ono što vijeća mjesnih odbora ne mogu riješiti kroz male komunalne akcije, rješavali su putem uključivanja u Riječki program lokalnog partnerstva, kroz ekološke akcije, rješavanje komunalnog nereda i sanacijom oštećenja.

Usvajajući Izvješće gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je razina razvoja organizacije mjesne samouprave u Rijeci na visokoj razini, u tolikoj mjeri da se s riječkim modelom dolaze upoznati predstavnici uprava drugih hrvatskih gradova, pa čak i neki iz susjednih država. Gradonačelnik je podsjetio da “male komunalne akcije” Grad Rijeka provodi praktički od svog osnutka te da je zapravo riječ o provođenju onog što se danas popularno zove „participativno budžetiranje“. „To nije ništa drugo nego sudjelovanje samih građana u načinu na koji će se trošiti novac iz gradskog proračuna i mi to provodimo već gotovo 20 godina“, rekao je Obersnel.

Uređenje sportskog područja Rujevica

Na gradonačelnikovom kolegiju usvojen je i Nacrt prijedloga odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja sportskog područja Rujevica koji će biti poslan i na javnu raspravu. Riječ je o uređenju građevinskog područja veličine 20 hektara na kojem je jedan dio područja već promijenio svoj izgled izgradnjom nogometnog kampa, dok se na ostatku namjeravaju izgraditi novi sportski objekti, prometnice i parkirališta.

„S obzirom na potencijal tog područja i nedovršeni projekt nogometnog kampa, sadržaj Nacrta Urbanističkog plana uređenja sportskog područja Rujevica omogućuje i njegovu daljnju urbanizaciju, i to ne samo nogometnog kampa, već i ostalih površina“, rekao je pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca.

Dvadesetak hektara građevinskog zemljišta podijelit će se novopredloženom prometnicom na dva dijela. Iako je južna polovica dobrih dijelom već popunjena sadržajima nogometnog kampa, Urbanističkim planom omogućit će se i njihovo proširenje, odnosno izgradnja nedostajućih smještajnih kapaciteta za sportaše te prometnih i parkirališnih površina. S druge strane, sjeverna površina veličine od 8 i pol hektara dobit će nove sportske sadržaje, bilo da je o gradskoj sportskoj dvorani ili nekim drugim pratećim sadržajima.

Privatnim vlasnicima terena Grad Rijeka je također izašao u susret pa se na sjeveroistočnom rubu formirala površina od 4.000 kvadratnih metara na kojoj bi se također omogućila realizacija manjeg sportsko-rekreacijskog programa. Također, na samom istočnom rubu planira se uređenje javnog parka s dječjim igralištem veličine 12.000 četvornih metara, tako da bi ona bila i prijelazna površina prema naselju Pehlin.

Nacrt Urbanističkog plana uređenja sportskog područja Rujevica omogućuje i njegovu daljnju urbanizaciju

“Poklon-bon” za nabavu školskih knjiga

Grad Rijeka i ove će godine pomaći obiteljima u teškim materijalnim prilikama dodjelom poklon-bona za nabavu školskih knjiga učenika osnovnih škola. Prema riječima pročelnice Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Ankice Perhat, pravo na besplatne udžbenike za školsku godinu 2016/17. ostvarilo bi oko 1.200 učenika osnovnih škola, za što će se iz Proračuna Grada Rijeke izdvojiti 450.000 kuna.
Učenicima osnovnih škola koji imaju prebivalište na području grada Rijeke, čije su obitelji bez primanja i korisnici su zajamčene minimalne naknade (pomoći za uzdržavanje) pri Centru za socijalnu skrb Rijeka, izdat će se poklon bon, koji za učenike od 1. do  4. razreda iznosi 500 kuna, a od 5. do 8. razreda 1.000 kuna. Korisnicima koji ispunjavaju socijalni uvjet – pravo na doplatak za pomoć i njegu i pravo na osobnu invalidninu, te korisnicima koji ispunjavaju uvjet prihoda izdat će se poklon bon, koji za učenike od 1. do 4. razreda iznosi 250 kuna, a od 5. do 8. razreda 500 kuna.

Roditelji će, uz predočenje poklon-bona, koji će izdavati Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, moći preuzeti školske knjige u svim knjižarama koje budu zainteresirane za sklapanje ugovora s Gradom Rijekom o realizaciji poklon bona do 20. rujna 2016. godine. Osnovci po završetku školske godine moraju vratiti udžbenike kupljene lani, kako bi se mogli koristiti i ove školske godine.

Razmjena udžbenika obavljat će se u razdoblju od 20. lipnja do 20. srpnja i od 22. kolovoza do 9. rujna 2016. u skladištu Gradskog društva Crvenog križa Rijeka (Podpinjol 3A i 5), svakog radnog dana, i to ponedjeljkom i utorkom od 12 do 18 sati te srijedom, četvrtkom i petkom od 10 do 16 sati.

Djeci poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s područja Grada Rijeke, koji pohađaju srednju školu ili fakultet odnosno višu ili visoku školu za školsku godinu 2016./17. dodijelit će se jednokratna novčana pomoć od 1.000 kuna po učeniku/studentu za kupnju školskog pribora, za što će se iz Proračuna Grada Rijeke izdvojit 30.000 kuna. Prošle godine ovaj je oblik pomoći ostvarilo 12 srednjoškolaca i studenta.

>Sufinanciranje predškolske djelatnosti drugih osnivača

Grad Rijeka će nastaviti sufinancirati i redoviti program predškolskog odgoja za najviše 20 djece, u dječjim vrtićima drugih gradova i općina u pedagoškoj 2016./2017. godini. Riječ je prvenstveno o djeci koja nastavljaju boravak u istim vrtićima.

Redoviti program predškolskog odgoja u vrtićima čiji osnivač nije Grad Rijeka sufinancirat će se s mjesečnim iznosom po djetetu od 810 kuna za cjelodnevni program, odnosno 567 kuna za poludnevni program, i to samo pod uvjetom da oba roditelja i dijete imaju prebivalište u Rijeci. Za sufinanciranje predškolske djelatnosti drugih osnivača u Proračunu Grada Rijeke za 2016. godinu osigurano je 4.700.000,00 kuna , za što će se iz gradskog proračuna izdvojiti 4,7 milijuna kuna.
Zahtjev za sufinanciranje roditelji podnose Odjelu gradske uprave za odgoj i školstvo, a uz njega su dužni dostaviti i Uvjerenje o prebivalištu za dijete i oba roditelja ili OIB-e, razloge radi kojih žele dijete upisali u vrtić izvan grada Rijeke, te podatke o programu u koji će dijete upisati.

Računalna podrška za školske knjižnice

Za implementaciju programske računalne podrške za školske knjižnice u sedam riječkih osnovnih škola Grad Rijeka osigurat će 8.750 kuna. Sredstva će biti dodijeljena OŠ Eugen Kumičić, OŠ Gornja Vežica, OŠ Pehlin, OŠ Podmurvice, OŠ Trsat, OŠ Turnić i OŠ Vladimir Gortan. Time će biti završen projekt uključivanja školskih knjižnica u izgradnju jedinstvenog knjižnično-informacijskog sustava narodnih i školskih knjižnica Primorsko-goranske županije.