Vijećnik Nebojša Zelič (Klub vijećnika Možemo!) postavio je pitanje vezano uz komunikaciju s medijima i javnosti o zaključcima koje gradonačelnica donositi na dnevnoj, odnosno tjednoj bazi.
„Činjenica je da se konferencije za novinare ne sazivaju redovno tjedno, a nije niti vraćen kolegij gradonačelnika, koji je ukinut u Filipovićevo doba. Presice se sazivaju povremeno, najavljujete samo popularne teme, a čak i te teme nedovoljno su objašnjene i ne prate ih objavljene stvarne odluke. Istovremeno informacije o nepopularnim odlukama, kao što je povećanje cijena Čistoće, nejasno obrazlažete i s objašnjenjima odugovlačite. Nema objavljenih izračuna, pojašnjenja, realnih brojki, analiza o kojima ste pričali. Naime, pročitali ste samo ono što ste željeli reći, ušminkano PR-om. Znači, čak i nakon susreta s medijima samu odluku i njezino obrazloženje, a kamoli rezultati tzv. analiza naprosto niste predočili. Još jedan primjer – prošli tjedan ste na Facebooku, u video obraćanju, objavili da ste smijenili članove Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Rijeka i imenovali nove, no sve do ovog utorka nismo vidjeli tu vašu odluku niti ste medijima javili tko su novi članovi Upravnog vijeća. Jedan od primjera su i nedavno objavljena izvješća o radu ustanova u kulturi za 2024. godinu, od kojih ste neka prihvatili, a neka samo primili na znanje. Ti zaključci su objavljeni, ali javnost i mediji su ostali uskraćeni za informaciju zašto ste neka izvješća prihvatili, a neka tek primili na znanje. To ste, primjerice, mogli objasniti na konferenciji za novinare ili na javnom kolegiju, da ste ga uveli. Podsjećam da ste 2023. godine, zajedno s dogradonačelnikom Vivodom, sa mnom i kolegom Ostrogovićem, kritizirali Marka Filipovića koji je ukinuo javni kolegij gradonačelnika i o svojim odlukama medije obavještavao preko presica nakon tih kolegija. Tada ste rekli da je Filipović ukinuo javni kolegij jer „želi filtrirati ono što stavlja pred medije i građane, jer želi osmisliti fraze koje zvuče bolje od istine“. To se događa i sada. Hoćete li i kada uvesti barem redovne konferencije za medije nakon kolegija, o odlukama koje svakodnevno donosite, odnosno hoćete li vratiti javni kolegij gradonačelnice kao izvršnog tijela lokalne vlasti na kojem mogu biti prisutni i novinari?

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako su proteklog tjedna održane dvije pres konferencije, vezane uz poreze i KD Čistoću. Vezano uz KD Čistoću, radi se o nečemu što će tek ići u javno savjetovanje, a cjenik koji je najavljen ne donosi gradonačelnik, već je davatelj usluge, u ovom slučaju KD Čistoća, dužan provesti javno savjetovanje u kojem će ponuditi detaljno obrazloženje predloženih izmjena koje se potom upućuju izvršnoj vlasti na davanje suglasnosti.
„Što se tiče odluka koje se donose na razini kolegija, objavljuju se idućeg tjedna i to utorkom. Žao mi ako postoji određena odgoda – nastojat ćemo što je ranije moguće izvještavati javnost o donesenim odlukama. Što se tiče javnog kolegija, razgovarali smo o tome. Proteklo je razdoblje bilo razdoblje usuglašavanja s pročelnicima. Vezano uz ovu temu, i ranije sam s medijima komunicirala da nemam ništa osobno protiv javnih kolegija gradonačelnika, dapače možemo reći da ćemo ići u tom smjeru. To zahtijeva određeno usklađivanje rada s pročelnicima, koji su navili raditi na drugačiji način s obzirom na prethodnu vlast kada je i ukinut javni kolegij. Što se tiče presica, sami smo na neki način bili nezadovoljni dinamikom, tako da je naš dogovor za budućnost da ih imamo redovito, na tjednoj bazi, kako bismo javnost transparentno i uključivo informirali o donesenim odlukama“, kazala je gradonačelnica Rinčić, dodavši kako će se o izvješćima o radu ustanova u kulturi više razgovarati tijekom same sjednice.

Vijećnik Zelič je dodao kako je gradonačelnica do sada održavala samo tematske presice, a ne postoje one redovne presice na kojima se objašnjavaju svakodnevne odluke koje možda nisu toliko atraktivne, ali su važne za informiranje javnosti.
„Veseli me ako ćete uistinu vratiti kolegij – čudi me da pročelnici nisu naviknuti na takav način rada, budući da su javni kolegiji postojali do 2023. godine. Odnosno, duže je postojalo, nego što ne postoji, tako da mislim da je to nešto što bi svakako trebalo vratiti pa onda možda krive informacije, primjerice o radu kulturnih ustanova, ne bi došle do medija“, zaključio je vijećnik Zelič.

