U sklopu ovog programskih pravaca, od travnja do rujna 2020. godine postavlja se 11 trajnih umjetničkih radova, u Rijeci i njenoj okolici, točnije u 10 mjesta na području Kvarnera. Umjetnički radovi, instalacije i skulpture, tiču se redom specifičnih priča i posebnosti samih sredina u kojima se postavljaju.

Ideja vodilja ovog programa bila je koncentrirati se na teme koje su važne lokalnoj zajednici, a koje u određenoj mjeri povezuju i baštinu i sadašnji trenutak. Kustos programa Lungomare Art je renomirani europski kustos, Čeh Michal Koleček koji je odabrao uvažene europske, hrvatske i svjetske umjetnike, autore skulptura i instalacija koje nastaju.

Kulturno-umjetnički program Lungomare Arta predstavili su direktorica tvrtke Rijeka 2020 Emina Višnić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županij Sonja Šišić, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar te Iva Kelentrić, glavna voditeljica programa Lungomare Art Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.

Mala mjesta Kvarnera na kulturnoj mapi Europe

U ovako koncipiranom programu, suvremena umjetnost izlazi iz muzeja i susreće se s lokalnim zajednicama, formirajući novu kulturno-umjetničko-turističku rutu koja donosi novu, trajnu vrijednost mjestima koja su obuhvaćena ovim programom. Lungomare Art otkriva priče koje nije moguće naći u uobičajenim turističkim brošurama, a kao polazište za njihovo istraživanje može se odabrati bilo koja lokacija. Na obali: na ulazu u Brseč, na planinarskoj stazi kod Lovranske Drage, na šetnici i ispod mora u Voloskom, u ribarnici u Rijeci, na plaži Grčevo na riječkim Pećinama, na plaži Svežanj na Žurkovu u Kostreni i u središtu Crikvenice. Ili na otocima: park uz pristanište u Loparu na Rabu, iznad Baške na Krku i na Veloj rivi u Malom Lošinju.

Instalacije, čiji su autori renomirani umjetnici i umjetnice, dizajneri i arhitekti iz Hrvatske, Europe, Japana i Čilea podsjećaju na tradicije i priče važne za ova mjesta, a osim estetske vrijednosti, ove skulpture imaju i onu funkcionalnu budući da neke od njih postaju nova odmorišta, igrališta, mjesta za razgovor i učenje.

Mnogobrojne partnere programskog pravca Lungomare Art u ovaj je projekt privukla činjenica da će program doprinijeti vidljivosti i atraktivnosti njihovih mjesta i da kroz izraz umjetnika imaju mogućnost ispričati svoje lokalne zanimljive priče, dovesti ih u središte pažnje kulturne javnosti i posjetitelja, te postati vidljivi na kulturnoj mapi Europe, identificirani i zapaženi.

Hrvatska kultura sastavni dio europskog kulturnog nasljeđa

Trajna vrijednost ovog programa ostaje fizički prisutna u skulpturama i instalacijama na spomenutim lokacijama, a budućim posjetiteljima nudi zanimljive, u umjetničkom izričaju do sad neispričane, priče. Ugled i prepoznatljivost angažiranih autorskih imena na europskoj i svjetskoj razini, neminovno će skretati pažnju ljubitelja umjetnosti na ove lokacije čime vrijednost turističkih posjeta Hrvatskoj i Kvarneru dobiva u budućnosti novu dimenziju.

Radovi europskih i svjetskih umjetnika na području Rijeke i Kvarnera te radovi hrvatskih umjetnika na istom području, u u istom programskom konceptu Lungomare Art, donose potvrdu jedinstvenosti europske kulture, bogate različitostima koje povezuju i spajaju građane Europe i svijeta. Priče s Kvarnera, ispričane umjetničkim izrazom, postaju dio europskog kulturnog i umjetničkog nasljeđa, te ukazuju na povijesnu i suvremenu pripadnost Hrvatske europskom kulturnom krugu.

Sastavni dio program se cjeline Lungomare Art je i projekt Autorske bure, zbirka priča inspiriranih također malim mjestima diljem Kvarnera, koja će biti predstavljena 12. rujna 2019. u prostoru riječke ribarnice, kao dio programa zagrijavanja za 2020.

Riječka ribarnica dobiva digitalnu sliku i zvuk, a na Pajol stiže Baltazar

Češki vizualni umjetnik Pavel Mrkus usmjerava svoj interes podno visokog svoda riječke ribarnice na nekorištene unutarnje balkone zgrade gdje u četiri okrugla otvora postavlja instalaciju koja se sastoji od projicirane digitalne slike i zvučne kompozicije. Na ovaj način oblikuje apstraktnu priču koja se ‘prelijeva’ iznad glava prodavačica i kupaca poput valova nedalekog mora. Čuju se glasovi ribara prilikom lova ribe, a onda kasnije i glasovi prodavačica na ribarnici i izvikivanja ponude, rasprava na samoj tržnici oko najboljih izbora ribe te susjedski pozdravi i priče.

