U skladu s odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju, riječki Područni ured Državne revizije obavio je reviziju financijskih izvještaja i poslovanja Grada Rijeke za 2012. godinu. Konačno izvješće s uvjetnim mišljenjem koje upućuje na pozitivno, gradonačelniku Grada Rijeke Vojku Obersnelu dostavljeno je krajem studenoga ove godine.

Uvjetno mišljenje se izražava ako se poslovanje u manjoj mjeri nije obavljalo u skladu s važećim propisima. Upućuje na pozitivno mišljenje, ali i na jasno isticanje razloga zbog kojih se daje uvjetno mišljenje. Kao i svih prethodnih godina, ciljevi revizije su bili utvrditi istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, analizirati ostvarenje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u skladu s planom, provjeriti usklađenost poslovanja za zakonima i drugim propisima, provjeriti i ocijeniti učinkovitost korištenja sredstava te provjeriti druge aktivnosti vezane uz poslovanje Grada.

“Nije mi jasno zašto je nalaz Državne revizije izazvao toliki interes medija, kada je isti kao i proteklih osam godina, što pak ukazuje na neučinkovitost zakonodavne vlasti, jer je očito kako za ovakav način revizije nema adekvatan odgovor. Ako se zadnjih nekoliko godina ponavljaju isti nalazi, onda to ukazuje na potrebu mijenjanja zakonskih propisa. Jedino što me iznenađuje je što je Državna revizija ove godine objavila samo djelomično izvješće, a navodi samo dio gradova i općina. Možda zato što su kasno počeli raditi, jer smo izvješće primili 22. studenoga ove godine. Za istaknuti je da su uvjetno mišljenje za reviziju financijskih izvještaja i poslovanja za 2012. godinu dobili i brojni drugi hrvatski gradovi poput Zagreba, Splita, Osijeka, Siska, Bjelovara, Crikvenice, Novog Vinodolskog i mnogih drugi, kao i brojna hrvatska ministarstava, HZZO te Porezna uprava”, kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

U skladu s odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju, riječki Područni ured Državne revizije dao je Gradu Rijeci uvjetno mišljenje za 2012. godinu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

“Grlo mi se već osušilo govoreći o nenamjenskom trošenju novca, pri čemu se cijelo vrijeme zalažem za izmjene propisa. Naime, za očekivati je kako ne možemo planirati da ćemo, primjerice, komunalnu naknadu potrošiti na dio socijalnog programa. Ali, ako se smanjuju porezni prihodi, onda je logično da dio komunalne naknade nećemo potrošiti na košnju trave ili održavanje nekih površina, nego na puno životnije stvari, odnosno poboljšanje standarda građana, korisnika socijalnog programa. Iako je to jasno svima, nikakvi pomaci godinama po tom pitanju nisu učinjeni. Osobno mi je žao što nije uspjela inicijativa uvođenja poreza na nekretnine, jer bi se tada ukinula komunalna naknada, a mi bismo imali porezni prihod, pa nas ne bi prozivali za “nenamjensko trošenje novca”, odnosno preusmjeravanje sredstava za realizaciju socijalnog programa”, kazao je riječki gradonačelnik.

Podsjetivši na brojne poteze HDZ-ove Vlade kojima je u velikoj mjeri oslabljen i proračun Grada Rijeke, Obersnel je posebno naglasio kako je najvažnije što se konačno izvješće Državne revizije dostavlja Državnom odvjetništvu, pa ono poduzima mjere, ukoliko se na temelju nalaza smatra da treba provesti istragu ili mjere prema nositelju izvršne vlasti. Gradonačelnik je dodao kako takvih mjera do sada u Gradu Rijeci nije bilo. “Sve smo radili po propisima, a ovim se želi dokazati da smo svi lopovi i da radimo mimo zakona”, kazao je Obersnel poručujući kako i on Državnoj reviziji daje uvjetno mišljenje.

Voditeljica ureda za unutarnju reviziju Grada Rijeke Mira Grbac kazala je kako se nalazi državne revizije odnose na slijedeća područja: sustav unutarnjih financijskih kontrola, računovodstveno poslovanje, prihode i primitke, rashode i izdatke, planiranje i izgradnja kapitalnih projekata, zaduživanje, te postupke javne nabave. Državni ured za reviziju dostavio je uvjetno mišljenje, navodeći činjenice koje su utjecale na njegovo formuliranje.

U nalazu Državne revizije navedeno je kako u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima nisu evidentirana i iskazana ulaganja iz prethodnih godina za izgradnju četiri dječja vrtića, ulaganja zakupaca u poslovne prostore i u rekonstrukciju gradine u iznosu 68.961.604,00 kuna te obveze za dugoročni najam nekretnina za poslovno turistički kompleks 15.345.363,00 kuna.

