Predstavljanje projekta riječke džamije organizirao je Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, a nazočni su bili njegov pročelnik Milorad Milošević, član Poglavarstva Grada Rijeke zadužen za područje razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenje zemljištem mr. sc. Ivica Plišić, ravnatelj Direkcije za urbanizam i ekologiju Srđan Škunca, predstavnik Islamske zajednice Hrvatske Mirsad Srebrniković, predsjednik Ocjenjivačkog suda natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja područja Islamskog centra dr. sc. Ante Marinović-Uzelac te autori projekta – akademski kipar Dušan Džamonja te arhitekti Darko Vlahović i Branko Vučinović. Predstavljeno rješenje zadovoljava i Grad i Islamsku zajednicu, a Islamski bi centar bio na dvije etaže, dok bi minaret bio visok 20 metara.

To rješenje u sebi sadrži arhitektonsku formu građevine, temeljene na Džamonjinom kiparskom opusu i za Grad je prihvatljivo urbanističko-arhitektonsko rješenje, istaknuo je Milorad Milošević. Pročelnik je naglasio kako će se gradskom Poglavarstvu uputiti prijedlog da se o tom rješenju provede šira stručna diskusija te da se Poglavarstvo temeljem nje odredi glede daljih koraka na tom planu. Predstavnik Islamske zajednice Hrvatske Mirsad Srebrniković rekao je kako želi jedno suvremeno arhitektonsko rješenje te da sama simbolika mjesta molitve i vjere bude prepoznatljiva.

Nastojanja za izgradnjom džamije u Rijeci traju već 15-ak godina. To najnovije rješenje iskrsnulo je nakon što na javnom natječaju prvonagrađenim radom nije bio zadovoljan investitor, a drugim Grad. Kako je to objasnio predsjednik Ocjenjivačkog suda natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja područja Islamskog centra dr. sc. Ante Marinović-Uzelac, ponuđeni radovi su bili ili previše modernistički koncipirani ili pretradicionalnoga arhitektonskog izraza. Džamonjino rješenje nije ni stiglo na Natječaj, a da jest, sigurno bi dobilo prvu nagradu, ustvrdio je Marinović-Uzelac.

Akademski kipar i autor projekta Dušan Džamonja objasnio je da se njegove forme zasnivaju na njegovom vlastitom iskustvu i to ne geometrijskom, nego organskom. Ideju kalote koja izvire s tla povezuje s idejom svoda koji se spaja s horizontom i, na neki način, s duhovnim svijetom. Zanimljivo je spomenuti da je Džamonja projektirao i Islamski centar koji je trebao biti izgrađen u Bagdadu, što zbog rata nije relizirano. Njegovi suradnici pojasnili su novinarima da su vjerski sadržaj stavili u strukturu koja je igra procjepa vanjskih i unutarnjih prostora. No, bit ću dovoljno mjesta i za ostale nevjerske sadržaje poput obrazovnih, kulturnih ili stambenih. Objekt ima oko 3 500 prostornih metara, ali će pad terena pomoći da bude nenametljiv u prostoru. Sadašnja lokacija Islamskog centra na Hostovom bregu nije sigurna. Određena je, naime, važećom planskom dokumentacijom i ugovornom obvezom Grada. Konačna mreža vjerskih objekata, pa i džamije, ustvrdit će se gradskim Generalnim urbanističkim planom, čije se donošenje očekuje u prvih šest mjeseci ove godine.