Vijećnica Ana Trošelj (Klub vijećnika PGS) referirala se na pitanje postavljeno na aktualnom satu prethodne sjednice Gradskog vijeća, a u vezi postupanja po zaključku Gradskog vijeća iz listopada 2023. godine o potrebi unutarnje revizije rada v.d. direktora, osnivanju tijela za istragu ponašanja v.d. direktora KD Čistoća d.o.o uslijed obustave rada, hitnoj izradi detaljne analize prihoda i rashoda društva, te dostavi analize temeljem koje je najavljeno povećanje cijene javne usluge sakupljanja komunalnog otpada za građane.
„Po tom zaključku niste postupili, s obzirom na to da je očito da je ta detaljna analiza došla kad ste donijeli odluku o poskupljenju. Na toj istoj sjednici donijeli smo zaključak o izradi Strategije kulturnog razvitka grada Rijeke, i koliko je meni poznato, još u lipnju ove godine izrađen je Program razvoja kulture grada Rijeke 2025.-2032., koji je, pretpostavljam, od tog lipnja kod vas na stolu, pa me interesira hoće li i kada biti prezentiran vijećnicima i je li nešto od prioriteta iz tog programa uvršteno u prijedlog proračuna za 2026. godinu“, upitala je vijećnica Trošelj.

Gradonačelnica Iva Rinčić kazala je kako je istina da je Gradsko vijeće usvojilo zaključak da se ponudi vizija razvoja KD Čistoće, koja nikad nije došla do vijećnika.
„No, otkad smo preuzeli vlast, proveli smo javnu nabavu upravo da se napravi detaljna analiza rada KD Čistoće, ali ne samo Čistoće, nego svih komunalnih društava, s obzirom da znate da su u pojedinim dijelovima obavljanja svoje aktivnosti u povezanim odnosima, prije svega Poslovni sustavi, Autotrolej itd. Tako da je to nešto što se još radi i što bi, nadam se, do kraja godine trebalo biti gotovo i dostupno svakako i vijećnicima.

Vezano uz najavljeni novi cjenik usluga KD Čistoće, cjenik donosi pružatelj javne usluge, u ovom slučaju KD Čistoća, koja je dužna provesti prethodno javno savjetovanje. Pozivam vas da se u njega uključite i da, po nama dostupnim podacima, donesemo odluku koja će doprinijeti održivosti i efikasnosti rada KD Čistoće.

Što se tiče Strategije kulturnog razvoja grada Rijeke, na Gradskom vijeću donesen je zaključak da se formira Povjerenstvo u kojem sjede pojedini gradski vijećnici, a koje će definirati Strategiju kulturnog razvoja. Strategija jest došla do mene, no s pročelnicom nadležnog odjela sam komentirala da je potrebno uskladiti određene aktivnosti s mogućnostima proračuna. Naime, mislim da nikome od nas ne bi trebao biti cilj da imamo strategiju koja je niz lijepih želja koje nam nisu dostupne i koje ne možemo realizirati. U međuvremenu je održan još jedan sastanak Povjerenstva, tako da očekujem da odrade svoj dio posla, povratno dostave svoje primjedbe, a da se onda strategija predstavi  vijećnicima.

Vijećnica Trošelj pročitala je izjavu zamjenika gradonačelnice Vedrana Vivode, u kojoj stoji: „pokažu li te analize da je potrebno povećanje, onda ćete zajedno s analizama dobiti i prijedlog povećanja“. Vijećnicu je zanimalo je li se konferencija za novinare s najavom povećanja cijene KD Čistoće održala prije nego što su gotove detaljne analize te podsjetila kako u Povjerenstvu zaduženom za strategiju razvoja kulture sjedi i vijećnica Maša Magzan, jedna od vijećnica izabrana u Gradsko vijeće s kolacijske liste koja je podržala gradonačelnicu Rinčić.

Leonardo Matković (Kluba nezavisnih vijećnika) postavio je pitanje vezano uz radove na izgradnji Dječjeg vrtića Fiume.
„Grad Rijeka je 18. srpnja 2025. godine jednostrano raskinuo ugovor s tadašnjim nadzornim inženjerom. Novi ugovor o obavljanju stručnog nadzora potpisan je tek 17. rujna 2025. godine, dakle prošlo je dva mjeseca, a u ta dva mjeseca radovi su se nastavili u vrlo intenzivnom tonu. S obzirom na to da se prema Zakonu o gradnji, čl. 56 i 58, građevinski radovi ne smiju izvoditi bez imenovanog nadzornog inženjera, postavlja se pitanje kako su se radovi u navedenom objektu mogli nastaviti u razdoblju od gotovo dva mjeseca tijekom kojih formalno nije bio imenovan ovlašteni nadzor. Može li Grad Rijeka dostaviti dokaz tko je u razdoblju od 18. srpnja do 17. rujna obavljao stručni nadzor nad izvođenjem radova u Dječjem vrtiću Fiume, ako je nadzorni inženjer bio razriješen dužnosti? Ako nadzor u tom razdoblju nije bio formalno imenovan, na temelju kojeg akta, odluke ili pravne osnove su građevinski radovi mogli biti nastavljeni?“, zanimalo je vijećnika Matkovića.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako o Dječjem vrtiću Fiume aktivno komunicira s nadležnim upravnim odjelom.
„Nakon raskida ugovora s tadašnjim nadzorom, bilo je nužno provesti radove za sprječavanje oštećenja započetih radova, prije svega na fasadi i okolišu, da bi se spriječila oštećenja koja bi se eventualno poslije morala sanirati i uzrokovati dodatne troškove. To se pokazalo ispravnim upravo zbog vrlo nepovoljnih vremenskih prilika koje su nakon toga uslijedile. Sve potrebno predstavnici naručitelja su definirali zapisnikom o izvedenim radovima i trenutnom stanju radova. Dostavili su ga i SAFU-a, koji sufinancira izgradnju, koji čini sastavni dio i privitak dodatku 5. ugovora s izvođačem radova o produženju roka za dovršenje ostalih radova. Istim dodatkom rok izvođenja produljen je do 9. prosinca 2025. Očekuje se sklapanje još jednog dodatka u odnosu na potrebu dugovanja određenih količina i vantroškovničkih radova, a po dovršenju, svih ugovorenih radova, uslijedit će i tehnički pregled s početkom 2026. godine se očekuje i pravomoćna uporabna dozvola“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Matković dodao je kako radovi koji su tamo obavljali u ta dva mjeseca uključuju i radove koji nemaju nikakve veze sa zaštitom objekta, npr. postavljanje tlakavca u dvorište vrtića, razni radovi u okolišu, zamolivši pisani odgovor na svoje pitanje.

