U Galeriji Kortil otvorena je izložba natječajnih radova i maketa urbanističko-arhitektonskog rješenja stambenog područja Rujevica. Riječ je o izuzetnom važnom prostoru površine oko 45 hektara na kojem je planirana izgradnja preko 3000 stanova za oko 7500 stanovnika.

Natječaj, čiji je projektni zadatak temeljen na Generalnom urbanističkom planu, grada Rijeke provelo je i krajem prošle godine zaključilo Društvo arhitekata Rijeka. Njime su, osim stambenih, planirani su javni i društveni sadržaji, škola, vrtić, sakralni, sportski, zdravstveni objekti te javne površine. S obzirom na to da se radilo o specifičnom natječaju, koji je podrazumijevao i planiranje određenog broja stambenih jedinica za dio stanovnika tzv. “romskog naselja”, pažljivo su odabrani članovi Ocjenjivačkog suda, koji je odlučivao o nagradama.

Izložbu je otvorio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je u posljednjih pet godina provedeno desetak sličnih natječaja, što dokazuje kako Grad Rijeka pokušava na najbolji način, uvažavajući struku, definirati urbanističko-arhitektonska rješenja budućeg razvoja grada.

“Ovaj je natječaj bio izuzetno važan, jer je Rujevica jedno od posljednjih velikih zona u Rijeci koja omogućava izgradnju ovako velikog broja stanova uz niz pratećih sadržaja, a realizacijom urbanističko-arhitektonske ideje uredit će se taj nedovoljno razvijen i pomalo zapušten dio grada. Također, izgradnja nove prometnice koja će proći u neposrednoj blizini ovog područja i vodi od čvor Rujevica prema Viškovu zasigurno će podići interes investitora za ovo područje,” kazao je gradonačelnik Oberesnel, izrazivši uvjerenje da će se na području Rujevice u narednih pet do deset godina i vidjeti nagrađeno urbanističko-arhitektonsko rješenje.

Na natječaj su zaprimljena 24 rada, što je, kako je kazao pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca, s obzirom na to da se istovremeno u Hrvatskoj provodio niz arhitektonskih natječaja, izuzetno velik odaziv.

“Radi se o jedinstvenom natječaju, budući da je posljednji ovako veliki natječaj, kojim se tražilo osmišljavanje čitavog naselja, proveden 1970-ih za područje Krnjeva. Pokretanjem postupka urbanističko-arhitektonskog natječaja za stambeno područje Rujevica otvaramo i novu stranicu u razvoju Rijeke, ujedno rješavajući i temu od koje nismo bježali, a to je tzv. “romsko naselje”, koje je zahtijevala posebnu pažnju,” kazao je pročelnik Škunca, pozvavši struku da se odazove na sljedeći urbanističko-arhitektonski natječaj za osmišljavanje sekundarnog gradskog područja Rujevica.

Predstavnik Društva arhitekata Rijeka Zoran Luštica istaknuo je kako je DAR kao provoditelj natječaja izuzetno zadovoljan što se u Rijeci u suradnji sa strukom osmišljava moderno i suvremeno naselje, na taj način stvara Rijeku još kvalitetnijim mjestom za život.

Ocjenjivački sud su činili pročelnik, predsjednik Društva arhitekata Rijeka Igor Rožić, arhitekti Tihomir Jukić, Janez Koželj, Ante Kuzmanić, potom sociologinja Anka Mišetić, koja se u svom radu bavila temama povezanim s urbanim razvojem, kao i arhitektica Jadranka Vranek, članica Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome i članica Radne skupine za praćenje Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. S obzirom na kompleksnost prostora Rujevice, Ocjenjivački sud imao je i konzultante – Teu Čaljkušić-Mance kao predsjednicu Odbora za manjine Gradskog vijeća Grada Rijeke te Aleksandru Deluku, kao konzultanticu za promet.

