Izložene prezentacije izabrane su u skladu sa središnjom temom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba: „Pandemije: mijenjaju li način na koji se odnosimo prema starosti i starenju?”.

Tako su u prvom redu na skupu predstavljeni rezultati istraživanja o kvaliteti života osoba starije životne dobi provedeni u prva dva mjeseca protuepidemijskih mjera uvedenih s ciljem smanjenja širenja bolesti COVID-19. Istraživanje je provedeno na inicijativu Tematske grupe za zdravo starenje projekta „Rijeka – Zdravi grad“, čiji je prvotni cilj bio napraviti opsežnije istraživanje, što nije bilo moguće zbog epidemije koronavirusa.

Čestitajući svim starijim osobama njihov dan, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako će biti zanimljivo čuti rezultate istraživanja.
„Pandemija koronavirusa uzrokovala je mnogo problema u svakodnevnom životu i socijalnu uključenost svih svela na minimum. Bit će zanimljivo čuti rezultate istraživanja i sugestije za daljnji nastavak aktivnosti na socijalnom uključivanju starijih osoba“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Rezultate istraživanja prikazala prof. Sanja Smojver-Ažić

Starije osobe u istraživanju ukazale na važnost komunikacije i međususjedskog pomaganja

Rezultate istraživanje je predstavila izv. prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ažić s Odsjeka za psihologiju Filizofskog fakulteta u Rijeci, istaknuvši kako je u ispitivanju sudjelovalo 215 starijih osoba, a rezultati su prikupljani putem patronažne službe, online upitnika te klubova starijih osoba. Čak 41% ispitanih živi samo, a 67% se samostalno brine o sebi, odnosno nisu ovisni o tuđoj pomoći.

Često ili uvijek ima priliku s nekim razgovarati njih 61%, a 69% često ili uvijek se može osloniti na nekoga kad im je potrebna pomoć, npr. nabaviti namirnice, platiti račune, osigurati prijevoz ili pak imati pratnju do doktora, pomoć kod čišćenja, popravaka ili spremanje hrane. Iako su ispitanici bili u velikoj mjeri informirani o uslugama u vrijeme pandemije, rijetko su ih koristili. Primjerice, tek oko 5% ih je koristilo dostavu hrane, lijekova ili drugih potrepština preko Crvenog križa ili raznih udruga i volontera, a tek neznatan broj telefonske informacije o epidemiji koronavirusa i telefonsku psihološku pomoć.

Rezultati istraživanja o kvaliteti života osoba starije životne dobi u vrijeme lockdowna

„Mislim da su najvažnije usluge bile ponuđene za sve one koji su ih trebali. I  to me veseli, da se brinete za nas“, istaknuo je jedan sudionik ispitivanja.

Upitani koje druge usluge smatraju korisnima za starije osobama u sličnim izvanrednim situacijama, ispitanici su istaknuli odlazak kod liječnika radi nastavka liječenja kroničnih bolesti; pomoć kod  plaćanje računa i u kućanskim poslovima; izvođenje kućnih ljubimaca  u šetnju u situacijama kada starija osoba ne bi smjela ili mogla izlaziti van; usluge pratnje i odlaska k liječniku te kontaktiranje kod zakazivanja pregleda; pomoć kod posuđivanja knjiga u knjižnicama ili pak online fizikalne vježbe.

Prof. Smojver-Ažić posebno je istaknula prijedloge ispitanika koji se odnose na važnost komunikacije i međususjedskog pomaganja. Sudionici ispitivanja istaknuli su kako im je važno da mogu s nekim razgovarati telefonom te predložili kako bi se u svakoj zgradi moglo popisati stanove sa osobama kojima je pomoć potrebna i apelirati na mlađe stanare da im budu pri ruci kada im je pomoć potrebna.