Evidentirana ulaganja u objekte predškolskog odgoja u knjigama DV Rijeka u iznosu 43.859.602 kuna prenijet će se u poslovne knjige Grada po završetku otplate kredita. Ulaganja u poslovne prostore koja su izvršili zakupci se temeljem Zaključaka Poglavarstva, a kasnije gradonačelnika priznaju se zakupcima i to prijebojem s mjesečnom zakupninom (1.771.647 kuna tijekom 2012. godine). Istovremeno, u poslovnim knjigama Grada se povećava vrijednost poslovnih prostora, u slučajevima kada se radi o kapitalnim ulaganjima (91.995 kuna tijekom 2012.), ili se ulaganje evidentira kao rashod s osnova investicijskog održavanja, u slučajevima kada ulaganje nije rezultiralo povećanjem kapaciteta poslovnog prostora (1.679.653 kuna tijekom 2012. godine).

Tako će se tmeljem Zaključka gradonačelnika od 29. travnja 2013., ulaganje u rekonstrukciju Gradine Trsat koje je izvršeno od strane Turističke zajednice Grada Rijeke evidentirati u poslovne knjige Grada u 2013. godini. U poslovnim knjigama nisu evidentirana i iskazana potraživanja za 2012. godinu u iznosu 17.586.895,00 kuna (od nogometnog kluba koja su na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske prenesena na Grad u iznosu 16.860.645,00 kuna kao i za prodano zemljište 726.250,00 kuna) te obveza prema poslovnoj banci za prodana potraživanja u iznosu 75.000.000,00 kuna.

Potraživanja od nogometnog kluba u iznosu od 16.860.645,00 nisu evidentirana u poslovnim knjigama 2012. godine zbog kompletiranja vjerodostojne dokumentacije u Odjelu gradske uprave za financije, što je uslijedilo tek u 2013. godini, nakon predaje godišnjeg financijskog izvještaja za 2012. godinu. Ovo potraživanje je evidentirano u poslovne knjige u 2013. godini. Isto tako potraživanje za prodano zemljište u iznosu od 726.250 kn evidentirano je u poslovnim knjigama u 2013. godini, temeljem Naloga nadležnog odjela od 28. svibnja 2013. godine.

Evidentirani prihod od prava korištenja nogometnog stadiona, unesenog u temeljni kapital nogometnog kluba u iznosu 7.000.000,00 kuna nema obilježja prihoda. Temeljem Odluke Gradskog vijeća od 27. rujna 2012. godine o sudjelovanju Grada Rijeke u postupku obveznog preoblikovanja HNK “Rijeka” u sportsko dioničko društvo, Grad je u prvom krugu upisa i uplate dionica temeljnog kapitala sudjelovao, osim uplatom u novcu, i s procijenjenom vrijednosti prava korištenja Sportsko rekreacijskog centra Kantrida od 7.000.000,00 kuna. Uz suglasnost gradonačelnika ova transakcija planirana je i izvršena na prihodnoj strani proračuna kao prihod od ostalih prava, a na rashodnoj strani kao izdatak za kupnju dionica.

Knjigovodstveno stavljanje imovine u uporabu se ne provodi pravodobno, a interni akt kojim se regulira postupanje s imovinom u pripremi, nije donesen. Imovina Grada koja evidentirana na računima imovine u pripremi evidentirana je temeljem odgovarajuće knjigovodstvene dokumentacije, popisana godišnjim popisom imovine i obveza za 2012. godinu i usklađena u analitičkim knjigovodstvenim evidencijama Grada sa evidencijom glavne knjige. Interni akt kojim se regulira postupak stavljanja imovine u uporabu uvršten je u aktivnosti Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za 2013. godinu. Izrađen je prvi nacrt Pravilnika o primjeni postupaka i tehnika u iskazivanju imovine Grada Rijeke, evidentiranju u poslovnim knjigama i popisu imovine i obveza.

Prihodi koji imaju propisanu namjenu su ostvareni u iznosu 299.426.512,00 kuna, od čega 39.224.488,00 kn nije utrošeno za propisane namjene. U državni proračun nije uplaćen pripadajući dio sredstava od prodaje stanova u iznosu 27.835.299,00 kn, od čega se 11.204.015,00 kuna odnosi na 2012. Nastavak nepovoljnih makroekonomskih kretanja odražava se i na financijske pokazatelje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pa tako i na ostvarenje Proračuna Grada Rijeke.

Smanjenje potražnje i prometa na tržištu nekretnina odnosno višegodišnji uzastopni pad aktivnosti u građevinarstvu također se nepovoljno odražava na ostvarenje planiranih prihoda od prodaje nefinancijske imovine (kapitalnih prihoda), a također i drugih gradskih prihoda. Slijedom navedenog pojedine vrste prihoda ostvarile su se manjim iznosima od očekivanih što je utjecalo na ostvarenje manjka prihoda u ranijim godinama, a također i u 2012. godini. U 2012. godini ukupni prihodi i primici proračuna ostvareni su manje za 106,3 milijuna. kuna ili za 12,4% u odnosu na planirane. od čega su prihodi poslovanja bili manji za 43,1 milijuna kuna ili za 6,2%, prihodi od prodaje nefinancijske imovine su bili manji za 42,8 mil. kuna ili za 42,1%, dok su primici od financijske imovine i zaduživanja bili manji za 20,4 milijuna kuna ili za 37,0%.

