Vedran Sabljak (Laburisti) postavio je pitanje vezano uz stanje u 3 maju. Kazao je kako je prekjučer sutkinja prolongirala otvaranje stečajnog postupka do 12. 3. ostavljajući mogućnost da se nešto napravi da se spriječi stečaj. Pitao je je li gradonačelnik konkretnije upoznat sa stanjem u 3. maju i aktivnostima koje se poduzimaju i hoće li se uspjeti da se ne pokrene stečaj.3. maj je bez imovine, sa sporim obrtajem kapitala i to praktički znači likvidaciju.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako jedino što može reći je da se nada da će se stečaj ipak izbjeći. U redovitim je kontaktima s predstavnicima sindikata, sutkinjom Trgovačkog pa čak i Upravom 3. maja i privremenim upraviteljem. Misli da je sutkinja bila vrlo jasna. Potrebno je do 12. 3. 2019. deblokirati račun. Uprava je kontaktirala sve dobavljače kako bi se skinula blokada i trudi se da osigura nešto manje od 12 milijuna, za plaće radnika. Hoće li se to uspjeti postići i dogovoriti ili neće, ne zna. Radi zaštite svojih potraživanja i Grad Rijeka se također pridružio onima koji su blokirali račun i to je učinjeno zadnji trenutak, nakon što je račun bio blokiran 120 dana i nakon što su to učinili drugi vjerovnici. Nakon naznake da će vjerovnici povući blokadu to je učinio i Grad Rijeka. Gradonačelnik je dodao kako ga brine što to nije učinila i Vlada, na dug 3. maja prema državi od preko 30 milijuna, to za njega nije ohrabrujuća vijest. Ako se ne uspije skinuti blokada i ako se ne isplate plaće, slijedi stečaj. Nada se da to ipak neće biti stečaj s likvidacijom, nego stečaj s preustrojem.

Duško Milovanović (SDP) je kazao kako je na zadnjoj sjednici Odbora za promet dobio informaciju da je problematika vezana uz početak sanacije Krešimirove ulice završena a financijska konstrukcija zatvorena. Riječ je o zajedničkoj investiciji Hrvatskih cesta, KD Vodovod i kanalizacija i Grada Rijeke. Isto se odnosi i na Adamićevu ulicu. Zanima ga kad kreću radovi, koji su rokovi i kakva će biti preregulacija.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako će radovi na Krešimirovoj biti prvi koji su sufinancirani iz velikog projekta u vrijednosti 1,7 mlrd kuna ugovorenih zajedno s KD Vodovod i kanalizacija. Tamo će biti postavljen i novi kolektor pa je s Hrvatskim cestama dogovoreno da se u cijelom profilu napravi novi asfalt i nova prometna signalizacija. Izvođač je odabran, ukoliko ne bude žalbi radovi će početi za 20-tak dana. Radovi će zahtijevati preregulaciju prometa. Nije predviđena da Krešimirova bude zatvorena nego će se promet njome odvijati u dva traka, a radovi će trajati oko godinu dana. Jednako tako u bilo je dogovoreno da krenu radovi i Adamićevoj ulici, ali su oni odgođeni za 2022, da se ne bi u samom centru grada odvijali radovi za vrijem dok Rijeka bude Europska prijestolnica kulture. U Krešimirovoj bi radovi trebali biti gotovi do 2020. radovi su vrijedni oko 35 mil. kuna, od čega na KD Vodovod i kanalizacija otpada 18 milijuna, na Hrvatske ceste16 milijuna, a ostatak će podmiriti Grad Rijeka iz proračuna.

Josip Kukuljan (MOST) je kazao kako je iz Mjesnih odbora doznao da se radovi na javnoj rasvjeti ne izvode ako nisu nužni jer nema ugovora. Pitao je je li ugovor između grada i TD Energo za održavanje javne rasvjete sklopljen, a ako nije kada će biti.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako se promijenio Zakon o komunalnom gospodarstvu, pa se sada mora provesti javni natječaj. Do sada je to to obavljalo TD Energo sukladno odluci Gradskog vijeća. U tijeku je postupak javne nabave i čim se dovrši sklopit će se ugovor.