Balthazargadsko kupalište na riječkoj plaži Grčevo na Pećinama (tzv. Šestici ili Pajolu) nastaje u suradnji programskih pravaca Lungomare Art i Dječja kuća. Za potrebe projekta Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci otvara poseban dvosemestralni kolegij u ak. god. 2019./2020. pod nazivom “Prostorne prakse 1 i 2” kroz koji će studenti realizirati ovaj specifični projektni zadatak, pod vodstvom iskusnog umjetnika i profesora Igora Eškinje. Studentske ideje usmjerene s na osmišljavanje i ostvarenje umjetničkog djela koje postaje sastavni dio plaže Grčevo uz poboljšanje njezine funkcionalne kvalitete, a glavna tema projekta je junak popularne animirane serije Profesor Balthazar, za koju je Rijeka je poslužila kao predložak za grad u kojemu se odvijaju animirane dogodovštine.

Od Brseča i Lovranske drage do Baške i Raba

Projekt danske umjetnice s austrijskom adresom Sofie Thorsen usmjeren je na Brseč te svojim projektom povezuje dvije lokacije – trenutno napuštenu zgradu osnovne škole i mali park smješten pored boćarskog igrališta na samom ulazu u povijesnu jezgru Brseča, koje umjetničkom intervencijom postaju novo atraktivno mjesto za lokalnu zajednicu.

Hrvatski umjetnik Davor Sanvincenti će na planinarskoj stazi u Lovranskoj Dragi (u blizini ostataka starog mlina), koja se proteže od morske obale do vrha planine Učka, izgraditi paviljon. Paviljon se izrađuje od prirodnih materijala – kestenova drva i kamena – i donosi mjesto odmora i okrijepe, odnosno prirodni zaklon koji pruža mogućnost susreta prolaznika i mještana.

Projekt u Voloskom nastaje u suradnji dvaju autora. Nika Laginja, mlada autorica iz obližnje Opatije, usredotočena je na stvaranje podmorske umjetničke skulpture koju čine mahovnjaci, školjkaši, spužve i ostali organizmi postavljeni na kamenu konstrukciju, a koji djeluju kao čistači mora. Ova trajna skulptura, koja će rasti kroz godine, doprinosi obnavljanju bioraznolikosti na ovoj lokaciji podmorja. Jiří Kovanda, poznati češki suvremeni umjetnik koji se inače bavi tematikom društvene preoblike srednjoeuropskih država u kojima su nekad vladali totalitarni režimi, kamenom skulpturom odgovara na podmorski projekt Nike Laginje fokusirajući se na ekologiju i na društveni kontekst.

Uvala Svežanj u Kostreni dobiva posebno dizajniranu opremu za plažu, npr. klupicu, toranj za spasioca i slično, koje će dizajnirati umjetnički kolektiv Numen/For Use – koji uključuje njemačke, austrijske i hrvatske umjetnike. Osim izravnog interveniranja u okoliš plaže Svežanj, što povećava broj načina na koji posjetitelji mogu koristiti ovaj prostor, projekt je usredotočen i na funkcionalnu važnost zajedničkog javnog prostora.

Koncept umjetnice Ilone Németh i arhitekta Mariána Ravasza iz Slovačke jest realizirati umjetnički projekt u parku ispred hotela Miramare u Crikvenici posvećen povijesti mjesta 20. stoljeća. Kontekst njihovog projekta obuhvaća tri aspekta – gostoprimstvo Crikvenice, sjećanje na žene koje su sudjelovale u domaćoj proizvodnji i razmijeni soli te hommage već postojećem spomeniku Vladimiru Nazoru.

Istaknuta japanska umjetnica Harumi Yukutake odlučila je intervenirati u parku Kapić u Loparu, koji se pak nalazi u blizini trajektne luke, inspirirajući se lokalnim materijalima, posebno kamenom i pijeskom, koji se prema usmenoj predaji u prošlosti prevozio u Veneciju i koristio za proizvodnju stakla. Rezultat ovog umjetničkog pristupa iznjedrit će skulpturu koja postaje sastavni dio parka.

Čileanski arhitekt hrvatskog podrijetla i svjetskog glasa Smiljan Radić i njegova partnerica Marcela Correa, čileanska kiparica, inspirirani gromačama u prostoru Ljubimer iznad Baške, postavit će skulpturu „Kapi“. Čileanski umjetnici odlučili su osmisliti unikatno umjetničko djelo za ovo karizmatično mjesto. Izradit će skulpturu koja će se saživjeti s postojećim fascinantnim sustavom zidova koji su nekada služili za okupljanje ovaca.

Pozornost međunarodno priznatog umjetnika, britanca Liama Gillicka usmjerena je na sam početak rive u Malom Lošinju, nedaleko od brodogradilišta. Njegovo umjetničko djelo impresivne strukture ocrtava pitanja vezana uz prividnu različitost industrijskog i turističkog karaktera ovog grada.

U bogatom kulturno umjetničkom programu Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture gotovo je  600 kulturnih programa – predstava, izložbi, koncerata, umjetničkih instalacija, urbanih intervencija, konferencija, filmova, igara i radionica za djecu… Predstavljanje programskih cjelina medijima i široj javnosti traje tijekom rujna i listopada – do sada su predstavljeni programski pravci “27 susjedstava”, “Dječja kuća” i “Dopolavoro”.