Projekte garaža i novosti u Socijalnom programu predstavili su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski te dipl.ing.arh Antonija Plavotić iz tvrtke ZDL arhitekti d.o.o. Konferenciji su prisustvovali pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar, pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Jasna Grgurić Malović i direktor Rijeka plusa Željko Smojver.

Govoreći o projektima kvartovskih garaža, gradonačelnik Filipović istaknuo je kako se radi o dva vrlo značajna objekta, budući da ulaze u gust, urbanizirani prostor te se financiraju djelomično iz sredstava koja su dobivena od prodaje kompleksa Zapadne Žabice na kojem se gradi multifunkcionalni objekt koji će sadržavati novi autobusni kolodvor, garažu i prateće sadržaje.

Antonija Plavotić, Željko Smojver, Goran Palčevski, Maja Malnar i Marko Filipović

„Kvartovske garaže Podpinjol i Krimeja za nas su izuzetno važne, jer je problem parkiranja prisutan u mnogim riječkim kvartovima. Ove dvije garaže ne obuhvaćaju samo kvartovsku dimenziju parkiranja, već imaju puno veći učinak što se tiče dostupnosti parkirnih mjesta u gradu“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Realizacija oba projekta u nadležnosti je Rijeka plusa, naravno u suradnji s Gradom Rijeka, a idejna i prometna rješenja su izradili studio ZDL arhitekti te tvrtka Rijekaprojekt.

„Garaža Krimeja planirana je s 292 parkirnih mjesta – ne radi se samo o garaži nego o objektu koji praktički postaje mikrocentar tog grada, s dostupnim javnim sadržajima na krovu garaže. Vodilo se računa o funkcionalnosti i dostupnosti garaže, s obzirom na značajnu denivelaciju terena, uz zadržavanje vizure Rijeke i riječkog zaljeva s krova garaže. Prema sadašnjoj projektantskoj vrijednosti, gradnja garaže stajala bi oko 8,8 milijuna eura. Trenutno je u postupku ishođenje suglasnosti javno-pravnih tijela i očekujem da će se sva tijela koja sudjeluju u toj proceduri pozitivno očitovati na idejno rješenje garaže i prometno rješenje za pristup garaži, čijom će se izgradnjom omogućiti kvalitetniji život naših sugrađana, ne samo s Krimeje, nego i onima koji gravitiraju tom dijelu grada“, poručio je gradonačelnik Filipović.

Što se tiče izgradnje garaže na Podpinjolu, situacija kod projektiranja i dobivanja potrebnih dozvola za gradnju, kazao je gradonačelnik Filipović, je nešto složenija. Garaža bi se gradila na mjestu sadašnjeg parkirališta koji ima kapacitet oko 120 parkirnih mjesta te mu uvelike gravitiraju oni koji koriste usluge KBC-a, dok je planirani kapacitet buduće garaže je 437 parkirnih mjesta, od kojih je 5 % parkirališnih mjesta osigurano za osobe s invaliditetom. I za ovu garažu izrađena je projektna dokumentacija te na očitovanje upućena javno-pravnim tijelima, između ostaloga i Konzervatorskom odjelu u Rijeci.

Gradonačelnik Filipović: Konzervatorski odjel koči razvoj grada

„Vrlo jasno se moram očitovati o praksi Konzervatorskog odjela u Rijeci, koji spada pod Ministarstvo kulture, a koji se negativno očitovao na prijedlog rješenja, i to ne jedan, nego više prijedloga rješenja. To postaje uobičajena praksa koja dovodi do toga da se projekti ne mogu realizirati. Smatram da je u tom dijelu ta praksa nerazumna, jer su se i projektanti i arhitekti zaista potrudili ponuditi rješenja. Održani su nebrojeni sastanci i vrijeme je nepovratno izgubljeno. Također, smatram da Konzervatorski odjel proširuje svoje ovlasti i ulazi u prostorno-plansku dokumentaciju Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja grada Rijeke, što nije njihov posao“, kazao je gradonačelnik Filipović, naglasivši kako rješenja koja nudi Konzervatorski odjel drastično poskupljuju investiciju, trenutno procijenjenu na oko 12 milijuna eura.