Vedran Vivoda (AM) komentirao je informaciju da Grad Rijeka ustupa nekretnine Republici Hrvatskoj radi smanjenja duga. Kazao je kako je sramota da Grad 16 godina nije izvršavao svoje obaveze pa smo tako došli do duga od 72 mil kuna prema Državi. Sramotnom je ocijenio i procjenu vrijednosti nekretnina. „Ponašate se kao narkoman koji nema za slijedeći fiks pa se rješava svoje imovine da bi dobio pare. Pitao je zašto se nije pokušalo dogovoriti drugačije rješenje. Zašto se nije odredila veća cijena nekretnina, jer je ona u oglasima na „Njuškalu“ veća za iste lokacije. Zašto se nije išlo u oprost najma i da li Grad Rijeka dobiva financijsku dobit od najma predmetnih nekretnina.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako zna da bi vijećnik Vivoda volio da on ne dolazi na sjednice, tako da vijećnik može iznositi svoje gluposti. „Upozorili ste me da sam povremeno nepristojan i da vrijeđam, a Vi možete reći što god hoćete, pa i to da sam ja narkoman. Osim što ste nepristojni očito ste i stručnjak za nekretnine. Postoji procedura koja se mora provesti. Za svaku zamjenu nekretnina morate imati suglasnosti, jer se s druge strane nalazi Država, a uostalom i jedna i druga strana su imale vještake. Što se cijene nekretnina tiče, Porezna uprava priznaje samo ovlaštene vještake. Sve je napravljeno u suradnji s Ministarstvom financija i državne imovine. Ovo nije prvi niti zadnji put da Grad prepušta svoje nekretnine državi. Radi se o nekretninama u kojima radi Državna uprava, gdje je prvenstveno najam nizak. Po novom zakonu Državnom arhivu bi trebalo davati nekretninu bez naknade. Procijenili smo nekretnine kako to zakon propisuje“, rekao je gradonačelnik te podsjetio da je Grad na isti način Državi svojedobno prepustio dio nekretnina u kojima radi Ured za obranu Rijeka, kad smo nastojali dobiti prostor vojarne na Trsatu kako bi tamo premjestili Sveučilište.

Tihomir Čordašev (AM) je kazao kako je projekt novog kolodvora propao, propao je i projekt spašavanja bivšeg pročelnika Benca, natječaj za T objekt je također propao, kao i natječaj za brod Galeb, a u zadnje vrijeme je nakon nagomilanog duga od 300 milijuna propao i proračun. Pitao je kada će gradonačelnik dati ostavku da u ovom gradu nešto ostane.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako zna da ovdje u Vijeću sjede njegovi protukandidati s prošlih izbora. Nema namjeru komentirati neutemeljenu diskusiju, a što se tiče ostavke poručio je vijećniku Čordaševu kako će morati pričekat 5. mjesec 2021.
Tihomir Čordašev (AM) je replicirao gradonačelniku kako naravno on sebe ne smatra krivim citirajući njegovu nedavnu izjavom „Više ne znate koga biste okrivili“.

