Na obroncima Veloga vrha i Lubanja smjestila se Drenova, površinom najveći Mjesni odbor Grada Rijeke.

U knjizi “Drenova, školstvo i povijesni razvoj”, (Rijeka, 1987.) nalazimo podatak da su prije više od 100 godina upravo neposredna blizina grada, povoljan geografski položaj, zanimljiva konfiguracija terena i vrlo povoljna klima naveli Mađare, tadašnje vlastodršce Rijeke, da teren iznad grada (koji danas najvećim dijelom spada u područje MO Drenova) proglase specijalnim prirodnim rezervatom. Planski i studiozno, na naučnoj osnovi, s pedantnom organizacijom, započeli su s podizanjem velikog zelenog zaštitnog pojasa i novih park-šuma.

Prije tih planova i realizacije tog programa bile su zastupljene biljne vrste kraškog tipa i mediteranskog podneblja: hrast medunac, dren, jasen, ruj, grab crni i bijeli i druge manje vrijedne i značajne vrste stabala i grmlja. Na sjevernim padinama područja uspijevaju i veći kompleksi bukve na samo 200 m nadmorske visine i predstavljaju najniže komplekse bukove šume na Mediteranu.

Tu su bukvu Mađari stavili pod posebnu zaštitu kao rijedak prirodni fenomen. Od zaštićenih prirodnih vrsta ovdje raste tisa, božikovina, veprina te autohtone vrste kao crnika, lovorika, kadulja, šmrika.

I tako, ponajprije zahvaljujući pedanteriji i dalekovidnosti starijih generacija, a i bogomdanim prirodnim uvjetima, danas je Drenova stvarno zeleno srce grada na Rječini.

Jer, nakon petnaestak minuta vožnje jedanaesticom ili peticom “Autotroleja”, a još bolje laganom polusatnom šetnjom možemo pobjeći iz gradske vreve u hladovinu drenovskih šuma i mir sjenovitih i mirisnih cvjetnih livada.

Od streljane ili drenovske crkve Gospe Karmelske, laganim usponom možemo se popeti na Veli vrh (435m) gdje je kapelica, sagrađena početkom 2. svjetskog rata i obnovljena prije par godina. S Velog vrha pruža se jedinstveni pogled na cijeli Kvarnerski zaljev, otoke Krk i Cres, Učku, grad Grobnik.

Ako se jedanaesticom dovezemo do zadnje stanice, Lokve, i produžimo pješke uzbrdo ulicom Lubanjski uspon, nakon kratke šetnje doći ćemo na Lubanj, brdo koje s južne strane omeđuje područje Grobinštine. Lijepom šumskom cestom uskoro smo kod lovačke kućice, a produžimo li markiranom stazom, za 15 minuta doći ćemo na Pleš (499 m), najvišu točku na području grada Rijeke.

Malo ispod vrha nalazi se vidikovac s kojeg se pruža nezaboravni vidik na Grobničko polje sa svojim naseljima Jelenje, Dražice, Podkilavac i na sam grad Grobnik i planine u zaleđu.

Drenova je zadnjih godina poznata i po tome što je na području našeg Mjesnog odbora podignuto i središnje gradsko groblje.