Vijećnik Marko Smojver (Klub vijećnika HDZ-a) istaknuo je kako je na stranicama Grada Rijeke objavljena izjava direktor KD Vodovod i kanalizacija Andreja Marochini, u kojoj se konstatira da će prometnica na Pehlinu, koja se proteže od rotora na Marinićima do tzv. romskog naselja, biti u potpunosti gotova do 31. siječnja 2026. godine.
„Kao bivši mještanin Pehlina, često dobivam upite od prijatelja i poznanika, kada će cesta napokon biti popravljena, imajući u vidu činjenicu da je ista u katastrofalnom stanju, a da ne spominjem što nastane kad budu veće kiše. Svjestan sam da su radovi započeli u vrijeme bivše gradske vlasti, ali tada smo u više navrata dobivali informaciju da će cesta biti uskoro gotova, ali smo svjedoci da već nekoliko godina nije u normalnom stanju. Zamolio bih odgovor na pitanje je li ovaj put sve uistinu spremno da radovi budu stvarno gotovi do kraja siječnja 2026. godine i hoće li se promet na Pehlinu napokon normalizirati“, upitao je vijećnik Smojver.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako se građani javljaju u vezi svih radova vezanih uz aglomeraciju, ali Pehlin je vjerojatno jedna od najčešćih lokacija za koju postavljaju pitanja.
„Valja naglasiti složenost samog zahvata, jer je kontinuirana opskrba vodom apsolutni prioritet, pri čemu se moraju poštivati sve procedure, a u pitanju je i promet, koji je na ovom prostoru izrazito ugrožen. Prema informacijama koje mi je nedavno dostavio direktor Marochini, trenutno se izvode radovi na posljednjoj poddionici – mali rotor Marinići, s vodospremom Marinići, duljine oko 100 metara. Po izvedenom spajanju novih instalacija s postojećom vodospremom, uz paralelno izvođenje prespoja svih bočnih vodovodnih ogranaka kao i vodovodnih kućnih priključaka za novu instalaciju u dužini od oko 1700 metara. Bez obzira na to što je izvedeno preko 95 % aktivnosti u južnom kolnom traku završni sloj asfalta nije izveden, barem je tako bilo kad sam dobila informaciju, iz razloga prethodno spomenutih prespoja bočnih vodovodnih ogranaka.

Što se tiče same dinamike, za 1. prosinac je planiran dovršetak novih vodovodnih instalacija s vodospreme Marinići, uključivo s izvršenjem prespoja bočnih vodovodnih ogranaka i kućnih priključaka, kao i izvedba novog sanitarnog kolektora na sjevernom kolnom traku. Dionica Minakovo – Pehlin 24 planira se završiti do 10. studenog, dionica Pehlin 24 – Pehlin 35 (dužine oko 300 metara) – 31. siječnja 2026. godine. Rok za dovršetak dionice Pehlin 35 – mali rotor Marinići, dužine oko 1400 metara, je 27. travnja 2026. godine. Za izvršenje planirane dinamike izvođač radova je osigurao dovoljan broj građevinske mehanizacije i ljudstva, montera, zavarivača, odnosno svih resursa koji su potrebni da bi se ispunili spomenuti rokovi. Iskreno se nadam, kao i svi građani Pehlina, da će se spomenuti rokovi poštivati“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Marin Račić (Klub vijećnika Akcije mladih, Unije Kvarnera, Centra, Hrvatske stranke umirovljenika, Fokusa i Alternative 101) podsjetio je kako je prije nekoliko dana potpisan ugovor o nabavci 20 elektroautobusa, dok je za vrijeme mandata protekle vlasti pokrenuta procedura izgradnje elektropunionice na području Školjića. Upitao je, a s obzirom na potencijal preseljenja autobaze Autotroleja na Mlaku, postoji li i opcija prebacivanja elektropunionice u Ulicu Milutina Barača ili će ipak biti izvedena na Školjiću?

Gradonačelnica Iva Rinčić naglasila je kako je preseljenje Autotroleja sa Školjića u Ulicu Milutina Barača dugoročni cilj, kojem prethodi mu dobivanje prostora u Ulici Milutina Barača. S tim u vezi, pokrenuti su razgovori s INA-om te će javnost biti obaviještena o koracima postignutim u međuvremenu.
„S obzirom na to da smo mi vrlo jasno komunicirali da nam je cilj izmješanje Autotroleja sa Školjića i razvoj tog prostora u druge urbane svrhe, mogu reći da se u ovom trenutku punionica planira na Školjiću, ali i da se proširenjem prostora u Ulici Milutina Barača za potrebe Autotroleja na tu lokaciju premjesti i punionica koja je trenutno planirana na Školjiću“, sukus je riječi gradonačelnice Rinčić.