Josip Ostrogović (HDZ) je komentirao gradonačelnikov odgovor vijećniku Čordaševu kazavši kako su za vrijeme izbora Obersnelovi protukandidati govorili istinu, a on se slikavao s autobusima na Korzu, a ti autobusi sada gore. Kazao je kako u ruci drži Nalog za plaćanje prioritetnih obaveza upućen početkom mjeseca u Odjel za financije. Kazao je kako je neozbiljno da gradonačelnik koji se drži zakona ovakvo nešto stavi u proceduru. Pitao je je li to uobičajena stvar i kako je moguće da sva plaćanja koja imaju veze s EPK 2020 budu ispred plaćanja za potrebe socijale, kulture, države, zdravstva, poduzetnika.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio Ostrogoviću da bi mu, da ga je to pitao, taj dokument osobno uručio. Taj nalog nije u nesuglasju sa zakonom u nijednom segmentu. Sve djelatnosti navedene u tom dokumentu imaju status prioriteta. Uobičajeno je da se to radi u prvom mjesecu kada je priliv sredstava nešto manje nego u drugim mjesecima i kada se trebaju između ostalog podmiriti i neke obaveze iz prethodnih godina. Poručio je Ostrogoviću da ne podcjenjuje građane. Vaš neuspjeh, kao i neuspjeh vaše stranke svih ovih godina se svodi na podcjenjivanje građana i dokle god budete tako podcjenjivali građane imat ćete i takav uspjeh.
Josip Ostrogović je replicirao gradonačelniku kako obmanjuje riječku javnost. Sa debele većine pali ste na broj vijećnika kakav ima i HDZ. Dodao je kako odgovorno tvrdi da gradonačelnik bezočno laže jer su ovakvi dopisi dolazili sredinom prosinca, dolazili su i u prosincu, i u studenom i listopadu. Obaveze se ne plaćaju redoslijedom dospijeća, čime se u nepovoljan i nezavidan položaj u odnose na druge stavljaju oni koji za Grad obavljaju poslove. Dobavljači čekaju po godinu dvije, a ako se nešto radi za EPK 2020 dobit će se novac odmah. Kazao je kako se Proračun ne izvršava sukladno zakonu niti po dokumentu koji je donijelo Gradsko vijeće, već po nekoj odluci koju je donio gradonačelnik. Tražio je pisani odgovor.

Ivona Milinović (HDZ) je kazala kako je Odbor za nacionalne manjine je na 12 sjednici raspravljao o inicijativi za postavljanje ploča na talijanskom jeziku u Rijeci. Odbor je donio Zaključak kojim se traži pojašnjenje, koja su to financijska sredstva, popis ulica i trgova gdje će se nazivi mijenjati, u kojem roku će se postaviti ploče i je li njihov rok trajanja koliko traje i EPK. Nismo dobili odgovor, ali smo u medijima čitali da se u postavljanje ploča ide već u ožujku. Budući da je gradonačelnik ignorirao stav i Zaključak Odbora pitala je neka barem odgovori hoće li i na ulazu u Rijeku talijanski naziv Fiume pisati trajno ili samo za vrijeme EPK.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako taj talijanski izgleda svrbi vijećnike HDZ-a. Ako niste dobili odgovor to je moj propust i ispričavam se. To je greška službi. Ploče će biti postavljene na 12 do 15 lokacija u Starom gradu. Na njima će biti navedeni svi povijesni nazivi ulica i trgova, a ne samo talijanski nego onako kako su se nazivi mijenjali tijekom mijenjanja režima. Ne može reći točan iznos koliko će koštati ploče, ali se cijena jedne ploče kreće u iznosu od nekoliko tisuća kuna. Namjera je da te ploče ostanu trajno, a ne samo kroz EPK 2020. Te ploče će pokazivati slojevitost riječke povijesti. Na službenom nazivu grada na ulazima u grad neće biti talijansko ime Rijeke – Fiume, jer bi to podrazumijevalo izmjenu Zakona o nazivu mjesta. Za naziv Fiume iskoristit će se ploča EPK 2020 i na njoj će se nalaziti naziv Fiume, privremeno za vrijeme trajanja EPK 2020.

Mate Tomljanović (HSU) Postavio je pitanje vezano uz budućnost Psihijatrijske bolnica Lopača. Znamo što se dogodilo tom objektu. Iz medija doznajemo da nije još sve napravljeno i dovedeno u red i da nije donesena odluka da se sredstva Ministarstva decentraliziraju, odnosno da to budu i županijska sredstva.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je Grad posta osnivači bolnice kada nitko nije htio preuzeti tu ustanovu, koju je ministar Hebrang 90-ih godina htio zatvoriti. Po zakonu, kao jedinica lokalne samouprave nismo mogli biti osnivač. U posljednjih 10 godina uložili smo preko 90 milijuna kuna, a godišnje se iz proračuna Grada izdvaja 7-8 milijuna, od čega gotovo pola kroz socijalni program, a ostalo kroz materijalne troškove. Po novom zakonu decentralizirana sredstva nisu namijenjena samo za županijske ustanove. Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti kaže da gradovi mogu biti osnivači specijalnih bolnica, kakva je i Lopača. Njegov apel je da se osiguraju decentralizirana sredstva, ili putem županije ili da Ministarstvo odredi neka posebna sredstva i doznači ih izravno Lopači, svejedno je. Evo prolazi drugi mjesec ove godine, a nismo dobili ništa. Radovi na sanaciji požarišta iznose preko 3,5 milijuna kuna, od čega osiguranje priznaje negdje oko 2 mil. kuna. Od onih koji su obećavali nismo dobili ništa.

