Grad Rijeka među prvima je, kao jedini grad iz Republike Hrvatske, 2009. godine, postao punopravnim članom V. faze Europske mreže zdravih gradova, projekta Svjetske zdravstvene organizacije

Opći cilj V. faze ovog projekta uvođenje je teme zdravlja i zdravstvene jednakosti u sve lokalne politike. Svi gradski planovi vezani uz primjerice prijevoz, stanovanje, okruženje, obrazovanje i slično trebali bi biti usmjereni na poboljšanje zdravlja populacije i smanjenje zdravstvene nejednakosti.

Uz to, u V. fazi gradovi će se baviti trima ključnim područjima koja su relevantna za sve europske gradove. Gradovi potencijalni sudionici pete faze izabrat će određene teme koje su relevantne za njihove lokalne uvjete, interese i prioritete kojima se žele posebno baviti kako bi postigli najveći mogući učinak u unapređenju zdravlja svog stanovništva. Grad Rijeka posebno će se baviti temama promocije zdravog starenja, prevencije zloporabe alkohola i droga i socijalnim stanovanjem.

Zbog evidentnog starenja stanovništva i sve izraženijih potreba starije populacije, Grad Rijeka se još u IV. fazi projekta Europska mreža zdravih gradova opredijelio za temu zdravog starenja. Poduzete aktivnosti rezultirale su donošenjem Strategije zdravog starenja u Rijeci 2009 -2013, čija je misija omogućiti građanima Rijeke dug, zdrav i aktivan život kroz osiguranje (pred)uvjeta za zdravo starenje putem senzibiliziranja javnosti o zdravom starenju, osiguranja okoline koja podupire zdravo starenje, povećanja dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga te osnaživanja osobnoga i društvenog funkcioniranja starijih građana, odnosno niza još specifičnijih ciljeva (strateške inicijative).
Pri osmišljavanju aktivnosti nastojalo se uvažiti specifičnosti i potrebe pojedinih potkategorija populacije od 50 godina naviše. Predviđene aktivnosti temelj su godišnjih akcijskih planova, uz definiranje glavnih nositelja tih aktivnosti odgovornih za provedbu (uglavnom pojedini odjeli gradske uprave), partnerskih organizacija potrebnih za njihovu provedbu (zdravstvene i socijalne ustanove, akademska zajednica, javne usluge i sl.) i planiranje potrebnih financijskih sredstava za njihovu provedu. Realizaciju godišnjih akcijskih planova prati projektni tim Rijeka-zdravi grad i nadzorni odbor za provedbu Strategije i o tome izvještava Poglavarstvo Grada Rijeke. Završno vrednovanje učinkovitosti strategije, odnosno uspješnosti osiguranja (pred)uvjeta za zdravo starenje građana, na temelju Strategijom definiranih indikatora uspješnosti, povjereno je nezavisnom evaluacijskom timu. Zbog velikog interesa političara, stručnjaka i šire javnosti, kao i važnosti ove teme za grad Rijeku, unutar ključne teme „Caring and supportive environments“ i u V. fazi Grad Rijeka će se joj se posebno posvetiti.

Konzumiranje alkoholnih pića posebno je važan oblik zdravstveni problem, ne samo zbog potencijalno višestruko negativnih zdravstvenih i socijalnih posljedica po pojedinca, njegovu obitelj i društvo, nego i zbog toga što je konzumiranje alkoholnih pića usko povezano s ostalim rizičnim ponašanjima, kao što su seksualni odnosi bez zaštite, pušenje, prometni prekršaji, koji su dodatna opasnost ne samo za pojedinca već i za društvo u cjelini. Podaci dobiveni istraživanjem konzumiranja alkoholnih pića kod mladih Riječana, koje je Grad Rijeka proveo u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci pokazali su kako 13% mladih pije pivo gotovo svakodnevno, a 29% jednom tjedno. Gotovo svakodnevno vino pije 9% mladih, a u prosjeku jednom tjedno njih 32%. Žestoka alkoholna pića gotovo svakodnevno konzumira 4,5% mladih, a otprilike jednom tjedno 26% mladih.

Zlouporaba droga često izaziva ovisnost koja je usko povezana s drugim društvenim problemima kao što su siromaštvo, nezaposlenost, prostitucija, delikvencija, kriminalitet, beskućništvo, i dr. Zdravstveni rizici u vezi sa zaraznim bolestima (HIV, hepatitis C, hepatitis B, spolno prenosive bolesti) i smrtnost u ovisničkoj populaciji znatno su veći nego u općoj populaciji iste dobi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2007. godine broj ukupno liječenih osoba u dobi od 15 do 64 godina zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u PGŽ iznosi 635 (stopa na 100.000 stanovnika iznosi 300). Stoga je Grad Rijeka definirao kao prioritetne probleme koje treba rješavati, pijenje alkoholnih pića kod mladih i zlouporabu opojnih droga.

Nedostatak adekvatnog smještaja za ugrožene kategorije stanovništva jedan je od osnovnih životnih i egzistencijalnih problema u kojem se prepliću područja urbanizma, stanovanja i brige o građanima. U posljednje vrijeme evidentno je povećanje broja građana koji su egzistencijalno ugroženi i kojima treba pomoć u vidu smještaja. Grad Rijeka prepoznao je potrebu pokretanja sustavnog praćenja i rješavanja navedenog problema u cilju socijalne integracije i podizanja samosvijesti ljudi koji su u nemogućnosti skrbiti o sebi na zadovoljavajući način. Iz tog razloga nameće se i potreba pažljivog pristupa tipovima i lokacijama za novu socijalnu izgradnju stanova, što će, nakon evidentiranja postojećeg stanja, biti jedan od primarnih zadataka ovog projekta. Ovaj projekt predstavlja potpunu novinu u pogledu izgradnje smještajnih jedinica za određene kategorije stanovništva.

Skip to content