„S ovog mjesta pozivam ministricu kulture, koja je nadležna za Konzervatorski odjel u Rijeci da se potrudi utjecati, i ako treba i svojim autoritetom omogući izgradnju ove garaže“, apelirao je gradonačelnik Filipović.

Naglasio je kako Grad Rijeka neće stati samo na upućenom apelu, već će se i formalno žaliti Ministarstvu kulture, kao drugostupanjskom organu u ovom postupanju Konzervatorskog odjela te iskoristiti sve pravne mogućnosti koje stoje na raspolaganju.

„Praksa Konzervatorskog odjela je nedopustiva i to ne mislim samo ja, već i mnogobrojni riječki arhitekti“, kazao je gradonačelnik Filipović, osvrnuvši se na izjave riječkog arhitekta Miroslava Rajića na društvenim mrežama o odnosu Konzervatorskog odjela prema privatnim projektima.

„Pozivam cjelokupnu javnost, posebice Društvo arhitekata Rijeka i sve koji su dublje u problematici, da se o ovome javno očituju, jer mi se čini da i u našoj prostorno-planskoj dokumentaciji postoji elementi koji su razvojni, dok Konzervatorski odjel svojim postupcima ne samo da koči investicije, već i cjelokupni razvoj grada. Nitko za ovim stolom nema protiv konzervatora, dapače, mislim da oni moraju postojati i da njihove smjernice moraju biti primijenjene u projektiranju, međutim ono što se sada događa na području grada, predstavlja kočenje razvoja“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Zamjenik gradonačelnika Palčevski naglasio je kako garaža Podpinjol nije samo kvartovska garaža, već bi se njezinom izgradnjom i odteretio zagušeni promet oko riječkog lokaliteta KBC-a.

Garažu na Podpinjolu nastojalo se uklopiti u prostor planiranom vizualnom i zvučnom barijerom

Projekte kvartovskih garaža prezentirala je, u ime tvrtke ZDL arhitekti te Mislava Paštara iz firme Rijekaprojekt, arhitektica Antonija Plavotić.

„Prva garaža koju prezentiramo je Podpinjol budući da je ona kronološki krenula ranije, još 2022., kada su kolege iz Rijekaprojekta angažirane da naprave utilitarnu garažu s ciljanim brojem od 600 parkirnih mjesta, a od Konzervatorskog odjela je stiglo negativno mišljenje, odnosno smjernice na koji način oni smatraju da se dalje projektiranje te garaže treba voditi. Te smjernice su propitivale uopće postavljanje garaže na predviđeno mjesto te istaknule potrebu usklađenja tlocrta garaže s okolnom morfologijom, sugerirale da ju je potrebno puno više udaljiti od ruba građevne čestice i puno više zazeleniti, odnosno planirati zelenilo po rubu građevne čestice, po fasadama i na krovu. Kao odgovor na navedene zahtjeve Konzervatorskog odjela ZDL arhitekti su izradili idejno rješenje koje danas prezentiramo“, kazala je Plavotić.

Arhitektica Plavotić je naglasila kako je garaža Podpinjol sagledana ne samo kao utilitarna garaža, koja može služiti za rješavanje problema parkirališta, već i kao poveznica za pješake i korisnike KBC-a.
„Našem idejnom riješenu prethodila je analiza prometnog rješenja, izrađena također od strane tvrtke Rijekaprojekt, koja je zbog specifičnosti i ograničenja Vukovarske ulice propitivala, ne samo pristup iz Vukovarske ulice već i ulaz iz Krešimirove ulice. Garaža je projektirana u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom, odnosno GUP-om, koji su na snazi za taj dio grada, a čak su ostvareni i puno bolji uvjeti urbanistički parametri nego što su minimalno propisani. Garažu se pokušalo uklopiti u prostor, na način da ju se sakrije zelenilom i napravi, ne samo vizualna, već i zvučna barijera. Također, napravljena je i analiza kolorita okolnih građevina i te boje stavljalene u pigmentirani beton“, kazala je Plavotić.