Predrag Miletić (RI) postavio je pitanje vezano uz Trg riječke rezolucije. Možemo li očekivati čišćenje trga od auta i da li se Kanal Ri seli iz prostora koji sada koristi na tom trgu. Ako da, što se kani s tim prostorom. Po njemu parkiranje na Trgu je duboko omalovažavanje simbola Rijeke i neprimjereno za grad.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je već govorio o problemu Trga Riječke rezolucije i namjeri da se taj trg, kao i Trg 128. brigade i dio, odnosno cijela ulica Dolac učini pješačkom zonom. Namjera je bila to učiniti ove godine, i u pješačku zonu pretvoriti Trg Riječke rezolucije i Trg 128. brigade. Ispostavilo se da Konzervatori zahtijevaju opsežne istražne radove, za koje ne znamo koliko bi trajali i nitko ne može jamčiti da će radovi na uređenju partera biti dovršeni do 2020. Nismo odustali od uređenja trga, nego se iz tehničkih razloga radovi prebacuju za kasnije. Što se Kanala Ri tiče zna da je bilo razmišljanja da se ta medijska kuća preseli na neku drugu lokaciju, ali nema o tome informaciju.

Ivan Mencer (HDZ) je pitao gradonačelnika kako on kao antifašist i gradonačelnik promišlja o prisutnosti D’anuncia u programu EPK 2020.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako se jedan od pravaca projekta EPK zove Doba moći. Kroz taj programski pravac obradit će se čitav niz događanja u Rijeci, u bližoj prošlosti. Ako govorimo o režimima i vladarima koji su obilježili neko razdoblje, ne možemo ignorirati činjenicu da je netko postojao. Nemamo namjeru nikoga veličati ili glorificirati. Period u kojem je u Rijeci D’anuncio provodio svoju strahovladu će biti obrađen kroz projekt Doba moći. Bilo bi čudno da ja veličam program nekoga tko je bio začetnik fašističke ideologije, kazao je Obersnel.

Ivan Mencer je replicirao gradonačelniku naglasivši pritom kako prisustvo imena koje je obilježilo simbol fašizma neprihvatljivo. On bi to nazvao Doba nemoći, jer se nazivom Doba moći to to veliča. Traži da se iz projekta izuzme ime D’anunzia, jer on nije bio poeta nego fašist. Sve što se tada u Rijeci desilo bila je nemoć i arogancija.

Petra Mandić (Most) je kazala kako u kontekstu EPK i djelovanju mjesne samouprave mjesni odbori održavaju svake godine Eko akcije za koje su modaliteti određeni u gradu, pri čemu se za Eko akciju namijeni najviše 6-7 tisuća kuna. Pitala je zašto se Eko akcije održavaju na taj način. Kazala je kada se naruči kamion s grajferom da pokupi otpad, uvjetovano je da to obavlja KD Čistoća koja ujedno vrši odvoz smeća. Njihov kamion koša preko 2000 kuna, dok privatne ponude nikad nisu više od 600 kuna plus PDV. Traže da se pristupi slobodnom ugovaranju odvoza smeća tijekom Eko akcija i da to vrše mjesni odbori.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ne razumije što je suština njenog pitanja pa će pokušati analizirati svaku njenu rečenicu i onda dati odgovor.

