Izložba autorica Vane Gović Marković i Tee Perinčić „Lipa pamti“ izložba je povijesnog karaktera koja tematizira nacistički zločin počinjen nad civilima Lipe 30. travnja 1944., ali se osvrće i na 80 godina staru kolektivnu memoriju Lipe. Na izložbi je predstavljena fotografska i dokumentarna građa kao i individualna svjedočanstva (kazivanja) preživjelih koji govore o stradanju, ali i poslijeratnoj obnovi. Po prvi je puta, primjerice, javnosti  predstavljeno 30-ak sačuvanih fotografija stradalih Lipljana koje je Memorijalni centar „Lipa pamti“ kroz proteklih 9 godina prikupio iz obiteljskih arhiva preživjelih sumještana i njihovih potomaka, danas razasutih diljem svijeta. Izložba, ujedno, ističe primjer Lipe kao izrazito pozitivan u kontekstu nacionalnih kultura sjećanja na stradanja Drugog svjetskog rata.

Uz autoricu Vanu Gović i ravnateljicu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Tamaru Mataija otvorenju izložbe prisustvovali su i zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan, zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula i načelnik Općine Matulji Vedran Kinkela.

30. travnja 1944. godine nacističke i fašističke snage ulaze u selo Lipa gdje su ubili 269 stanovnika koje su zatekli u selu, a među ubijenima je bilo 96 djece. Imovina stanovnika, uključujući životinje, je pokradena, a svi stambeni i gospodarski objekti su zapaljeni. Većina stanovnika ubijena je u prostoru Kvartirkine kuće na čijem mjestu danas stoji spomenik.

Preživjeli stanovnici Lipe koji toga dana nisu bili u mjestu, njih stotinjak, po završetku 2. Svjetskog rata vratili su se u selo i započeli obnovu. 1966. godine Lipa se proglašava spomen-mjestom, a 1968. godine otvoren je spomen-muzej koji je djelovao do 1989. Muzej pod imenom Memorijalni centar „Lipa pamti“ obnovljen je i ponovo otvoren 2015. godine i djeluje unutar Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.

Govoreći o Lipi, autorica izložbe Vana Gović istaknula je kako su se osim povijesnih činjenica željeli osvrnuti i na važnost kulture sjećanja. „Upravo je ta kultura sjećanja objedinjena u sintagmi ‘Lipa pamti’. Ona ukazuje na strahote koje smo mi ljudi spremni učiniti jedni drugima. Lipa nije mjesto gdje ćemo upirati prstom u druge već mjesto gdje ćemo se okrenuti i pogledati u sebe, jer svi mi, u određenim okolnostima imamo potencijal učiniti nešto nažao drugima. Lipa je mjesto gdje osvještavamo tamnu stranu koje posjedujemo i preuzimamo odgovornost za svoje ponašanje, a time i za očuvanje mira u budućnosti. Poruka Lipe je da mir počinje sa svakim od nas ponaosob“, rekla je Gović, dok je ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Tamara Mataija dodala kako je Memorijalni centar Lipa pamti usmjeren na promociju mira, tolerancije i suživota te kako je široko prepoznat u stručnoj javnosti i izvan granica Hrvatske. „Važan segment rada Centra je i edukacija, posebice mladih tako da naši kustosi provode terensku nastavu u Kastvu i Lipi za učenike osmih razreda riječkih osnovnih škola. Tim programom koji je od strane učenika dobro prihvaćen, oni utvrđuju gradivo iz povijesti vezano uz Drugi svjetski rat, narodnooslobodilački pokret i antifašizam“, rekla je Mataija i zahvalila Gradu Rijeci koji taj edukativni program financijski i podupire.

Zamjenica Sandra Krpan istaknula je kako je ova izložba kao i cjelokupni program pripremljen povodom obilježavanja 80. obljetnice stradanja Lipe na neki način izraz tihe potpore svim žrtvama iz Drugog svjetskog rata. „Zahvaljujući antifašizmu i hrabrim ljudima Rijeke, naše županije, ali i cijele Hrvatske u tom smo vremenu bili na pravoj strani povijesti i nikada ne smijemo dozvoliti da se umanjuju žrtve Drugog svjetskog rata. I danas svjedočimo koliko je važno očuvati mir, a to možemo tako da o ovakvim događajima govorimo, da mlade educiramo i da zadržimo kulturu sjećanja. I stoga smo ponosni što je u suradnji s antifašističkim udrugama i grada Rijeke i Primorsko-goranske županije pokrenut već spomenuti edukativni program za mlade u kojem je već sudjelovala gotovo polovica naših osnovnih škola. Danas s Korza šaljemo poruku mira, da se takvi zločini više nikada nigdje ne ponove“, rekla je Krpan.

Govoreći o tragičnom stradavanju Lipe, zamjenik župana Mamula rekao je kako je važno boriti se i protiv sve učestalijeg povijesnog revizionizma. „Kada osvijestimo činjenicu da je na tom mjestu stradao čovjek, sa imenom i prezimenom, od strane drugog čovjeka koji je do jučer bio obični član našeg društva, shvatimo svu tragediju tog događaja. Rat je pogubna pojava i moramo se koliko god je moguće uvijek boriti da do konflikta bilo koje vrste nikada više ne dođe, a o tome moramo educirati i našu djecu“, rekao je Mamula.

Načelnik Općine Matulji Vedran Kinkela istaknuo je kako i danas bijesne ratovi, pa i u Europi te kako je upitno jesmo li kao društvo uopće išta naučili iz povijesti. „“Edukacija je glavni alat u borbi protiv takvih događanja i bitno je da se mladi uključe, da vide ovu izložbu, da posjete Lipu i Memorijalni cestar, da vide da se takve strahote ne događaju samo tamo negdje daleko, već da su se dogodile u njihovoj neposrednoj blizini. Zadaća svih nas je da se trudimo živjeti u miru, suživotu i toleranciji“, zaključio je Kinkela.