Naglasak na participaciji, urbanoj regeneraciji i značaju kulture

 Konfererencija se odvija u sklopu provedbe europskog projekta MESOC (Measuring the Social Dimension of Culture) koji je financiran sredstvima iz Obzora 2020 – Okvirni program EU za istraživanje i inovaciju.

Rijeka jedan od 10 europskih partnerskih gradova, uz Atenu, Barcelonu, Cluj, Gent, Issy-les-Moulineaux, Milano, Turku, Valenciju i Varšavu, koji će provesti pilot istraživanje kao evaluacijsko sredstvo za procjenu društvene vrijednosti i utjecaja kulturnih politika i praksi povezanih s trima crossover temama Nove Europske agende za kulturu: zdravlje i blagostanje, urbana i teritorijalna renovacija i regeneracija te uključivanje i sudjelovanja građana.

U fokusu konferencije, koja se održava u dvije riječke lokacije revitalizirane u sklopu projekta Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, su teme urbane i teritorijalne renovacije i regeneracije te uključivanja i sudjelovanja građana.

Predavači, panelisti i sudionici konferencije prvog su dana gostovali u prostoru Dječje kuće u sklopu kulturnog kompleksa Rikard Benčić o čijem je tijeku obnove okupljenima govorio pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar.

Na službenom otvorenju konferencije riječki gradonačelnik Marko Filipović istaknuo da je upravo prostor art-kvarta Benčić, u kojem se održava prvi dan skupa, najbolji primjer urbane prenamjene i oživljavanja prostora.

“Mnogo napora i entuzijazma uloženo je u ostvarenje projekta uređenja prostora nekadašnje tvornice Rikard Benčić u dio grada namijenjen kulturi, s Dječjom kućom, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Muzejom grada Rijeke i budućom Gradskom knjižnicom”, rekao je Filipović.

Osim Grada Rijeke, drugi dio hrvatskog tima projekta MESOC čini i Sveučilište u Rijeci čiji je prorektor za znanost i kulturu, Gordan Jelenić citirajući govor Roberta Kennedya iz 1955. godine istaknuo da upravo ovakvi projekti daju odmak od materijalnog aspekta suvremenog života i usmjeravju nas na stvari zbog kojih je vrijedno živjeti.

Načelnica Sektora za kulturno-umjetnički razvoj Ministarstva kulture i medija i bivša direktorica projekta EPK 2020 u Rijeci Irena Kregar Šegota istaknula je zadovoljstvo da se  konferencija s ovom temom održava upravo u  Rijeci, bivšoj europskoj prijestolnici kulture, projekta s vrijednom ostavštinom, brojnim rezultatima, brojnim naučenim lekcijama i iskustvima koje vrijedi čuti. Zaključila je da iako je COVID pandemija, koja je snažno utjecala upravo na kulturu, uglavnom iza nas, da se i dalje nalazimo u razdoblju nestabilnosti i nenormalnosti, globalnim trendovima u kojima je kultura na udaru i da su stoga potrebne nove kulturne politike, nova razmišljanja i modeli.

Prvo predavanje konferencije održao je Dinko Peračić, osnivač Platforme 9.81, nagrađivani autor niza arhitektonskih projekata od kojih se izdvajaju projekti za javne prostore i građevine, posebno zgrade za kulturu, među kojima je i višestruko nagrađivani koncept Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Osim rada na riječkom MMSU predstavio je i ostale, kojima je osim uloge arhitekta, pristupio i kao programski kreator uz jednu zajedničku komponentu – da postanu mjesto susreta i kulturne razmjene te mjesto za produkciju i pripremu novih radova i projekata u polju umjetnosti i kulture.

Cilj tih prostora je da daju slobodu i njihovim upraviteljima i korisnicima da ga razvijaju i prilagođavaju svojim potrebama čime prostor postaje ne samo građevina već alat za igru i interaktivnost.