Filipa Capan (HDZ) je kazala kako se prema najavama na području nekadašnjeg terminala na Srdočima trebaju graditi stanovi POS-a u tri objekta, za čiju bi izgradnju trebalo srušiti objekt u kojem se sada nalaze prostorije MO Srdoči. Pitala je gdje su predviđene nove prostorije za MO Srdoči.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je izvorna ideja bila da u jednoj od novoizgrađenih zgrada bude i prosto za mjesni odbor. Čini se da ima nekih zakonskih problema da se to napravi u zgradama POS-a. Ukoliko to ne bude moguće, naći će se odgovarajući prostor.

Damir Popov (HDZ) je kazao kako ga zaista svrbe talijanski nazivi riječkih ploča. U tom smislu je upućivao i pisana pitanja. Nazivi su važna simbolika pripadnosti i imaju veliku sentimentalnu vrijednost za naš narod, koju talijanski nazivi mogu narušiti. Nema ništa protiv talijanske nacionalne manjene ali smatra kako je sve skupa smišljeno da se pod krinkom EPK na javne objekte postavljaju nelegalne ploče na talijanskom jeziku, a da prije toga nije provedena procedura. Niti je u Gradskom vijeću provedena rasprava niti je pribavljeno mišljeno Mjesnih odbora. Pitalo je gradonačelnika je li izložen političkom interesu nekih osoba ili stranaka u Gradskom vijeću da bi dobio par glasova, jer je spreman prekršiti odluke Gradskog vijeća, a sve s ciljem postavljanja ploča na talijanskom jeziku.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako nije ustuknuo niti pod pritiskom kalašnjikova i bombi, pa neće ni sada. Vijećniku Popovu je kazao kako je njegov problem što ne prihvaća povijest i činjenicu da se nešto kroz povijest događalo. Vi biste htjeli samo da postoji ona povijest od 1990. i da nitko drugi nije živio na ovim prostorima. Kao čovjek se ne može složiti s time. Ničim se ne krše zakoni. Ploče su informativnog karaktera, nikog ne vrijeđaju, niti se radi o uvođenju dvojezičnosti. Ne radi se o uvođenju talijanskih naziva, jer će se na tim pločama nalaziti prikazani svi nazivi ulica i trgova, onako kako su se kroz povijest mijenjali. Nije to nikakvo odnarođivanje ni vrijeđanje. Te ploče imaju isti karakter kao reklama za ugostiteljski objekt. U zakonskom smislu, za njihovo postavljanje, ne treba ništa posebno, osim suglasnosti konzervatora i suvlasnika zgrade na koji će ta ploča biti postavljena.

Popov je replicirao kako pretpostavlja da će ploče biti uklonjene nakon EPK 2020 i tražio pisani odgovor.

Sandro Vizler (HNS) postavio je pitanje uz zatvorene terase na području grada. Naveo je kako na području grada ima takvih terasa. Ugostitelji su postavili pitanje na koji način mogu postaviti zatvorene terase, na što im je u Gradu rečeno da to nije moguće, a na pitanje kako neki drugi mogu postavljati, nije bilo odgovora. Interesira ga na koji način se u budućnosti namjerava regulirati ta problematika.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako takvih terasa nema puno- možda tri. Činjenica je da su te tri terase postavljene rubno s obzirom na postojeće prostore. Nama nije intencija onemogućavati poslovne aktivnosti poduzetnika, a s druge strane i ljudi vole takve terase. Zato nismo išli u neke represivne aktivnosti. Radi se na prilagodbi odluke kojom se definira postavljanje zatvorenih terasa. S konzervatorima će se definirati zone u kojima terase zatvorenog tipa mogu biti postavljene, kao i njihove moguće lokacije. Ta odluka će svima omogućiti njihovo postavljanje gdje je to moguće. Podsjetio je kako se zatvorena terase ne može davati u najam po istim uvjetima kao otvorena terasa.

