Publikacija je to čije uredništvo potpisuje rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, a tekstove potpisuje tim njenih suradnica s Rektorata, a to su abecednim redom: Tea Dimnjašević, Daria Glavan Šćulac, Lea Jurin, Andrea Kaštelan, Kristina Lekić Barunčić, Željka Ljutić, Andrea Mešanović, Nina Premuš, Ana Tomaško Obradović, kao i sama rektorica.

Tim suradnika na knjizi o sveučilišnim socijalnim inovacijama

Predstavljanje ove knjige održano je kao posljednje u nizu brojnih događanja u sklopu programa Zaključivanje/Concluding, kojim je rektorica Prijić Samaržija obilježila kraj drugog rektorskog mandata, odnosno razdoblje osmogodišnjeg upravljanja Sveučilištem u Rijeci.

U svojem obraćanju rektorica je istaknula kako je ovo publikacija u kojoj smo na jednom mjestu popisale socijalne inovacije koje je Sveučilište u Rijeci generiralo u posljednjih 8 godina, u 2 rektorska mandata uprave koji upravo završavaju.
„Radi o inovacijama koje su odgovor na neki strukturalni konkretni i stvarni društveni izazov. Socijalne inovacije pritom ne ciljaju na otklanjanje simptoma već na sustavni i transformacijski učinak za dobrobit društva. Naše su socijalne inovacije sastavni dio dinamičkog procesa strateškog razvoja Sveučilišta u Rijeci, kreiranja i provedbe inventivnih ideja ili intervencija usmjerenih na proaktivno rješavanje izazova za visoko obrazovanje i znanost. Naša ‘stotka’ opisuje stotinu takvih invencija i intervencija – aktivnosti, inicijativa, usluga, procesa, politika ili praksi – koje smo uveli na Sveučilište u Rijeci s ciljem rješavanja izazova, ali i transformacije Sveučilišta, lokalne, regionalne, nacionalne i europske zajednice“, kazala je rektorica Prijić Samaržija, dodajući:

Rektorica Snježana Prijić Samaržija

„Stotina nije posljedica namjere da se sustavno bavimo temom socijalnih inovacija, već je primarno rezultat želje da, na neki nekonvencionalni način,  rezimiramo učinjeno i popišemo naše intervencije u sustav kojima smo nastojali riješiti neke izazove te doprinijeti otpornosti i održivom razvoju Sveučilišta unutar zajednice, čemu smo istinski bili posvećeni. Međutim, s vremenom smo postali svjesni opsega i snage provedenih intervencija te potrebe stvaranja institucijskog okvira za podršku i poticanje socijalnih inovacija zbog čega je na Sveučilištu u Rijeci i osnovan Institut za budućnost – upravo kao svojevrsni laboratorij socijalnih inovacija.

UNIRI socijalne inovacije rezultat su nekonformističkog i kritičkog razmišljanja uz snažan naglasak na razumijevanje potreba studenata, nastavnika, znanstvenika, djelatnika kao i svih ljudi u zajednici koji bi mogli osjetiti dobrobit od novog rješenja. One ne bi bile moguće bez oslanjanja na duboki osjećaj empatije, kreativnosti i razmišljanja izvan obrazaca konvencionalne mudrosti i postojećih rješenja svih onih koji su sudjelovali i kreiranju i provedbi rješenja. Prilikom provedbe, nismo propuštali prilike učiti i slušati, prijavljivati projekte i organizirati razgovore koji su nam pomagali bolje razumjeti trendove, ali i prakse na drugim sveučilištima i u drugim zajednicama.

Predstavljanje knjige 100 UNIRI socijalnih inovacija

Mišljenja sam da smo svi zajedno, ljudi Sveučilišta, napravili mnogo. Stotinu socijalnih inovacija je okrugli broj intervencija koje smo odlučile popisati, ali sigurna sam da ih ima i znatno više. Bez zajedničke posvećenosti fundamentalnim vrijednostima, socijalne inovacije ne bi imale šanse. Kako bismo to istakle, svakoj smo socijalnoj inovaciji pridružile vrijednosti kojima je inovacija trebala doprinijeti“, kazala je rektorica na kraju svog mandata, zahvalivši se svima koji su je podržavali posljednjih osam godina „jer jedan čovjek ne može ništa sam“.

Nakon predstavljanja knjige, uslijedila je zakuska i druženje uprave s članovima Senata, zaposlenicima Sveučilišta, suradnicima, partnerima i prijateljima, među kojima je i bio i riječki gradonačelnik Marko Filipović te pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke Iva Erceg.

Upriličen je i nastup poznatih glazbenih umjetnika Konstrakte i Darka Rundeka te Damira Urbana.