Čestitku na značajnom jubileju svim članovima društva na čelu s predsjednikom Zvonimirom Stipetićem uputio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
„KPD Bazovica osnovano je kako bi pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Rijeci omogućilo njegovanje svojih običaja i jezika, no postalo je mnogo više od toga. Bazovica u svom radu nije ostala zatvorena u okvirima slovenske kulture, već je duboko je utkana u vrijednosti našeg grada i njegovih stanovnika, na što smo izuzetno ponosni,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Rad društva kontinuirano podupiru Grad, Županija te Vlada Republike Slovenije

Gradonačelnik je izdvojio fotografsku izložbu i kuharicu tradicionalnih jela, kojima je KPD Bazovica okupila pripadnike drugih nacionalnih manjina na projektima koji različitosti slave kao bogatstvo. Na bogatstvo različitosti ukazao je i projekt „Razlike među ljudima“, koji je rezultirao izradom slikovnice „Različiti, a isti“, te je proglašen za jednu od Naj-akcija za djecu u 2016. godini u sklopu akcije Gradovi i općine – prijatelji djece.

„Zajedno smo krenuli u veliki poduhvat, projekt Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. godine koji se odvija pod motom „Luka različitosti“ te vjerujem da ćemo kroz njega najbolje predstaviti naše različitosti koje doživljavamo kao bogatstvo,“ poručio je gradonačelnik.

Gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik Bazovice Zvonimir Stipetić

U svom radu KPD Bazovica ima veliku podršku ne samo Grada Rijeke već i drugih institucija, pa su svečanosti prisustvovali i ministar Slovenije za Slovence izvan granica i po svijetu Gorazd Žmavc, veleposlanica Republike Slovenije u Hrvatskoj Smiljana Knez, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula te predsjednik Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj Darko Šonc.

U kulturno-umjetničkom programu nastupile su sekcije KPD Bazovica – Mješoviti pjevački zbor te folklorna i glazbena skupina, a publiku su Kekčevom pjesmom razveselili najmlađi članovi društva. U atriju HKD-a ovom je prilikom bila postavljena izložba o društva.

U Rijeku su se nakon Drugog svjetskog rata i priključenja Zone B Jugoslaviji u potrazi za poslom i boljim životom doselili brojni Slovenci iz pograničnih krajeva Primorske i Notranjske. Želja za očuvanjem jezika i običaja okupila ih je i na inicijativu Zore Ausec osnovali su kulturno-prosvjetno društvo i izborili se za četverogodišnju osnovnu školu na slovenskom jeziku.

Društvu su nadjenuli ime Bazovica, u spomen na mjesto kraj Trsta gdje su 1930. godine ubijena četiri mlada antifašista, koji su žarko željeli da se slovenski krajevi ispod fašističkog jarma udruže u slobodi.

U predvorju HKD-a izložba o društvu

Od 1950. godine do danas društvo Bazovica djeluje u prostoru Slovenskog doma na Podpinjolu. Dobrovoljnim radom i donacijama zgrada sa okolicom se kroz godine pretvorila u pravu ljepoticu, a aktivnim članovima omogućuje uspješan rad. U društvu danas djeluje već treća generacija Slovenaca u Rijeci, čiji se službeni broj s dvadesetak tisuća smanjio na nešto više od tisuću. U društvu danas aktivno djeluju i domaći ljudi, Hrvati kojima je bliska slovenska kultura.

Nacionalni identitet, jezik i običaji te kulturni i drugi interesi Slovenaca izražavaju se kroz djelovanje različitih amaterskih skupina. Od osnivanja društva do danas, cijelih 70 godina, djeluje mješoviti pjevački zbor. Druge sekcije, poput glumačke i folklorne grupe ii glazbenih sastava, gasile su se i bivale ponovno osnivane.

U prostorima Slovenskog doma djeluju savjeti slovenske nacionalne manjine za Rijeku i Primorsko-goransku županiju te riječka podružnica instituta za etničke studije, koja se bavi istraživanjem povijesti i položaja nacionalnih manjina u društvu.

Slovenski dom ujedno je i mjesto dugogodišnjeg izvođenja nastave slovenskog jezika i kulture, a mladima se omogućuju i druge aktivnosti koje je ih povezuju sa Slovenijom. Zajedno sa savjetima za manjine u gradu i županiji u školama i vrtićima izvodi se nastava i programi na slovenskom jeziku.