Velika obljetnica, 650. godina dolaska slike Majke Božje na Trsat, obilježava se i znanstvenim skupom, čiji je cilj s povijesnog i teološkog stajališta prikazati i raspraviti još uvijek brojna otvorena pitanja nastanka slike te njezine povijesti u stoljećima nakon dolaska na Trsat.
Naime, kako je kazala prof. dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, iako se slika već stojećima nalazi na Trsatu, a Trsatsko je svetište jedno od najvažnijih marijanskih svetišta u Europi, još uvijek je puno neriješenih pitanja vezanih uz sliku, a znanstvene spoznaje nisu publicirane u velikoj mjeri. Primjerice, jedno od dvojbenih pitanja vezuje se uz njezino porijeklo – dok su ranija znanstvena saznanja govorila da je bizantskog porijekla, novije spoznaje ipak ukazuju na nastanak u zapadnoj Europi.
U ime organizatora sudionike skupa pozdravili su gvardijan samostana na Trsatu fra Bernard Barbarić, dekanica Filozofskog fakulteta Ines Srdoč-Konestra te predstojnica Studija teologije u Rijeci Nela Gašpar. Dvije visokoškolske ustanove iznimno dobro surađuju na brojnim projektima, a dekanica Srdoč-Konestra naglasila je kako bogata kulturna baština Rijeke krije još mnoge teme za znanstveno proučavanje.
Marina Vicelja-Matijašić, Nela Gašpar, Ines Srdoč-Konestra, Vojko Obersnel i fra Bernard Barbarić
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako ikona Gospe Trsatske čini dio bogatstva koje Trsatsko svetište čini posebnim mjesto ne samo za Riječane, već i brojne hodočasnike.
„Gospa Trsatska, proglašena zaštitnicom grada Rijeke, iako oduvijek štovana, i nakon 650 godina na Trsatu, budi znatiželju velikog broja stručnjaka. Vjerujem da će današnji znanstveni skup doprinijeti boljem razumijevanju same ikone, njezinog porijekla i njezine poruke, koju štuju mnogi vjernici,“ kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Na skupu su sudjelovali eminentni stručnjaci iz Zagreba, Splita i Rijeke, koji su o temama vezanim uz sliku Majke Božje govorili u dvije sekcije. Na povijesno-teološkoj sekciji bilo je riječi o pisanim izvorima o dolasku slike Gospe Trsatske u samostan, povijesnom okviru dolaska slike na Trsat ili pak krunjenju slike Gospe Trsatske ne kao fizičkom ukrasu, već simbolu slavljenja otajstva vjere – krunici.
O povijesti ikone sa gledišta teologije i povijesti umjetnosti
Kroz povijesno-umjetničku sekciju razgovaralo se o legendi o datiranju nastanka slike i papi Urbanu V. kao donatoru slavne ikone, scenografiji krunidbe slike te je, između ostaloga, prikazan i tijek restauracije trsatske slike.
Na kraju skupa održana je promocija knjige povjesničarke umjetnosti Zoraide Demori Staničić „Javni kultovi ikona u Dalmaciji“. U njoj je na znanstveno utemeljen način obrađen bogati korpus ikona nastalih od 13. do 19. stoljeća, a ujedno je protumačena uloga što su je ikone imale u vjerskom i kulturnom životu Dalmacije. Govoreći o slici Majke Božje Trsatske, dr.sc. Demori Staničić istaknula je kako ikona pripada tipu slikarstva koji se polovinom 14. stoljeća njegovao u prikazu Bogorodice na području Mediterana te da ima najviše sličnosti sa prikazima Gospe u Omišu te nekim talijanskim ikonama.
Znanstveni skup „Vera imago G.V. Mariae Tasactensis – 1367.-2017.“ organizirali su Filozofski fakultet u Rijeci, Franjevački samostan na Trsatu i Studij teologije u Rijeci Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a idejni začetnik njegovog održavanja je trsatski franjevac i crkveni povjesničar dr. fra Emanuel Hoško.