Manja razina kontakta povezana s većim brojem depresivnih simptoma

Starije osobe u vrijeme lockdowna bile su najzabrinutije za svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih, a čak 67% je istaknulo da se osjećalo lošije nego inače. Ipak, dok se dio ispitanika osjećao zabrinuto i izolirano, neki su se prilagodili mjerama, godilo im malo mira i činjenica da su neke obveze otpale. Iako su rezultati istraživanja pokazali kako su u prosjeku simptomi depresije bili nisko zastupljeni, ipak je zabilježen rast simptoma. Naime, pokazalo se da je manja razina kontakata češća kod samaca povezana s većim brojem depresivnih simptoma.

U izradu i provedbu upitnika bili su uključeni Grad Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, Dom zdravlja PGŽ, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Matica umirovljenika grada Rijeke i Dom za starije osobe Kantrida.

Prim. Helena Glibotić Kresina, dr.med. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ

Preopterećenost djelatnika domova za starije i nemoćne osobe

O izazovima djelatnika i korisnika socijalnih ustanova za stacionarnu skrb o starijim osobama u vrijeme epidemije govorile su prim. Helena Glibotić Kresina, dr.med. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ, ujedno i voditeljica Tematske grupe za zdravo starenje projekta „Rijeka – Zdravi grad“ te njezina kolegica Nevenka Vlah.

Prim. Glibotić Kresina istaknula je kako je Primorsko-goranska županija bila jedina u Hrvatskoj koja je na početku pandemije istestirala gotovo 100% djelatnika u domovima za starije i ostalim ustanovama socijalne skrbi za smještaj i rehabilitaciju. Radi se o 45 domova za starije te 15 ostalih ustanova za smještaj i rehabilitaciju.

Nevenka Vlah iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ

Jedan od najvećih izazova za djelatnike bila su pravila i preporuke koji su se mijenjali velikom brzinom te preopterećenost zdravstvenog kadra, dok su korisnici osim straha i neizvijesnosti, morali suočiti i s, na početku, izostankom, a kasnije i vrlo ograničenim posjetima. Djelatnici nisu samo uložili velike napore u vlastitu edukaciju i prenošenje informacija korisnicima, već se trudili da upotrebom telefona i video poziva korisnicima omoguće kontakt s njihovim najmilijima.

Situacija je donijela i neke benefite – pokazala je da se i djelatnici i korisnici socijalnih ustanova mogu snaći i prilagoditi u novim situacijama, donijela je bolju povezanost socijalne, zdravstva, policije i vatrogasaca, kvalitetniji protok informacija, ali i optimizam da, ako su se snašli u prvim danima epidemije, mogu i ubuduće.

Patronažne sestre imaju važnu ulogu u pandemiji koronavirusa – Dubravka Dumdović iz Doma zdravlja PGŽ

Patronažne sestre – oči na terenu za sve ostale zdravstvene djelatnike

Veliku ulogu u pandemiji koronavirusa ima patronažna služba Doma zdravlja PGŽ, o čemu je govorila Dubravka Dundović. Iskustva patronažnih sestara s terena pokazuju kako se korisnici suočavaju sa strahovima vezanim uz način prijenosa zaraze, što nerijetko dovodi do toga da ne žele pustiti patronažnu sestru u kuću. Uloga patronažnih sestara je odgovaranjem na pitanja vezanih uz zarazu i edukacijom o važnosti pridržavanja općih i higijenskih mjera osloboditi pacijenta i njegovu obitelj straha. Također, patronažne sestre savjetuju ukućane kako se ponašati ukoliko je pacijent u samoizolaciji te upućuju na pomoć koju može pružiti Crveni križ.
„Patronažne sestre bile su jedne od rijetkih koje su odlazile u kućne posjete bolesnika. Pomažući i educirajući korisnike  patronažne sestre bile su oči na terenu za sve ostale zdravstvene djelatnike“, istaknula je Dundović.

Skupu su prisustvovali i pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Karla Mušković, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije Đulija Malatestinić, glavna sestra Doma zdravlja PGŽ Rozmari Tusić te predsjednik Matice umirovljenika grada Rijeke Emil Baumgartner.

Skup je organizirao Grad Rijeka u sklopu projekta „Rijeka – Zdravi grad”, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Filozofskim fakultetom u Rijeci, Domom zdravlja Primorsko-goranske županije te Primorsko-goranskom županijom.