Pored izvješća gradskog prometnog redarstva, na sjednici se razmatralo i Izvješće o stanju sigurnosti u cestovnom prometu za osam mjeseci 2025. godine na području Primorsko-goranske županije, kao i studija slučaja o kružnim raskrižjima u funkciji kontrole brzine.

Zamjenik župana Robert Matić istaknuo je važnost djelovanja Savjeta, s obzirom na sve više izazova u našem okruženju koji uvelike utječu na sigurnost svih dionika u prometu. Resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić rekla je kako veseli podatak da sve više djece i mladih sudjeluje u aktivnostima koje poticanja i promicanja prometne kulture, što je svakako jedan od ključnih preduvjeta za podizanje razine sigurnosti u prometu.

Prometno redarstvo Grada Rijeke brine se prvenstveno o prometu „u mirovanju“

Izvješće o radu Odsjeka za prometno redarstvo Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Grada Rijeke o stanju prometa u “mirovanju“ u 2025. godini na području grada Rijeke koje je izložio Marko Drpić, Voditelj Odsjeka za prometno redarstvo u Gradu Rijeci. Tijekom prezentacije, istaknuo je da je tijekom prvih osam mjeseci 2025. godine zabilježeno 17.777 aktivnosti prilikom terenskog nadzora prometnih redara. Samih represivnih aktivnosti – Obavijesti o počinjenom prekršaju sa propisanim novčanim kaznama je izdano 12.620, dok se preostalih 5.157 aktivnosti odnosi na upozorenja i na obavljene očevide po prijavama. Službenici Odsjeka za prometno redarstvo Grada Rijeke su izdali i 2.890 Naredbi za premještanje vozila putem ovlaštene pravne osobe. Za usporedbu tijekom istog perioda 2024. godine prometni redari su zabilježili 17.720 aktivnosti na terenu. Od te brojke 11.191 otpada na izdane Obavijesti o počinjenom prekršaju, a 6.529 na Upozorenja/Izvide. Također, izdano je 2.740 Naredbi za premještanje vozila. Dakle, broj aktivnosti (+0,32%) je praktički identičan, ali broj samih represivnih mjera (+12,77%) je porastao za nezanemarivih preko 10%.

Naglasio je da će prometno redarstvo nastaviti provoditi represivne mjere nad najtežim oblicima prometnih prekršaja nepropisnog parkiranja vozila, no isto tako će nastaviti i sa radom na preventivnim aktivnostima kako bi se razvio kritički stav prema nepoželjnim ponašanjima u prometu poput parkiranja na mjestima rezerviranim za vozila osoba s invaliditetom i pješačkim prijelazima te podigla razina razumijevanja situacija u prometu i razina prometne kulture. Tijekom obje protekle godine u gradu su se izvodili različiti infrastrukturni radovi na čitavom nizu lokacija koji se nastavljaju i nadalje. U takvim situacijama vrlo često dolazi do prometnih gužvi te su prometni redari obavljali i poslove ručnog upravljanja prometom sa ciljem poboljšanja protočnosti prometa. No, usprkos svemu moramo istaknuti da protočnost prometa se odvija dobro te nema većih zastoja i gužvi, posebice ne zbog nepropisnog parkiranja vozila koja ometaju tok prometa.

U Primorsko-goranskoj županiji zabilježeno povećanje broja prometnih prekršaja

Posebna pozornost posvećena je Izvješću o stanju sigurnosti u cestovnom prometu za prvih osam mjeseci 2025. godine na području Primorsko-goranske županije koje je izložio član Županijskog savjeta Dejan Hriljac, Voditelj Službe prometne policije. Istaknuo je da je u promatranom razdoblju 2025. godine evidentirano ukupno 2.559 prometnih nesreća, što je više za 22 nesreće ili 0,9 % u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, kada je evidentirano 2.537 prometnih nesreća. Od ukupnog broja prometnih nesreća, njih 14 je s poginulim osobama, s ozlijeđenim osobama 571 i s materijalnom štetom 1.974 prometnih nesreća. Broj smrtno stradalih tijekom 2025. godine (15) smanjen je u odnosu na 2024. godinu (16). Broj teže ozlijeđenih osoba povećan je sa 188 na 208, a lako ozlijeđenih smanjen je sa 589 na 509 osoba.

Iz podataka o broju prometnih prekršaja na nivou Policijske uprave primorsko-goranske proizlazi da je ukupan broj utvrđenih prekršaja povećan za 25,8 % u odnosu na isto razdoblje 2024. godine (sa 30.528 na 38.412) s naglaskom da je kod prekršaja nepropisne brzine kretanja povećan broj utvrđenih prekršaja za 86,4 %.

Studija slučaja „Kružna raskrižja u funkciji kontrole brzine“

Potom je uslijedila prezentacija Kružna raskrižja u funkciji kontrole brzine – studija slučaja, koju je prezentirala prof.dr.sc. Aleksandra Deluka-Tibljaš s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Prezentacijom je istaknuto da se kružna raskrižja u posljednje vrijeme koriste kao univerzalno rješenje posebno na lokacijama na kojima postoji problem kapaciteta ili sigurnosti odvijanja prometa, ali vrlo često bez dodatnog praćenja određenih indikatora sigurnosti odvijanja prometa nakon implementacije kružnih raskrižja. Podaci o prometnom opterećenju i operativnim brzinama, kao i podaci o primijenjenim geometrijskim elementima, prikupljeni su na devet kružnih raskrižja na prometnoj mreži županijskih cesta u okolici Rijeke i Kastva, te pokazuju odstupanja od preporuka Smjernica za projektiranje kružnih raskrižja.

U slučaju geometrijskih elemenata, kod svih raskrižja primijenjeni su širi kružni kolnici od preporuka, a odstupanja su uočena, iako u manjoj mjeri i kod ostalih oblikovnih elemenata ulaza i izlaza u kružno raskrižje (ulazni/izlani radijus, širina ulaza/izlaza, ulazni kut i sl.). Na svim raskrižjima prikupljeni su podaci o provoznim brzinama, a na 4 od 9 raskrižja takva su mjerenja provedena i prije rekonstrukcije u kružno raskrižje. Na temelju toga bilo je moguće utvrditi zadovoljavaju li provozne brzine ograničenja brzine na kružnim raskrižjima. Podaci su pokazali, da je u velikom broju privoza raskrižja to ograničenje prekoračeno, u nekim slučajevima i višestruko. Kako se kružna raskrižja često primjenjuju kao mjera smirivanja prometa, ovakav podatak je zabrinjavajući. Na 4 raskrižja, uspoređene su provozne brzine kružnog raskrižja s provoznim brzinama na prethodnim nesemaforiziranim raskrižjima, te se pokazalo da implementacija kružnog raskrižja nije značajno utjecala na smanjenje provoznih brzina na ulazu (smanjenje je uočeno samo na 1 od 11 privoza). Odlazna brzina se implementacijom kružnog raskrižja smanjila na 5 od 11 privoza raskrižja. Sve navedeno upućuje na potrebu praćenja svih indikatora prometne sigurnosti, kako na rekonstruiranim raskrižjima tako i na samim lokacijama prije rekonstrukcije. Minimalne promjene u geometrijskim elementima raskrižja, već u samoj fazi projektiranja mogu osigurati rješenja koja bi u realnim uvjetima odvijanja prometa rezultirala manjim provoznim brzinama i posljedično, istraživanja pokazuju, većom sigurnošću odvijanja prometa na ovom tipu raskrižja.

(foto i tekst: www.pgz.hr)