Vijećnik Goran Palčevski (Klub vijećnika SDP-a) postavio je pitanje u ime građana Pećina, pročitavši pismo od jedne majke s Pećina koje je gradonačelnici upućeno početkom kolovoza:
„Obraćam Vam se kao građanka Rijeke gradonačelnici, ali prije svega kao majka majci. Naime, Šetalište XIII. divizije je postala trkalište za razne strane i domaće vozače, koji njome jure kao da ne prolaze kroz naseljenu ulicu i kao da im iza svakog ugla ne može na cestu izletjeti malo dijete. Tinejdžeri voze romobile u ulici u suprotnom smjeru, i sve svemu, izuzetno je nesigurno, a nama, stanovnicima te ulice, izuzetno opasno. Noću prolaze motori velikom brzinom kao da se utrkuju, danju automobili jure, ako ne Šetalištem, onda Ulicom Janka Polić Kamova. Koliko mi je poznato, Šetalište je državna cesta pa prema tome ne smije imati uspornike, ali bi mogla na inicijativu Grada Rijeke imati postavljene kamere na nekoliko kritičnih mjesta. Kako imam bebu koja je još u kolicima, moram priznati kako sam ostala neugodno iznenađena uvidjevši da je od Pećina do centra grada poprilično teško doći pješice“.

Vijećnik Palčevski pojasnio je kako je gradonačelnica dva dana nakon poslala odgovor u kojem stoji da će se održati sastanak s predstavnicima Policijske uprave primorsko-goranske, kada će se dogovoriti mjere zajedničke suradnje u kojima će se sigurno naći načina i predložiti zajedničke mjere i akcije, o čemu će se obavijestiti javnost. Dodao je kako je 28. kolovoza radni sastanak održan, ali kako do danas javnost nije obaviještena o mjerama i akcijama koje će se provoditi.
2Do kada će Šetalište XIII. Divizije i Ulica Janka Polić Kamova biti ceste smrti te do kada će se produžavati zauzeće javne površine zbog izgradnje nove zgrade u Ulici Janka Polić Kamova, ispod broja 41?“, upitao je vijećnik Palčevski

Gradonačelnica Iva Rinčić je potvrdila da su sastanci održani.
„Budući da se radi o državnoj cesti, razgovarali smo i s MUP-om i s Hrvatskim cestama, no nisu dali suglasnost za postavljanje kamera, niti ležeće policajce. Smatram da to nije u redu i da na tome ne smije ostati te treba nastaviti raditi na tome kako bi se unaprijedila sigurnost naših građana, prvenstveno najmlađih“, kazala je gradonačelnica Rinčić, dodavši kako se daljnje zauzeće javne površine radi izgradnje zgrade neće omogućiti.

Vijećnica Višnja Jelenčić (HSU) prenijela je probleme koji muče stanovnike Pehlina:
„Trajanje projekta ‘Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka’ planirano je od 2018. do 2023. godine. Svjedoci smo da realizacija radova kasni, a također na par lokacija na kojima su radovi završeni, površine nisu vraćene u prvobitno stanje i opasne su za prolaznike. Što ćete učiniti vezano uz daljnje kašnjenje radova i do kada će građani biti taoci lošeg planiranja?“

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda, odgovarajući na pitanje o radovima i kašnjenjima, istaknuo je da je od preuzimanja vlasti do danas održan niz sastanaka što s KD Vodovodom i kanalizacija kao naručiteljem radova, što s izvođačima radova, kao i sudjelovalo u radu niza koordinacija vezanih za radove koji se odvijaju na raznim dijelovima grada.
„Ono što smo poduzeli je da smo okupili tim, uključivši i kolege s Građevinskog fakulteta, da pregledaju sva gradilišta na kojima se radovi trenutno odvijaju. Uz to, uključili smo i kolege iz Erickson Nikole Tesle da nam predoče podatke koji se tiču prometnih tokova unutar grada te smo oformili tim koji bi trebalo napraviti prometni elaborat za cijeli grad, koji bi onda pokušao uzeti u obzir sve radove koji se odvijaju, sa svim rokovima, a s ciljem puno tečnijeg funkcioniranja prometa nego sad.

Što se tiče samih rokova za izvođenje radova, razgovarali smo s vlasnicima tvrtki izvođača s ciljem ubrzavanja radova i poštivanja rokova. Uz to, poslali smo na teren naše komunalne i prometne redare, koji – ako se uoči određene nepravilnosti na samom gradilištu – pišu kazne, ali i pozivaju određene inspekcije da provjere situaciju na gradilištu. Uz to, s kolegama iz Upravnog odjela za komunalni sustav, a na temelju prometnih problema koji se događaju u gradu, ne izdajemo dozvole za otvaranje novih gradilišta, dok god se ne završe trenutna gradilišta na određenim dijelovima. Tako se primjerice u Kumičićevoj ulici ne otvara novo gradilište dok se ne završi Ulica Drage Šćitara ili Mihanovićeva ulica“, kazao je zamjenik gradonačelnice Vivoda.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) upitao je zašto usluge KD Čistoće poskupljuju s predloženim iznosom, je li se to moralo dogoditi baš sada, i hoće li građani vidjeti benefite tog poskupljenja, tj. hoće li grad biti čišći nakon poskupljenja.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda naglasio je kako KD Čistoća ima nekoliko segmenata poslovanja, od kojih je samo jedna javna usluga sakupljanja otpada.
„Analize koje se trenutno još rade su analize o međusobnim odnosima između društava poput Rijeka plusa i Čistoće, održavanju zelenih površina i održavanju javnih površina. Analiza koja se tiče javne usluge sakupljanja otpada je napravljena i na temelju te analize smo došli do cijene usluge koja će biti održiva kroz određeni period, a s nakanom da nemamo ubrzo situaciju da moramo opet raspravljati o ovoj temi.

