Rekonstrukcijom postojećih željezničkih kolodvora i stajališta na dionici Škrljevo - Rijeka - Šapjane i izgradnjom novih, omogućit će se uspostava brze gradske željeznice u funkciji gradsko/prigradskog prometa.
Projekt izgradnje drugog kolosijeka
Izgradnja drugog kolosijeka postojeće željezničke pruge i uspostava gradsko/prigradske željeznice predviđena je gradskim prostornim planovima od 2003. g. (odnosno od usvajanja Prostornog plana uređenja grada Rijeke).
Ta izgradnja uklapa se i u buduće faze izgradnje čvora Rijeka koje su vezane uz izgradnju nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i nove željezničke pruge od Rijeke prema Istri.
Izgradnja drugog kolosijeka na postojećoj pruzi Škrljevo – Rijeka – Šapjane obuhvaća rekonstrukciju postojećih željezničkih kolodvora i stajališta na predmetnoj dionici i izgradnju novih željezničkih stajališta u funkciji gradsko/prigradskog prometa.
Kao krajnje točke koristit će se kolodvori izvan gradskih granica (Jurdani, Škrljevo, uz Matulje, Rukavac i Jušiće). Ovako organiziran prijevoz ima značaj prigradskog prijevoza. Duljina rute unutar gradskih granica iznosi približno 18 km.
Duž koridora grade se se slijedeće postaje gradsko/prigradske željeznice: Pavlovac, Martinkovac, Marčeljeva Draga, Kantrida/Zamet, Krnjevo, Mlaka, Centar (Kolodvor), Zagrad, Školjić, Sušak, Pećine, Podvežica, Vežica, Draga, Sveti Kuzam.
Prema planovima Hrvatskih željeznica izrada cjelokupne dokumentacije za ovaj zahvat uključujući imovinsko pravnu pripremu trebala bi biti dovršena do 2020. godine.
Riječki prometni pravac sastavni je dio transeuropske prometne mreže TEN-T (mediteranski koridor), kao i željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske (od državne granice preko Zagreba do Rijeke i Šapjana i granice sa Slovenijom).
Riječki željeznički čvor dio je tog prometnog sustava, ishodište i odredište prometnica (cesta i željeznica) koji unutrašnjost Hrvatske, pa tako i cijeli europski prometni sustav povezuju s Jadranskim morem.
S obzirom na razvojne planove, kao i potrebe ujednačavanja razine prometne usluge ceste i željeznice kao sustava, planira se modernizacija i izgradnja dvokolosiječnih pruga od Rijeke prema unutrašnjosti, te također i unutar samog željezničkog čvora Rijeka.
Željeznički čvor Rijeka nije bitno mijenjan zadnjih stotinjak godina od izgradnje pruga prema lukama u čvoru. Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od Škrljeva do Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju svi terminali/luke u čvoru i priključne pruge čvora. S obzirom na planirano povećanje kapaciteta u luci Rijeka, koje će se postići rekonstrukcijom postojećeg kontejnerskog terminala u Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, što podrazumijeva rekonstrukciju lučkih kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke do Šapjana.
Današnje šire područje željezničkog čvora Rijeka proteže se od kolodvora Škrljevo i Bakar, na istoku, do kolodvora Šapjane, na zapadu. Područje samog grada Rijeke nešto je uže i proteže se od Škrljeva do Opatije.
Pružna dionica od Škrljeva do Šapjana urasla je u tkivo grada Rijeke i predstavlja potencijal koji se može povoljno iskoristiti za brz i učinkovit prijevoz ljudi na području grada i njegove okolice (gradski i prigradski promet). Da bi se to ostvarilo, potrebno je izgraditi drugi kolosijek na postojećoj pruzi. Potreba za izgradnjom drugog kolosijeka uz postojeću prugu od Škrljeva do Šapjana naglašena je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je izrađen idejni projekt modernizacije i nadogradnje željezničkog čvora Rijeka.
Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša objavljuje početak Javne rasprave o Studiji o utjecaju na okoliš izgradnje drugog kolosijeka, obnove i modernizacije pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Jurdani.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti, u Gradskoj vijećnici održana su predavana za građane o izgradnji drugog kolosijeka kroz Rijeku i uređenju Ciottine ulice.
Sustav integriranog putničkog prijevoza vlakovima Hrvatskih željeznica i autobusima Autotroleja pušten je u funkciju, a vlakovi prevoze putnike od Šapjana na zapadu, do Fužina na istoku, pri čemu putnici koriste jedinstvenu mjesečnu pretplatničku kartu za prijevoz vlakom i gradskim autobusima.
Od 1. rujna HŽPP i KD Autotrolej uvode sustav zajedničkih pretplatnih karti za prijevoz putnika u Rijeci i okolici.
Krajem prosinca 2017., HŽ Infrastruktura d.o.o., Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Grad Bakar i Općina Matulji potpisali su Sporazum o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, obnovu i modernizaciju na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani.
