Za obnovu broda Galeb i jedne od najljepših baroknih palača u ovom dijelu Hrvatske građene za Upravnu zgradu nekadašnje riječke Šećerane, danas dijela tzv. kompleksa “Benčić”, Gradu i Rijeci i partnerima, Turističkoj zajednici Grada Rijeke i Sveučilištu u Rijeci, odobreno je 68.891.606,18 kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU, odnosno 85 % ukupnih troškova projekta.
Sredstva su odobrena kroz program „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” Europskog fonda za regionalni razvoj – Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje (SAFU). Ostatak sredstava u iznosu od približno 12 milijuna kuna, Grad Rijeka osigurat će iz drugih izvora, stoga je u lipnju projekt obnove Palače Šećerane i broda Galeb prijavljen i na Natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, putem kojeg Republika Hrvatska pruža mogućnost financiranja preostalog dijela projekta. U skladu s propozicijama Natječaja, Grad Rijeka zatražio je 7.066.736,48 kuna, a rezultat se očekuje tijekom rujna.

Palača Šećerane će postati sjedište Muzeja grada Rijeke, u čijem će sastavu biti i brod Galeb, kao reprezentativni zaštićeni spomenici kulture i dio projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

O projektima i tijeku njihove realizacije na konferenciji za medije govorili su gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, voditelj projekta i pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović i ravnateljica Direkcije za kulturnu baštinu Grada Rijeke Nikolina Radić Štivić.

Pročelnik Šarar je kazao kako je Hrvatsko muzejsko vijeće odobrilo  muzejski postav koji će se nakon obnove Palače Šećerane i broda Galeb nalaziti u tim objektima. –  To znači da više nema nikakvih zapreka da sadržaj postava bude upravo onakav kakav smo planirali i osmislili – kazao je Šarar. Oba stalna muzejska postava, u Palači i na Galebu, radi tim u kojem su  Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, kustosice Sabrina Žigo i Ema Makarun, povjesničar Tvrtko Jakovina i nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. Na oba postava Muzej grada Rijeke intenzivno surađuje sa srodnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ugovor o provedbi projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” potpisan je 27. travnja, provedba programa trajat će 36 mjeseci, od 1. lipnja 2017. do 1. lipnja 2020., a po završetku rekonstrukcije i opremanja, objekti će na ukupno 9524 “kvadrata” imati višestruku kulturnu i komercijalnu namjenu; od stalnih muzejskih postava, povremenih izložbi i kreativnih radionica do ljetnog kina i smještajnih kapaciteta na Galebu,  uz niz komercijalnih usluga vezanih izravno za kulturnu baštinu – kazao je Šarar.  Pritom je istaknuo kako je cilj projekta, stvaranje kulturno-turističke destinacije koja uključuje nove kulturne i turističke sadržaje, razvijene u sklopu reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine u zajednički i jedinstveni kulturno-turistički proizvod, a  što će doprinijeti turističkoj prepoznatljivosti i posjećenosti. Program uključuje i kreiranje nove kulturno-turističke rute, te znanstveno-edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu  baštinu.

Muzejski postavi Šećerane i broda Galeb

Koncepte postava Palače Šećerane i Galabe predstavio je ravnatelj Muzeja Grada Rijeke Ervin Dubrović. Govoreći o Palači Šećerane Dubrović je istaknuo kako je riječ o najvećoj baroknoj palači u Hrvatskoj i najvećoj poslovnoj zgradi u ovom dijelu Europe koja je sama po sebi izuzetno vrijedan eksponat. – Palača Šećerane označava početke industrijalizacije u gradu Rijeci i regiji te je kao takva simbol Rijeke kao trgovačkog i industrijskog grada, a muzejskim sadržajem postići će se sinteza prezentiranja povijesne i kulturne vrijednosti same Palače s prezentiranjem značajne povijesne i kulturne baštine, koja na najbolji mogući način svjedoči o povijesnom značaju Rijeke, ujedno stvarajući značajan landmark u razvoju urbanog kulturnog turizma. – kazao je Dubrović. Koncept stalnog postava zasniva se na dvije osnove – prva se zasniva na pričama koje pripovijedaju oslikane i štukatura dekorirane dvorane Palače, dok se druga zasniva na zbirkama Muzeja grada Rijeke, pa je tako stalni postav „Doba šećera i globalizacija” koncipiran nizom tematskih cjelina: Moć šećera, Mletački lav i carski orao, Revolucija i parni stroj, Prvi torpedo na svijetu , Južni pol Srednje Europe, More, globalizacija, Amerika, Između sjevera i juga, Mirisi i boje Istoka, Došašće, egzodus, novi život – Rijeka i svijet.