Što se tiče same analize, ona će doći na stol pred gradske vijećnike, skupa sa odlukom kada bude završilo javno savjetovanje, a kad završe i ostale analize, onda ćete dobiti i analizu poslovanja cjelokupnog društva Čistoća.

Što se tiče prijedloga za podizanje cijene, cijena je nažalost morala ići gore, s obzirom na to da je to direktna posljedica neodgovornog upravljanja u prošlosti, budući da se nikad nije suočilo s realnim troškovima rada same Čistoće. Dva su razloga koja su se dogodila u nedavnoj prošlosti – povećanje plaća radnika Čistoće bez financijskog pokrića u travnju, a kroz kolektivni ugovor je obećano i povećanje plaća u listopadu. Drugo, često se zanemaruje inflacija – cijena usluge je držana umjetno nerealno nisko, zanemarujući inflaciju, rast cijena i nužna ulaganja, kao i povećanje cijena povezanog društva Rijeka plus.

Uz sagledavanje  povećanja cijena za odlaganje otpada u Županijskom centru za gospodarenje otpadom Marišćina, ovo je više nego realna cijena. Naravno, svako povećanje je preveliko povećanje, ali vidimo da i okolni gradovi i općine ne samo da su povećali cijenu, nego ćemo i mi, nakon predloženog povećanja cijene, imati i dalje najmanju cijenu u okruženju županije“, kazao je zamjenik gradonačelnice Vivoda, naglasivši kako su čelnici općina i gradova, pripadnici različitih stranaka, pozdravili ovo povećanje cijena.

Marinko Koljanin, nezavisni vijećnik na listi MOST-a, postavio je pitanje vezano uz nedostatak nogometnih igrališta na kojima bi trenirali mlađi uzrasti, odnosno planove Grada Rijeke u vezi uređenja novih terena.

Gradonačelnica Iva Rinčić složila se s ocjenom da situacija nije zadovoljavajuća.
„U Rijeci ne samo da ne postoji dovoljno sportskih objekata, nego ni stanje na postojećim nije zadovoljavajuće. Vezano za izgradnju novih igrališta, posebno u istočnom dijelu grada, pokrenuli smo razgovore s državom, posebno vezano uz terene na Orehovici, no tamo postoji niz imovinsko-pravnih pitanja koje najprije treba riješiti. Svjesni smo potrebe i to je nešto što ćemo nastojati realizirati tijekom mandata“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda podsjetio je kako su prijašnje vlasti imale plan izgraditi atletski stadion na Kapusu, no prema dobivenim informacijama, na tom prostoru nije moguće održati bacačke sportove u dosta dugom vremenskom periodu, te se odustalo od ideje izgradnje pravog atletskog stadiona koji nedostaje gradu, no nije se odustalo od ideje izgradnje ploha za treniranje.
„Što se tiče Orehovice, pokrenuli smo priču izgradnje ekološko-sportskog centra, u kojem bi bili i vrtovi za građane te ploha sa svlačionicama, prvenstveno teren za treniranje mlađih uzrasta. Na tu temu razgovarali smo s ministrom Bačićem, s obzirom na to da je dvećina zemljišta državna, s idejom da se zemljište prepusti Gradu. Najprije se trebaju riješiti imovinsko-pravna pitanja, a paralelno ćemo raditi idejni projekt, a čim se riješe imovinsko-pravna pitanja s državom, krenuli bi u izradu glavnog projekta te planiramo u 2027. godini, kroz proračun i sredstava za izgradnju tog kompleksa na Orehovici“, kazao je zamjenik Vivoda.

Renato Stanković (Platforma Možemo!) podsjetio je kako je prethodni gradonačelnik prije dvije godine s članovima Gradskog vijeća podijelio informaciju da se montažna zgrada Osnovne škole Fran Franković, s obzirom na njezinu starost i kontinuirane probleme s prokišnjavanjem, mora zamijeniti s novom, modernom građevinom.
„S obzirom na visoke cijene takvih građevina danas, ali i trenutnu povoljnu situaciju s mogućnostima državnog sufinanciranja troškova obnove i izgradnje školskih zgrada, koja je doduše vremenski osjetljiva u smislu rokova, planirate li riješiti ovu situaciju na taj način? Ako ne, u smislu smanjenja proračunskih kapaciteta uzrokovanih promjenom gradske porezne politike, imate li druge alate za rješavanje ove situacije i koji su to alati? Drugim riječima, hoće li roditelji djece Drenove nakon više od 20 godina dočekati novu školsku zgradu ili neće biti prilike niti u vašem mandatu?“, upitao je vijećnik Stanković.

