U povodu šezdesete obljetnice povijesnih odluka o pripajanju Istre, Rijeke i otoka matici Hrvatskoj, u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku održana je svečana akademija.

Narodnooslobodilački Odbor za Istru donio je 13. rujna 1943. proglasom: “Duh Istre ostao je nepokoren. Mi nismo htjeli postati poslušno roblje. U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalnu svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati”, odluku o priključenju Istre Hrvatskoj

U jesen 1943. – ZAVNOH i kasnije AVNOJ proglašavaju pripojenje grada Rijeke Hrvatskoj, premda je grad tada još bio pod njemačkom okupacijom. 1. travnja 1944. u tijeku NOP-a na Učki formira se Prva istarska brigada “Vladimir Gortan”, a istog dana održava se Prva oblasna konferencija USAOH-a za Istru i Rijeku. Prva istarska brigada “Vladimir Gortan” te kasnije formirane 2. i 3. istarska brigade čine 43. istarsku diviziju osnovanu 1944. u Čabru, koja sudjeluje u završnim borbama za oslobođenje. Grad Rijeka je oslobođen 3. svibnja 1945. Mirovnim ugovorom s Italijom 1947. Rijeka i Istra i međunarodnopravno postaju dijelom Hrvatske.

U svom obraćanju župan Zlatko Komadina je pročitao proglas ZAVNOH-a, odavši pritom počast palim žrtvama. Župan je naglasio povijesnu ulogu Odluke o pripojenju Istre, Rijeke i otoka matici Hrvatskoj, čime su stvoreni temelji današnje demokratske i europski orijentirane Hrvatske, te naveo kako je veliki dio pripadnika Talijanske nacionalne manjine pozdravio Odluku o pripojenju.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel govorio je o povijesnoj ulozi Rijeke koja je preko D´Anunnzia među prvim gradovima osjetila svu strahotu fašizma. Bez naše prošlosti ne bi bilo niti naše budućnosti, rekao je Obersnel odajući počast svima koji su stradali za slobodu. Upravo radi toga ovaj se povijesni događaj mora svake godine obilježavati.

Komentirajući povijesne događaje Obersnel je naglasio da su se svi za Rijeku povijesni događaji u proteklom stoljeću zbivali na uskom području rijeke koja grad dijeli i mostova koji ga spajaju.S tog su mjesta 1990.g. odlazili u obranu domovine i oni koji su stvarali osnovu za budućnost i današnji razvoj grada. Govorio je o viziji razvoja i projektima grada koji će omogućiti da se Rijeka vrati na kartu najvećih luka. S ponosom i zahvalnošću treba se sjetiti svih onih koji su za to dali svoje živote, rekao je Obersnel.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dragan Frlan također je govorio o povijesnom značaju ove obljetnice.

Program je završen Povijesnim izlaganjem akademika Petra Strčića, a u glazbenom je dijelu nastupio Mješoviti pjevački zbor KUD-a Hreljin.

Skip to content