Franco Bianchini sa Sveučilišta Leeds Metropolitan predstavio je svoje istraživanje o učincima Covid 19 pandemije na realizaciju individualnih projekata europskih prijestolnica kulture te njihovo daljnje planiranje. Ovo opsežno istraživanje kojem je moguće pristupiti i online, pokazalo je potrebu za podrškom nezavisnoj kulturnoj i izvedbenoj sceni koja je pandemijom jako pogođena te ubrzano prihvaćanje digitalne tehnologije u provedbi programa u kulturi, posebice u gradovima koji su za vrijeme pandemije pripremali ili provodili programe Europske prijestolnice kulture. Bianchini je istaknuo da je osnovni zaključak istraživanja da se „mjerenje rezultata u kulturi“, pogotovo za vrijeme pandemije, nije fokusiralo više na kvantitetu i brojke, već na kvalitetu i posebnost doživljaja za sve uključene.

Peračić i Bianchini sudjelovali su i na centralnoj panel raspravi konferencije pod nazivom “New and/or shared spaces in culture” kroz koju su gosti pod vodstvom moderatorice Ide Križaj Leko iz Delta Laba razgovarali o demokratizaciji kulture, sudioničkom upravljanju i uključenju građana. Božena Stojić iz beogradskog Ministarstva prostora, Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke, Đurđa Vrljević Šarić te Bianchini i Peračić, zaključili su da je participativni pristup kulturi i upravljanju kulturnim prostorima zahtjevan ali nužan proces. Ponekada ona usporava donošenje odluka, no istovremeno daje potrebnu interaktivnost i gradi povjerenje u razvoj kulture i kulturnog života grada. Na pitanje moderatorice, zašto kultura, panelisti su se složili da je danas više nego ikada kultura potrebna kako bi nas držala „budnima“ te je ona ljepilo koje nas drži zajedno kroz izazovna vremena.

Kroz ostatak programa sudionici su poslušali  i panel raspravnu “Traditoional vs digital approach – different perspectives for culture” na kojoj su panelisti Božidar Kovačić (Sveučilište u Rijeci), Edvin Liverić (Hrvatski kulturni dom na Sušaku), Sendy Ghirardi (Sveučilište u Valenciji), te Ilaria Vitellio, (CityOpenSource) razgovarali o odnosu tradicionalne i digitalne kulture, perspektivama u budućnosti te načinima kako rezultati projekta MESOC mogu pomoći u dogoročnom kreiranju kulturnih politika. Vitellio je predstavila platformu CityOpenSource koja daje mogućnost svima, od kulturnih institucija, do građana i turista da „mapiraju“ grad unoseći fotografije, video i audio zapise te tekstove kako bi opisali svoj doživljaj grada, eventa, lokacije. Sendy Ghirardi pokazala je AU Cultur Platformu, koja omogućuje procjenu utjecaja generiranih na pojedince nakon sudjelovanja u nekom kulturnom događaju i služi kao virtualni itinerar događanja u nekom gradu. Božidar Kovačić dao je pregled repozitorija dokumenata koji se razvija u sklopu MESOC projekta, a koji uključuje pristup ogromnom broju dokumenta iz područja kultunih politika iz cijelog svijeta, dok je Edvin Liverić pokazao na koji je način Hrvatski kulturni dom na Sušaku, u vrijeme pandemije zakoračio u digitalno doba uz VR tehnologiju i na taj način donio kulturu skupinama koje možda, u „normalnoj“situaciji ne bi imale priliku sudjelovati u programima.

Dragan Čišić sa Sveučilišta u Rijeci uveo je okupljene u svijet umjetne inteligencije predstavivši projekt SERAPEUM, a nakon toga su predstavljena i tri primjera dobre prakse. Rijeka kroz predavanje Tanje Kalčić, „Empowering citzens thrugh the European Capital of Culture“, zatim Nova Gorica-Gorizia, kao primjer prve međugranične prijestolnice kulture koju su predstavili Stojan Pelko i Neda Rusjan Bric, te Valencia koja je kroz projekt „La Ciutat de l’Artista Fallero“  potaknula kreativnost i pružila izvrstan primjer urbanog razvoja.

Konferencija Culture in the post-pandemic period – a chance for growth and new opportunities se nastavio se i danas, u četvrtak, 1. prosinca, od 9 sati , s još nekoliko primjera dobre prakse, u prostoru RiHuba na adresi Ivana Grohovca 1/A s, te je i dalje dostupna za praćenje online.