Gradonačelnica Iva Rinčić naglasila je kako je izrada projektne dokumentacije je predviđena u 2026. godini, dodajući da su dolaskom na vlast zatekli stanje mnogih vrtićkih i školskih zgrada u raznim dijelovima grada koje zahtijeva ozbiljan i sustavan pristup.
„Što se tiče OŠ Fran Franković, redovito dobivamo e-mailove od strane roditelja i Grad Rijeka će uložiti maksimalan trud kako bi se spomenuto stanje riješilo, Činjenica je da se radi o potrebnom zahvatu, koji zahtijeva koordinaciju više gradskih odjela te suradnju i predanost cilju. Upravni odjel za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo u siječnju je bio pokrenuo postupak izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju i obnovu OŠ Fran Franković, a kao izrađivač u postupku javne nabave bila je izabrana tvrtka iz Osijeka s kojom je Grad Rijeka svojedobno bio i sklopio ugovor. Prema tom ugovoru, rok za izvršenje usluga je bilo 195 kalendarskih dana, točnije trebala je biti isporučena do 17. srpnja. Međutim, tijekom izvršenja ugovora ispostavilo se da isporučitelj usluge nije ispunio većinu preuzetih obaveza te da nije isporučio projekt u zadanom roku, čime je došlo do prekoračenja rokova i raskida ugovora. Postupak odabira novog izrađivača se mora ponoviti i upravo smo u fazi pripreme pokretanja novog postupka javne nabave“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnica Maša Magzan (Alternativa 101) postavila je pitanje vezano uz klimatske promjene i sve češće obilne oborine.
„Je li Rijeka spremnija za vremenske nepogode? Naime, najavljeno je u javnosti da će se osnovati tzv. operativni tim. Je li tim osnovan, u kojoj su fazi najavljene mjere prevencije, kao i najavljene mjere utvrđivanja odgovornosti?“, upitala je vijećnica Magzan.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda naglasio je kako su trenutno u fazi pripreme osnivanja Operativnog tima za krizne situacije. S tim u vezi, održan je široki sastanak, koji je uključio predstavnike brojnih institucija, a sada se razgovara u užim timovima.
„Uz to, oformljen je i neslužbeni tim između Grada Rijeke, Rijeka plusa, Čistoće, Vodovoda i kanalizacije, koji djeluje – a vidjeli smo nažalost više kiša ne traje nekoliko dana nego se cijela količina padalina sruši na nas u jedan dan – koji trenutno, do formiranja Operativnog tima, djeluje na području grada. Vidimo da to počinje djelovati, da se timovi mogu vidjeti na našim prometnicama. Uz to, izrađuju se elaborati za privremenu preregulaciju prometa na rizičnim lokacijama. Radi se o dijelu šireg procesa – tu treba uskladiti puno dionika i odraditi puno koraka. No, nadam se da ćemo imati nacrt odluke o osnivanju Operativnog tima za krizne situacije do kraja godine“, poručio je zamjenik Vivoda.

Vijećnicu Anet Trope Ćavar (Akcija mladih) zanimalo je tko su novoimenovani članovi Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Rijeka, što je odluka koja je uslijedila nakon nedavno otkrivenih problema s prehranom u vrtiću. Ujedno je pitala gradonačelnicu kako komentira peticiju koja se spominje u javnosti, a kojom se prikuplja podrška ravnateljici Dječjeg vrtića Rijeka?

Gradonačelnica Iva Rinčić kazala je kako je razriješila dosadašnje članice Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Rijeka iz reda osnivača i imenovala nove, zbog niza nepravilnosti koje se već duže vrijeme događaju u Dječjem vrtiću Rijeka, a koje su kulminirale ozbiljnim propustima u komunikaciji i organizaciji rada.
„Zahvalila sam prethodnim članicama na suradnji i doprinosu te imenovala nove članice, a to Barbara Vlašić, Lara Doračić, Ivana Hajdinjak Banov i  Petra Mandić. Sutra imam sastanak s njima upravo vezano za stanje u vrtiću. Bez obzira na medijske pritiske, od novih članica Upravnog vijeća očekujemo odgovorno upravljanje Dječjim vrtićem Rijeka i štićenje interesa, prije svega djece, a onda i Grada Rijeke.  Naime, problemi u radu ove ustanove traju dulje razdoblje – više puta i s ove govornice govorili o problemima s kojima se susrećemo, od upisivanja djece u još neizgrađeni vrtić Fiume i problema s izgradnjom tog vrtića do nalaza prosvjetne inspekcije. Od Dječjeg vrtića Rijeka traži se usklađivanje broja odgojno-obrazovnih skupina i broja djece u ustanovi s državnim pedagoškim standardom.  Ustanova je brojem svojih objekata i skupina veća nego što je to propisano Državnim pedagoškim standardom te je, u tom smislu, potrebno provesti reorganizaciju.

Izgradnjom i otvaranjem novih objekata te reorganizacijom ustanove Dječji vrtić Rijeka, dugoročno će se riješiti problem usklađivanja s DPS-om. Prvi objekt, novi vrtić Fiume bit će otvoren već početkom iduće godine. Ono što je dovelo do kulminacije situacije je i problem u komunikaciji. Ravnateljica i Upravno vijeće propustili su informirati Grad  o propustima u komunikaciji ustanove s roditeljima i organizaciji posla u dijelu pripreme hrane. Nadam se da će se na dobrobit djece, ali i svih nas, hajka smiriti, da smo dobili Upravno vijeće koje će biti operativno i usmjereno poboljšanju rada i da svi zajedno u tome možemo dati svoj doprinos“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Sanjin Matijević (Alternativa 101) je podsjetio kako je gradonačelnica 23. rujna potpisala rješenje, kojim se privremenim skrbnikom za kulturno dobro Teatro Fenice imenuje Grad Rijeka. Nedavno su imenovani i članove Povjerenstva za praćenje aktivnosti na provedbi mjera zaštite i očuvanja navedenog kulturnog dobra. Stoga je zamolio gradonačelnicu da izvijesti javnost koje su još aktivnosti poduzete do sada i koje se aktivnosti tek namjeravaju poduzeti.