Dodijeljene su tri nagrade: prva nagrada u iznosu od 140.000 kn dodijeljena je radu grupe autora: Vesne Gojak, dipl.ing.arh., iz Pule, Andree Crnčić, mag.ing.arh., iz Rijeke, Vesne Draksler, mag.ing.arh., iz Ljubljane, Anne Kravcova, mag.ing.arh., iz Ljubljane sa suradnicima: Aleksandrom Bulatović, stud.građ., Sašom Jovanović, dipl.ing.arh. Tinom Mikulič, aps.arh. te Žigom Župančič, aps.arh. Uz ovu, dodijeljene su i nagrade u iznosu 95.000 i 65.000 kuna te dva otkupa u iznosu 25.000 kuna.

Izabrano rješenje podloga je za izradu Detaljnog plana uređenja Stambenog područja Rujevica, temeljem kojeg će se pokrenuti izrada cjelokupne projektno-tehničke dokumentacije. Tijekom izrade Detaljnog plana uređenja, koja bi trebala započeti početkom travnja, bit će provedene javne rasprave za stručnjake i građane.

Nakon otvaranja izložbe održan je okrugli stol o natječajnim radovima. Autorice nagrađenog rada stambeno područje podijelile su u tri zone: južnu “zonu događanja”, koje je povezana s budućim sekundarnim gradskim središtem Rujevica, središnju “medijacijsku zonu”, u kojoj se, pored stambenih zgrada s polujavnim vrtovima, nalazi i multifunkcionalna dvorana, te sjevernu “mirnu zonu”, koja oponaša tipologiju individualne izgradnje, uz predviđeno mjesto za osnovnu školu, vrtić te centar primarne zdravstvene zaštite. Naseljem se ne bi odvijao promet – s prometnica koje se nalaze na rubnim dijelovima naselja izravno se ulazi u podzemne prometnice i garaže, što ostavlja više mjesta za zelenilo i trgove. Autorice su u svom radu posebno bavile i osunačanjem, vizurama i vjetrovima, prilagođavajući izgled naselja tim vanjskim utjecajima.

“Što se tiče tzv. “romskog naselja”, predvidjeli smo da se naselje zadrži na sadašnjem području, gdje bi se izgradile dvije zgrade s trgom, svojevrsnim privatnim dvorištem, na kojem bi pripadnici zajednice mogli održavati svoj kulturni život. Namjerno smo te dvije zgrade stavili u središte naselja, a ne na rubove, kako se naselje ne bi moglo širiti,” kazale su autorice, naglašavajući kako su one predvidjele dvije zgrade za stanovnike “romskog naselja”, ali da ne mora tako na kraju i biti.

Upravo je temi tzv. “romskog naselja” tijekom okruglog stola posvećeno najviše vremena. Član Ocjenjivačkog suda Tihomir Jukić istaknuo je kako nagradu nisu mogli dobiti radovi koji nisu ugradili temu “romskog naselja”, istaknuvši kako je stav da se mora poticati integracija, i to na način da predstavnici “romskog naselja” mogu imati mogućnost izbora – netko će izabrati stan, a netko neku drugu tipologiju. Upozoreno je kako u “romskom naselju”, koje je većinom bespravno izgrađeno, živi samo 30% Roma i Aškalija, a ostalo su Hrvati te pripadnici ostalih nacionalnih manjina.

Pročelnik Škunca istaknuo je kako su u pripremi natječaja vođeni razgovori s predstavnicima vijeća nacionalnih manjina i samim stanovima naselja, među kojima postoje i različita razmišljanja.

“Neki bi voljeli živjeti u stanu, drugi bi zadržali kuće, no zamijetili smo kako postoji svijest da se sadašnje stanje ne može zadržati,” kazao je pročelnik Škunca, podsjetivši kako Grad Rijeka kroz ustanove odgoja i školstva nastoji pomoći integraciji romskog stanovništva. Također je podsjetio kako je u proteklih deset godina na Rujevici izgrađeno 200-tinjak stanova, zbog kojih su morale biti srušene i neki objekti “romskog naselja”.
“Problem je uspješno riješen, i to tako da je dijelu dana novčana naknada, a drugi su stambeno zbrinuti, što znači da nije nemoguće rješavati potrebe kroz novu izgradnju,” kazao je pročelnik Škunca.

Izložba, za koju je pripremljen i katalog sa svim natječajnim radovima, ostaje otvorena do 2. ožujka 2011. godine.

Skip to content