Garaža je projektirana na poluetažama, s dvosmjernim prometom i okomitim parkiranjem, a zbog uvjeta da garaža bude stepenasto uvučena i da prati nagib terena, neki dijelovi garaže su ostali nenatkriveni.
„Zaključak Konzervatorskog odjela je da bi sama garaža trebala biti dodatno ukopana za dvije ili tri garaže, što je po nama dovodi u pitanje je li uopće potrebno graditi takvu garažu“, kazala je Plavotić.

Kako je istaknuo direktor Rijeka plusa Željko Smojver, do sada je za izradu dokumentacije za garažu Podpinjol utrošeno 39 tisuća eura.

U Garaži Krimeja projektirano 292 parkirnih mjesta na pet etaža

Garaža Krimeja ima puno jednostavniju situaciju, kako prostornu tako i proceduralnu. Lokacija garaže predviđena GUP-om je ispod Šetališta Ivana Gorana Kovačića, a s južne strane izlazi na Ulicu Podvoljak. Sukladno odredbama GUP-a, garaža mora biti izvedena tako da visinski ne prelazi razinu prometnice iznad garaže, no zbog nivelacije terena, time se na krovu petokatne garaže otvorio prostor za uređenje javnih sadržaja.

„Kao i kod projektiranja garaže Podpinjol, prethodila je izrada prometnog rješenja. Radilo se više varijanti, a odabrana je ona prema kojoj se širi postojeća ulica Podvoljak na dvosmjernu prometnicu s pješačkim nogostupom, ali se također mora rekonstruirati raskršće na Šetalištu Ivana Gorana Kovačića. Zbog projektiranog lijevog skretača proširena je prometnica, a kako se zbog se same morfologije terena, ali i zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogla širiti na sjever, predviđeno je proširenje na jug prema postojećem parku. GUP-om je predviđeno da 50 % površine krova mora biti ozelenjeno, a ostatak predstavljaju javni sadržaji – tako smo na ovoj garaži, osim 292 parkirna mjesta, dobili 2800 m² javne površine“, kazala je Plavotić, naglašavajući da je u ovoj garaži predviđen jednosmjeran promet. Sadržaji na javnoj površini još će se detaljno definirati u daljnjoj razradi projekta, s time da je dozvoljeno uređenje i nekih natkrivenih prostora na krovu garaže, poput ugostiteljskih objekata.

Odgovarajući na novinarsko pitanje kada bi mogla početi gradnja garaže Krimeja, gradonačelnik je naglasio kako sukladno sada poznatoj dokumentaciji i statusu projekta, očekuje da do kraja 2025. godine bude ishodovana građevinska dozvola i proveden postupak javne nabave, za što je zadužena tvrtka Rijeka plus, te da početkom 2026. krenu radovi.

Zamjenik gradonačelnika Palčevski: U ovoj godini 1,8 milijuna eura veća izdvajanja za najugroženije skupine građana

Zamjenik gradonačelnika Palčevski prezentirao je izmjene u gradskom socijalnom programu i novi projekt Grada Rijeke čija je provedba započela u ovoj godini – sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje.

Na nedavnoj sjednici Gradsko vijeće usvojilo je novu Odluku o socijalnoj skrbi, temeljni dokument riječkog socijalnog programa koji je specifičan na nacionalnom nivou, jer nudi znatno veću razinu zaštite socijalno ugroženih građana od onog što je propisano zakonom.

Naime, dok zakon nalaže tek podmirenje troškova stanovanja, osiguravanje sredstava za uslugu prehrane u pučkoj kuhinju za najugroženije kategorije građana i pružanje usluge smještaja u prihvatilištu ili prenoćištu za beskućnike, socijalni program Grada Rijeke nudi čak 24 različita oblika pomoći koje može koristiti bitno veći broj socijalno ugroženih građana no što je propisano zakonom.