Odgovorila je Gradonačelnica Iva Rinčić, naglasivši:
„S obzirom na to da je Ministarstvo kulture još je prije četiri godine naložilo zaštitne mjere za ovaj kulturni spomenik te da smo puno o tome razgovarali, smatrali smo da je nužno početi s donošenjem odluka. Također, imenovala sam i članove Povjerenstva za praćenje aktivnosti na provedbi mjera zaštite i očuvanja Teatra Fenice. Zadatak Povjerenstva je pravodobno i koordinirano provođenje propisanih mjera zaštite i očuvanja zgrade Teatra Fenice, u suradnji s nadležnim Područnim konzervatorskim uredom. Povjerenstvo se sastalo 17. listopada, članovi su razmotrili stanje objekta, dosadašnje poduzete aktivnosti te plan budućeg rada, prije svega za izradu elaborata hitnih mjera zaštite zgrade Teatro Fenice. U vezi prijave za sufinanciranje Programa hitnih mjera zaštite zgrade Teatro Fenice na javne potrebe Ministarstva kulture i medija, u nedavnom posjetu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek najavili smo našu prijavu te dobili podršku da se Grad Rijeka prijavi.

Zbog procjene stvarnog stanja zgrade, održao se i obilazak objekta 22. listopada, uz prisutnost predstavnika konzervatora, stečajnog upravitelja i projektanta. Nažalost, potvrdile su se sve one sumnje o ugroženom stanju objekta. Vjerujem da će ova prijava za natječaj ministarstva i provedba zaštitnih mjera sačuvati objekt od daljnjeg propadanja, a da će se paralelno rješavati status Teatra Fenice. Prema nekim procjenama, koje su stare možda već i godinu dana, prve mjere stajale bi oko 200 tisuća eura. Moguće je da se u međuvremenu stanje promijenilo te se stoga i krenulo u izradu elaborata kako bismo došli do trenutno važećeg iznosa“.

Vijećnica Hana Paleka (Platforma Možemo!) postavila je pitanje koje se nadovezuje na pitanje postavljeno nedavno pisanim putem, a odnosilo se na upit kada Grad Rijeka planira preuzeti prostor bivše Dječje bolnice Kantrida pod KBC-a Rijeka.
„Iz detaljnog odgovora gradonačelnice vidi se da je Grad Rijeka postupao po tom pitanju i drago mi je da niste ispustili iz vida važnost ovog prostora i potencijal koji on posjeduje za svih nas u Gradu Rijeci i našu kvalitetu života. Ono što je iz vašeg odgovora također vidljivo jest da komunikacija između Grada Rijeke i KBC-a nije dovela do pomaka po tom pitanju. S obzirom na to da je ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić ujedno i gradski vijećnik, je li možda trenutak da iskoristite tu priliku i sastanete se s njima?“, upitala je vijećnica Paleka.

Gradonačelnica Iva Rinčić kazala je kako je s ravnateljem Ružićem do sada smo održala barem dva službena sastanka i uz niz neslužbenih.
„Kad god je prilika razgovaramo o uređenju niza odnosa i otvorenih pitanja koja postoje između KBC-a i Grada Rijeke i koja zahtijevaju određeno vrijeme za rješavanje“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Damir Mikuličić (HSU) upitao je, s obzirom na situaciju umirovljenika, čiji su glavni problem male mirovine, planira li Grad Rijeka dodatne mjere njihove zaštite, pored besplatnog javnog gradskog prijevoza i božićnica za određene skupine umirovljenika?

Gradonačelnica Iva Rinčić podsjetila je kako je jedna od prvih odluka nove vlasti bila upravo uvođenje besplatnog gradskog javnog prijevoza za sve umirovljenike i osobe starije životne dobi starije od 65 godina, čime im je omogućeno sigurnije i dostupnije kretanje gradom.

Govoreći o božićnicama za umirovljenike, izrazila je žaljenje što nije namijenjena svim umirovljenicima, jer to jednostavno nije moguće u tolikoj mjeri predvidjeti u gradskom proračunu. Grad Rijeka ove će godine dodijeliti jednokratnu novčanu potporu, koja za umirovljenike s mirovinom nižom od 460 eura, korisnike nacionalne naknade za starije osobe i osobe starije od 65 godina bez osobnog prihoda iznosi 130 eura, dok će za umirovljenike (čija je mirovina viša od 460 eura) iz kućanstava s niskim prihodima i dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina božićnica iznositi 100 eura. Procjenjuje se da će navedeno pravo na pomoć ostvariti oko 2.400 umirovljenika, starijih osoba i dugotrajno nezaposlenih osoba starijih od 50 godina, a u proračunu za ovu je svrhu osigurano 279.000,00 eura. U odnosu na proteklu godinu, Grad Rijeka je za 30 % povećao iznose novčanih pomoći za umirovljenike s mirovinom nižom od 460 eura, korisnike nacionalne naknade za starije osobe i osobe starije od 65 godina bez osobnog prihoda.

„Naravno da ćemo nastaviti ulagati ne samo u podizanje financijskog standarda, nego i kvalitete života umirovljenika i osoba starije životne dobi, osiguravajući više slobode, dostojanstva i ugodnog življenja u Rijeci. U tom smjeru pokrenuli smo razgovore za pronalazak adekvatnih prostora kako bismo pristupili rješavanju jednog od naših obećanja iz predizbornog programa, tzv. dnevnih boravaka za umirovljenike, odnosno pogodnih lokacija za prostore u kojima će umirovljenici moći kvalitetno provoditi svoje vrijeme. Nadamo se da ćemo uskoro moći najaviti realizaciju još jedne inicijative, a to je da se na Kantridi, u okviru postojećeg parka, postave sprave za vježbanje koje će biti prilagođene potrebama i mogućnostima starijih osoba“, najavila je gradonačelnica Rinčić.

