Četvrta faza projekta Europska mreža zdravih gradova trajala je od 2003. do kraja 2008. godine. Tijekom trajanja te faze gradovi sudionici bavili su se temama promicanja zdravog starenja, zdravoga urbanističkog planiranja, tjelesne aktivnosti i aktivnog življenja te uvođenjem metode procjene utjecaja na zdravlje.

Koncept zdravo starenje podrazumijeva mogućnost ljudi svih dobnih skupina da žive zdravim, sigurnim i društveno aktivnim životom. Taj koncept prepoznaje čimbenike povrh zdravstvene i socijalne skrbi, koji imaju velik utjecaj na zdravlje i dobrobit ljudi, kao i napore koje moraju uložiti svi sektori kako bi utjecali na spomenute odrednice zdravlja. Pristup zdravo starenje pomiče strateško razmišljanje od tradicionalnog pristupa koji podrazumijeva pružanje usluga pasivnim primateljima, na pristup koji priznaje pravo pojedinaca na jednake mogućnosti i postupke. Taj pristup promiče i pozitivan stav prema starenju, nastojeći promijeniti postojeće stereotipe u vezi sa starenjem, te potiče razumijevanje među generacijama. Grad Rijeka izabrao je temu zdravo starenje kao prioritetnu temu kojom će se baviti za vrijeme četvrte faze projekta.
Koncept utjecaj na zdravlje podrazumijeva sveukupne, izravne ili neizravne, učinke politike, strategija, programa ili projekata na zdravlje populacije. Procjena utjecaja na zdravlje definirana je kao kombinacija postupaka, metoda i instrumenata pomoću kojih se mogu procijeniti potencijalni (negativni i pozitivni) učinci politike, programa ili projekata na zdravlje populacije, kao i njihova raspodjela unutar određene populacije. Najveća je korist od takve procjene u tome što omogućuje umanjivanje negativnih zdravstvenih učinaka na zdravlje cjelokupne ili dijela populacije te jačanje pozitivnih učinaka, i to prije okončanja procesa donošenja odluka, što vodi njihovu utemeljenijem i transparentnijem donošenju.

Zdravo urbanističko planiranje, zapravo, znači planiranje za ljude. Takvo planiranje promiče ideju da grad ne čine samo zgrade, ulice i otvoreni prostori, već da je grad živ organizam čije je zdravlje usko povezano sa zdravljem njegovih građana. Zdravo urbanističko planiranje odražava širu definiciju zdravlja SZO-a, a usmjereno je na pozitivne utjecaje takva planiranja na zdravlje, dobrobit i kvalitetu života ljudi. Ono nastoji usmjeriti pažnju urbanista na implikacije koje njihov posao ima na ljudsko zdravlje i dobrobit te pitanje zdravlja nastoji postaviti u samo središte procesa donošenja odluka. Planiranje za ljude nije samo atraktivni slogan, ono teži usmjeriti politiku i praksu razvoja prema uvažavanju važnosti kvalitete života, zdravlja i dobrobiti ljudi.

Dobro je znano da tjelesna aktivnost osobama svih dobnih skupina donosi dobrobit na tjelesnoj, socijalnoj i mentalnoj razini. Živjeti aktivno pitanje je osobnog izbora, ali se isto tako zna da će netko u tome više uspjeti ako živi u okruženju koje pogoduje tjelesnoj aktivnosti. Da bi se izgradilo okruženje koje će pomoći pojedincima da aktivno žive, potrebna je multisektorska politika i inicijative, što podrazumijeva uključenje stručnjaka kao što su urbanisti, ali i lokalnih nositelja vlasti.

Skip to content