Kako je već na našoj web stranici objavljeno, za Dane Drenove 2006. godine održana je izložba “Drenovske maškare” na kojoj je bilo izloženo oko 150 fotografija, dokumenata, novinskih članaka vezanih za povijest običaja maškaranja na Drenovi, još od vremena prije drugog svjetskog rata pa do najnovijih dana. Dio te izložbe, kao presjek od najstarijih fotografija pa do fotografija iz današnjih dana donosimo u galeriji “Drenovske maškare – povijest”.
O povijesti drenovskih maškara možda je najbolje navesti dio uvodne riječi s otvorenja same izložbe:
“Kad smo prije dvije godine prikupljali materijal za izložbu “Drenova da se ne pozabi” dobili smo od starijih Drenovčana dosta fotografija s temom maškara iz vremena prije sedamdeset i više godina. Kroz razgovor smo doznali da karnevalski običaji na Drenovi imaju dugu i bogatu tradiciju”.
Vilim Štefan u knjizi “Drenova – školstvo i povijesni razvoj”, o karnevalskim danima na Drenovi kaže:
“Na Drenovi je za vrijeme mesopusta bilo živo i veselo, mnogo više nego danas. Onih par tjedana koliko su trajali karnevalski dani, a pogotovo zadnji tjedan, grupe maškara obilazile su mjesto, pjevali, veselili se i plesali, uvijek uz pratnju glazbe, barem harmonike i bubnja. Vrhunac veselja bila je zadnja nedjelja i pusni utorak kada su se održavali maskirani plesovi do kasno u noć. Grupe maškara dolazile bi iz Kastavštine i Grobinštine, a dolazili bi i kastavski zvončari.” Treba dodati da su ti plesovi naročito bili popularni nakon što je 1929. godine sagrađen Narodni dom na Lokvi.
Poslije Drugog svjetskog rata tadašnja je vlast karnevalske običaje nastojala prikazati kao povijesne ostatke koje je tadašnja ideologija prevladala. No, Drenovčani nisu samo tako zaboravljali stare običaje i ubrzo poslije rata, usprkos toj ideologiji pa čak i zabranama, mesopust obilježavaju na način kako su to činili i njihovi stari. Već početkom pedesetih počinju se maskirati i to najprije u uniformu kauboja koja je bila tradicionalna drenovska maska idućih desetak godina. Nedugo zatim, 1956. godine grupa drenovskih kauboja, nakon fotografiranja u kultnom Foto “Belvederu”, spustila se i prošetala riječkim Korzom i na taj način su bili preteče i utrli put Riječkog karnevala koji je postao poznat u cijelom svijetu.
Isto tako, početkom sedamdesetih, Drenovčani su počeli u maškarane kolone uvoditi automobile s alegorijskim figurama i satiričnim porukama. Takva motorizirana kolona prolazila je Kastavštinom, Grobinštinom, provezla bi se Bakrom, Šmrikom, otišla i do Lovrana o čemu je riječki “La voce di popolo” od 8. veljače 1972. objavio članak. Maskirana motorizirana kolona iste te, 1972. godine prošla je riječkom rivom kao još jedna predhodnica Riječkog karnevala.
Izložbom koju vam predstavljaju autori Alberto Mihich, Draško Maršanić i Christian Grailach, prije svega želi se pokazati i dokazati da su drenovske maškare, kao organizirana grupa, djelovale mnogo prije nekih gradskih karnevalskih udruga. S druge strane izložbom se želi potaknuti i podržati grupu entuzijasta koji su ponovo pokrenuli karnevalska događanja na Drenovi, da zdušno rade i na tome da se Drenovske maškare priznaju kao autohtona gradska karnevalska udruga pa da se jednom i na Drenovi podigne i spusti karnevalska zastava Grada Rijeke.
(C.G.)