S namjerom da riječki socijalni program obuhvati što širi broj osoba u potrebi te uzevši u obzir inflaciju, glavne promjene vezane su uz povećanje cenzusa odnosno uvjeta prihoda građana temeljem kojeg zadovoljavaju kriterij uvrštenja u gradski socijalni program.

Povećanjem cenzusa prihoda pruža se bolja razina zaštite građanima kojima prijeti siromaštvo, a novi gradski cenzusi viši su za 20 % od ustanovljenih pragova siromaštva obzirom na brojčanu strukturu kućanstava.

Tako se primjenom nove odluke gradski cenzus za samca povećava se na 600,00 EUR, (do sada je cenzus bio 485), za dvočlano kućanstvo povećava se do 900 EUR (dosadašnji cenzus je 725), za tročlano kućanstvo do 1.080,00 EUR (dosadašnji cenzus je 875), za četveročlano kućanstvo do 1.260,00 EUR, (dosadašnji cenzus je 1.015), a ako kućanstvo ima više od četiri člana, cenzus prihoda za svakoga se člana povećava se za 150,00 EUR.

S ciljem zaštite osoba starije životne dobi prepoznaje kao jedne od najugroženijih skupina u društvu, Odlukom o socijalnoj skrbi povećan je mirovinski cenzus za priznavanje prava na novčanu pomoć za svakodnevne troškove umirovljenika za 50 % odnosno sa dosadašnjih 305,00 eura na 460,00 eura.

Zahtjevi temeljem nove Odluke o socijalnoj skrbi počinju se zaprimati od 17. ožujka

Uvodi se novi oblik novčane pomoći – sufinanciranje rehabilitacijskih tretmana za djecu s teškoćama u razvoju, a gradska se odluka usklađuje i sa Zakonom o inkluzivnom dodatku. Inkluzivni dodatak novčana je naknada namijenjena osobi s invaliditetom radi njezina ravnopravnog sudjelovanja u društvu, a zamjenjuje četiri dosadašnje naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu s težim ili teškim invaliditetom i naknadu za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Ove promjene donose 1,8 milijuna eura veća izdvajanja za najugroženije skupine građana u ovoj godini, u odnosu na proteklu pa je tako socijalni program Grada Rijeke u ovoj godini planirano izdvojiti ukupno 6.369.200,00 eura.

Inače, tijekom 2024. godine gradskim socijalnim mjerama zaštićeno je 5.357 (samačka ili višečlana kućanstva ili osobe).

Među korisnicima, oko 6% je onih o kojima Grad skrbi sukladno zakonskoj obvezi (korisnici zajamčene minimalne naknade za koje se osigurava prehrana u pučkoj kuhinji i podmiruju troškovi stanovanja u iznosu do 30% iznosa ostvarene zajamčene minimalne naknade), a  ostalih 94% korisnika ostvaruje prava koja predstavljaju viši standard zaštite građana, po kojoj je Rijeka specifična u Republici Hrvatskoj.

S obzirom na to da su novom Odlukom povećani cenzusi, očekuje se da će obuhvat korisnika sada biti veći za oko 15%.

Zahtjevi temeljem nove Odluke o socijalnoj skrbi počinju se zaprimati od 17.03.2025. godine.

Treba reći i to da Grad Rijeka i ove godine povodom predstojećih blagdana pojedinim kategorijama korisnika socijalnih prava/pomoći iz gradske Odluke o socijalnoj skrbi dodjeljuje Uskrsnicu.