Petra Karanikić (SDP) je kazala kako je u Rijeci nedavno bila održana Konferencija ITU mehanizma Urbane aglomeracije Rijeka. Pitala je gradonačelnika kako Grad Rijeka namjerava financirati projekte koristeći sredstva ITU mehanizma.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je to novi mehanizam za financiranje projekata u Hrvatskoj kojim se po određenim kriterijima financiraju projekti u jedincima lokalne samouprave jedne aglomeracije, a koji su od zajedničkog interesa. Naša Urbana aglomeracija je šira od onog što je trebalo biti. Ministarstvo regionalnog razvoja određuje, odnosno raspisuje natječaje za pojedine segmente. Grad Rijeka se prijavio na dva otvorena natječaja. Jedan, za kompleks Benčić, a drugi natječaj koji je nedavno završen, za nabavu novi autobusa. Očekuju se drugi natječaji za projekte kulturne baštine na području cijele aglomeracije, kao i projekati poduzetničkih aktivnosti poput uređenja bivše Energane u Harteri u IT poduzetnički centar. Kojom brzinom će se to odvijati ovisi o Ministarstvu regionalnog razvoja i Ministarstvu socijalne skrbi.

Marinko Koljanin (Nezavisni) naveo je primjer Ženskog rukometnog kluba Zamet koji je usred sezone zaključio natjecanje. Zakon o sportu nije definirao bavljenje sportom sustavno. Postoji bojazan da ovo neće biti izoliran slučaj, jer ima još klubova koji ne mogu složiti upravu. Nerealna su i očekivanja da se klubovi naslone samo na proračun Grada. Smatra da treba više prikupljati sredstva donacija, sponzora, kroz partnerski odnos. Pitao je da li klubovi imaju obavezu da dostavljaju planove u kojima bi se moglo vidjeti način njihova financiranja, kada apliciraju za proračunska sredstava te da li Riječki sportski savez kontrolira te programe i vidi jesu li realno planirani.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ovo nije prvi put, jer smo sličnu situaciju imali u košarci. Naša obveza je da sukladno zakonu osiguramo sredstva za infrastrukturu. Omogućimo bavljenje sportom kroz javne potrebe u sportu prema programu koji donosi Riječki sportski savez prema kriterijima. Sportski klubovi su udruge i na njih se odnosi Zakon o udrugama. Predsjednik i odgovorni ljudi klubova moraju odgovarati za financijski izvještaj. Za većinu klubova RSS vodi računovodstvo. Kada se ovako nešto dogodi zaboravljaju se određene činjenice. Njemu je žao da se to dogodilo, ali prethodne uprave su uzele kredit i unaprijed potrošile novce koje su imali za ovu godinu. Ovogodišnja sredstva se koristi za otplatu kredita jer su te novce potrošili unaprijed. Sve to ne može biti samo briga Grada. Zakon o sportu definira koja je obaveza Grada, a to je infrastruktura i osiguranje jednog dijela sredstava za rad udruga, o čemu Gradsko Vijeće donosi odluku na prijedlog RSS.

Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako će se kroz projekt EPK realizirati projekt revitalizacije kompleksa Benčić, odnosno revitalizacija Ciglene zgrade u Dječju kuću, za što su djeca, javnost i mediji jako zainteresirani. Kada se može očekivati realizacija tog projekta

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako se kroz projekt EPK i korištenjem ITU mehanizma kompletan prostor Benčića treba obnoviti i biti uglavnom u funkciji kulture. U Palači šećerane već se 5-6 mjeseci izvode radovi za novi Muzej grada Rijeke. Dječja kuća sada kreće u rekonstrukciju. Ovih dan smo potpisali ugovor. Bila je jedna žalba za radove nadzora koju je Državna komisija odbila. Krajem drugog tjedna očekujemo ulazak izvođača u objekt i početak radova. Ideja Dječje kuće je da u njoj dio programa obave Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica i Gradsko kazalište lutaka i Art kino na način da djeca budu sudionici s ciljem poticanja kreativnosti kod djece. Predviđen je čitav niz različitih radionica. Što se Muzeja moderne i suvremene umjetnosti tiče, on je već otvoren u prvoj fazi. U pregovorima smo s PIK-om za preuzimanje još jednog kata za potrebe muzeja. Za T objekt nedavno ponovljen natječaj,ali je taj projekt ionako bio predviđen za početak 2021. godine čime bi se zatvorio EPK 2020.