Na Galebu, brodu burne prošlosti i sudbine, stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti. Riječ je o spavaonici Josipa Broza Tita i njegove supruge Jovanke, glavnom salonu  i drugim prostorijama koje će biti u potpunosti restaurirane i potom konzervirane. U ovu kategoriju spadaju i prostorije u trupu broda: zajedničke kabine za posadu, mornarski sanitarni čvorovi i društvene prostorije. Na isti način sačuvat će se i prezentirati pogonski sustav, zajedno s pomoćnim motorima.

-Intervencije u ovim prostorijama bit će minimalne i svedene na konzervaciju i restauraciju zatečenog stanja, s ciljem prezentiranja svih vidljivih povijesnih slojeva i promjena na brodu. – obrazložio je Dubrović dodajući da su dodatne teme stalnog izložbenog postava: Povijest broda Galeb – kronologija, O izgradnji četiri Ramba, Život na ratnom brodu, Uloga Galeba u Pokretu nesvrstanih zemalja i Rijeka nakon Drugoga svjetskog rata.

Projektom je predviđeno da brod ostane privezan u riječkoj luci i svojim se bogatim sadržajima uklopi u kulturno-umjetnička strujanja u gradu Rijeci.

Program muzeja podudarat će s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke.

Galeb će se transformirati brod u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o režimu i vremenu kojeg i danas simbolizira i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije već bitno šire, ali i priču o povijesti pomorstva budući da je Galeb izuzetno zanimljiv i u tom smislu. Uz to, Galeb će imati i smještajni te ugostiteljski dio, no u bitno manjem obimu u odnosu na muzejski dio. Muzejski i javni dio zauzimat će približno 4000 četvornih metara broda, a smještajni i ugostiteljski tek 1000 četvornih metara. Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe osobe.

– U ovom je trenutku najaktualnije, vezano za provedbu projekta Šećerane da su, kako je to propisano, otvorene e-konzultacije za gospodarske subjekte iza kojih slijedi otvaranje postupka javne nabave. Očekuje se da bi radovi počeli potkraj studenoga i bili završeni u roku 20 mjeseci – kazala je Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Direkcije za kulturnu baštinu Grada Rijeke. Izvedbeni projekti za brod „Galeb“ bit će gotovi do kraja kolovoza, a potkraj rujna trebala bi započeti procedura javne nabave. – Očekuje se da bi Galeb trebao biti u doku u siječnju 2018. godine kada bi na njemu započeli radovi – kazala je Radić Štivić.

Gradonačelnik Vojko Obersnel na današnjoj je konferenciji za medije podsjetio kako je projekt Europske prijestolnice kulture bio veliki poticaj i motivacija da se za projekt obnove Palače Šećerane i broda Galeb dobiju sredstva iz EU fondova putem natječaja i putem Urbane aglomeracije.

– Za Galeb i Šećeranu , i sve druge objekte u Kompleksu Benčić, osigurali smo više od 130 milijuna eura EU sredstava, a uređenje Benčića veliki je iskorak u segmentu kulture, za Rijeku i Riječane, jer će se ondje smjestiti niz ustanova, Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Dječja kuća, a tu je i Galeb, brod muzej kakvi su rijetki u svijetu. Uz to, to će biti iskorak u turističkoj ponudi Rijeke  jer se radi o reprezentativnim objektima i sadržaju kojeg će ponuditi  – kazao je gradonačelnik. Pritom je  dodao  kako je nakon niza prozivanja, uvreda i  neugodnih primjedbi o tome da se  „bacaju“ novci satisfakcija to što je EU  odobrila 130 milijuna kuna za projekte EPK i što je Rijeka proglašena Europskom prijestolnicom kulture. – Pokazalo se da su dobre odluke bile i ona o kupnji kompleksa Benčić i ona o kupnji broda Galeb – podsjetio je Obersnel.  Osvrćući se na jučerašnji sastanak u Vladi Republike Hrvatske sa premijerom i ministrima Obersnel je zahvalio premijeru što je prepoznao potrebu zajedničkog djelovanja . – Potvrđeno nam je da je Rijeka EPK nacionalni projekt i da ne moramo strahovati od zatvaranja financijske konstrukcije – kazao je dodajući kako je izgledna  i dodatna potpora preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU,  za financiranje dijela troškova koji Grad Rijeka mora osigurati sam iz drugih izvora.