Uskrsnica je ove godine veća no lani i iznosi 70 eura (bila je 40, dakle 75 posto je veća) te se isplata planira u tjednu prije Uskrsa. Uskrsnicu će izravno na svoje bankovne ili zaštićene račune dobiti tri skupine građana koje u 2025. godini ostvaruju jedno od sljedećih prava iz Odluke o socijalnoj skrbi: pravo na novčanu pomoć za svakodnevne životne troškove umirovljenika, pravo na novčanu pomoć za svakodnevne životne troškove starijih osoba bez osobnog prihoda ili pravo na novčanu pomoć za svakodnevne životne troškove korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Spomenuti građani ne trebaju podnositi zahtjev za dobivanje Uskrsnice. Nadalje, Uskrsnicu mogu dobiti i građani koji će u razdoblju od 17. ožujka do 15. travnja 2025. godine podnijeti zahtjev i ispunjavaju uvjete za ostvarivanje nekog od triju navedenih prava.

Sufinanciranje troškova medicinski pomognue oplodnje

U svrhu smanjenja depopulacije, Gradsko vijeće Grada Rijeke je u prosincu 2024. godine usvojilo Odluku o medicinski pomognute oplodnje. Ova odluka predstavlja demografsku mjeru s temeljnim ciljem sufinanciranja troškova postupka MPO u Hrvatskoj ili inozemstvu potencijalnih korisnika – državljana RH, s prebivalištem u gradu Rijeci (najmanje godinu dana), a koji su sukladno Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji iskoristili pokušaje MPO na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Odluka se naslanja na Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji koji između ostalog predviđa mogućnost provedbe postupaka liječenja neplodnosti na teret HZZO (četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI) i šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF), uz obvezu da dva pokušaja IVF-a budu u prirodnome ciklusu) i to u pravilu za žene do navršene 42. godine života (liječnik koji provodi postupak medicinski pomognute oplodnje, iz osobito opravdanih zdravstvenih razloga može omogućiti pravo na medicinski pomognutu oplodnju i ženi nakon navršene 42. godine života).

Odlukom se predviđa sufinanciranje troškova postupka MPO onih korisnika koji ne uspiju s tretmanima na teret HZZO realizirati trudnoću, a imaju želju i dalje nastaviti s postupkom MPO u RH ili inozemstvu, i to do 50% troškova jednog postupka MPO tijekom tekuće godine i to do maksimalno 2.000,00 eura.

Za provedbu Odluke u Proračunu za 2025. godinu je osigurano 45.000,00 eura.

Pravo na sufinanciranje je moguće ostvariti podnošenjem zahtjeva koji je sa svim potrebnim informacijama (obrasci, uvjeti i upute) dostupan na mrežnim stanicama Grada Rijeke (e-usluge).

Dodatno, i Primorsko-goranska županija je prošle godine donijela Odluku o sufinanciranju troškova postupka medicinski pomognute oplodnje, kojom propisuje sufinanciranje troškova MPO na način da svakoj jedinici lokalne samouprave koja ima vlastiti opći akt o sufinanciranju troškova MPO i na temelju kojeg je odobrila sufinanciranje krajnjem korisniku, osigura isti iznos korisniku mjere, a najviše do 1.000,00 eura i to uplatom JLS za krajnjeg korisnika.

Tako, osobe s područja Rijeke mogu ostvariti ukupno maksimalno 3.000 eura za sufinanciranje postupka MPO – do 2.000 eura iz proračuna Grada Rijeke i do 1.000 eura iz županijskog proračuna. U tu je svrhu, krajem siječnja Grad Rijeka s Primorsko-goranskom županijom sklopio Ugovor o uvjetima dodjele potpore za sufinanciranje troškova medicinski pomognute oplodnje u 2025. godini.

I konačno, Grad Rijeka je u 2025. do sada zaprimio dva zahtjeva za sufinanciranje troškova postupka medicinski pomognute oplodnje.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućoj kandidaturi na predstojećim lokalnim izborima, gradonačelnik Filipović je istaknuo:
„Jasan mi je medijski interes za ovu temu i neću skrivati da me mnogobrojni građani nagovaraju da krenem u tom smjeru. O tome ću razmisliti i donijeti odluku hladne glave, jer to nije odluka koja se donosi preko noći“, kazao je gradonačelnik Filipović.