Manje ostvarenje pojedinih vrsta prihoda od planiranih proračunom za 2012. godinu svakako je imalo utjecaja da je dio prihoda koji zakonom imaju propisanu namjenu, utrošen za druge proračunske namjene.

Proračunom za 2012. te izmjenama i dopunama proračuna iz studenoga 2012. nisu planirana sredstva za pokriće manjka prihoda i primitaka u iznosu 145.300.722,00 kuna. Zbog negativnih gospodarskih kretanja koja su nastavljena u 2012. godini, a koja se neminovno odražavaju na ostvarenje proračunskih prihoda, nije bilo dostatnih izvora financiranja kako bi se planiralo pokriće manjka iz prethodne godine.

Komunalnom društvu u vlasništvu Grada su prenesena sredstva u iznosu 4.358.694,00 kuna za otplatu kredita iz ranijih godina za izgradnju Centralnog objekta na groblju. Spomenuto komunalno društvo se zadužilo i izgradilo navedeni objekt, a Grad je preuzeo obvezu osiguranja sredstava za otplatu kredita. Komunalnom društvu dano je pravo građenja za Centralni objekt na groblju bez naknade na rok 99 godina, a Centralni objekt je dan pod hipoteku Banci do kraja otplate dugoročnog kredita, odnosno do 2017. godine. Po isteku navedenog roka Centralni objekt će se iskazati u poslovnim knjigama Grada.

Sa sportskim trgovačkim društvom nisu uređeni imovinsko – pravni odnosi, odnosno pitanje vlasništva nad pojedinim sportskim objektima, čija izgradnja je financirana proračunskim sredstvima. Odnosi s TD Rijeka sport su uređeni, počevši od zaključenog Okvirnog ugovora kojim se uređuju svi međusobni odnosi, nadležnosti, prava i obveze ugovornih strana, godišnjih ugovora kojima se uređuju konkretni poslovi i sredstva po svakoj, specificiranoj namjeni, pa preko posebnih ugovora, poput ugovora o kapitalnoj pomoći, ugovora o zasnivanju prava građenja, prijenosu investitorstva i sl. Vezano za navedeno, Grad Rijeka će i nadalje poduzimati sve potrebne aktivnosti u svrhu daljnjeg uređivanja imovinsko-pravnih odnosa i pitanja vlasništva nad sportskim objektima.

Ukupni rashodi za novu zgradu u kojoj su trebali biti smješteni mMzej moderne i suvremene umjetnost te Gradska knjižnica su do konca 2012. ostvareni u iznosu 30.447.758,00 kn i za kompleks u sklopu kojeg se planira izgraditi novi autobusni kolodvor 38.692.434,00 kn, a planirani objekti nisu izgrađeni. Aktivnosti na pripremi izgradnje kompleksa Zapadna Žabica, koji uključuje i autobusni kolodvor, odvijale su se kontinuirano i tijekom 2012. godine, kada je priveden kraju postupak pripreme dokumentacije za raspisivanje natječaja za realizaciju projekta putem ugovornog modela javno-privatnog partnerstva. Analizom svih aspekata financijsko-ekonomske naravi provedbe projekta, iznosi financijskog opterećenja proračuna predviđeni Komparatorom, ocijenjeni su većim od prihvatljivih te je zauzet stav da se pričeka uspostava pravnog okvira koji će omogućiti kombiniranje javno – privatnog partnerstva i sredstava europskih fondova. Sredstva utrošena na pripremu projekta odnose se na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te izradu projektne dokumentacije.

Grad se u 2012., bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, zadužio u iznosu 23.833.557,00 kuna, na način da je od trgovačkog društva u vlasništvu preuzeo izgrađene prometnice te obvezu otplate korporativnih obveznica. Pored navedenog, Grad je preuzeo obveze prema suglasnostima za zaduživanje danim trgovačkim društvima u vlasništvu i ustanovama u iznosu 462.307.699,00 kuna za izgradnju sportskih objekata, javnih garaža, objekata dječjeg vrtića, plinske infrastrukture, otkupa umjetnina te rekonstrukciju vodovodnog i kanalizacijskog sustava zdravstvene ustanove.

Obveze Grada po osnovi robnih zajmova za preuzimanje ulaganja u prometnice i sportske objekte predstavljaju samo dio ukupne kreditne obveze trgovačkih društava u vlasništvu Grada prema banci kod koje su se trgovačka društva zadužila, a za koje zaduženje im je Gradsko vijeće dalo suglasnost za zaduženje. Dinamika otplate robnih zajmova usklađena je sa dinamikom otplate kredita trgovačkih društva prema banci kod koje su se ista zadužila. O navedenim suglasnostima za zaduženje koje je Gradsko vijeće dalo trgovačkim društvima, Grad Rijeka je, sukladno Zakonu o proračunu, izvijestio Ministarstvo financija. Sukladno Zakonu o proračunu, redovito se tromjesečno izvještava Ministarstvo financija o otplati kreditnih obveza po navedenim suglasnostima. U izvještaju se daje stanje otplate navedenih suglasnosti na ukupan iznos kredita koje je odobrilo Gradsko vijeće.

Skip to content