Nezavisni vijećnik Stefan Mataja Mafrici podsjetio je kako je gradonačelnica sa suradnicima proteklog tjedna održala dvije konferencije za novinare.
„U jednom trenu rekli ste kako ćete prihodovnu stranu u proračunu umanjiti za devet milijuna eura smanjenjem stope poreza na dohodak, a u drugom da će se prihodi KD Čistoći od strane građana povećati za 10 milijuna eura. Smatrate li da je to zaista velika porezna reforma ili je balansiranje sljedećeg proračuna?“, upitao je vijećnik Mataja Mafrici.

Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković istaknuo je kako su ove dvije teme, premda se tako možda ne čini, s obzirom na tajming kada su objavljene, potpuno nevezane.
„Porezno rasterećenje bilo je naše predizborno obećanje, a predložili smo ga iz razloga što želimo ojačati lokalno gospodarstvo i pripremiti Rijeku za sljedeći gospodarski uzlet. Povećanje cijena KD Čistoće je bilo nešto što se moralo napraviti kako bi se zadržalo operativno funkcioniranje komunalnog društva. Podsjetio bih Vas na činjenicu iz Zakona o gospodarenju otpadom, koja kaže da onečišćivač plaća. To drugim riječima znači da subvencioniranje cijene odvoza komunalnog otpada iz proračuna ne bi uopće trebalo postojati, nego bi komunalno društvo trebalo moći funkcionirati samo kroz cijenu odvoza komunalnog otpada. Dakle, koliko god porez bio, da ga povećamo sto puta, iako to zakonski ne možemo, i dalje to ne bi nikako moglo utjecati na cijenu odvoza komunalnog otpada“, kazao je zamjenik Milaković.

Nezavisna vijećnica Tanja Savić pročitala je dio e-maila roditelja učenika OŠ Fran Franković, koji kaže: „U školi je prisutna plijesan u učionicama i hodnicima, voda prodire kroz zidove i stropove tijekom svake jače kiše, stropne lampe povremeno otpadaju zbog vlage i dotrajalosti instalacija“. Upitala je koji je plan za uređenje nove škole te što će biti s djecom do trenutka dok se ne sagradi nova škola.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je riječ o strukturnim problemima zgrade koji nisu nastali u protekla četiri mjeseca.
„Situacija je trenutno takva da se morao raskinuti ugovor, a ono što možemo reći je da će se što je prije moguće potpisati novi te nastaviti s realizacijom projekta. Ako je nešto nužno, mogu se određeni radovi koji neće utjecati na odvijanje nastave, provesti sada, ali mislim da nam treba dugoročno rješenje i da je to nešto što zahtijeva vrijeme“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Marino Mataija (Unija Kvarnera) uputio je pitanje se odnosi na uređenje šetnice zapadnog dijela grada, istaknuvši kako smatra da bi takav sadržaj obogatio ponudu zapadnog dijela grada i otvorio taj dio grada prema svim stanovnicima kao rekreativni centar.

Gradonačelnica Iva Rinčić kazala je kako projekt „Uređenje rekreacijskog područja Preluk – D1“ obuhvaća transformaciju tog područja u održivi, funkcionalni i pristupačni prostor za rekreaciju i zabavu. Planira se ozelenjavanje s autohtonim biljkama, uređenje šetnice, dječjeg igrališta, sportskih terena te prostora za odmor, s zonama različitih aktivnosti za relaksaciju. Procijenjena vrijednost projekta je oko 2,8 milijuna eura. Planirani početak je 2026., dovršetak 2028. godine, ovisno o tome kada će biti odlučeno o projektnoj prijavi na natječaj Ministarstva prostornog uređenja za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima s mogućim sufinanciranjem od 85%, uz obaveznih 15% vlastitog udjela prijavitelja. Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva u okviru ovog Poziva iznose 71.000.000,00 eura. Najniži iznos bespovratnih sredstava po projektu je 200.000 eura, dok je najviši iznos 4.500.000 eura. Natječaj potiče razvoj zelene infrastrukture kroz lokalne projekte povezane sa Strategijom zelene urbane obnove i nacionalnim programom za razdoblje 2021–2030. godine.

Vijećnica Tea Mičić-Badurina (PGS) uputila je pitanje vezano uz izgradnju krematorija u gradu Rijeci. „Mi smo u proteklim sazivima barem jednog godišnje otvarali pitanje izgradnje krematorija, a na novo pitanje sam ponukana informacijom da se zbog kvara na pogonu na zagrebačkom krematoriju zapravo kremacije uopće više ne obavljaju pa se građani preusmjeravaju u Ljubljanu. Planirate li uopće izgradnju krematorija u gradu, za koji i postoji predviđeni prostor na Drenovi, a postoji i određeni interes građana?“, upitala je Mičić-Badurina.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je jedan od prvih sastanaka nove vlasti s direktorima komunalnih društava bio je, između ostaloga, i na temu krematorija.
„Na sastanku mi je rečeno da nema interesa, odnosno konkretno tada kada se radila neka analiza potreba, interes nije postojao. U međuvremenu je zaista došlo do promjene koju ste spomenuli vezano uz zagrebački krematorij, što otvara mogućnost da ponovno provjerimo postoji li interes građana, koja bi bila potrebna sredstva i da se konačno pristupi realizaciji toga. Moj je osobni stav da Rijeci tako nešto treba, pokrivamo puno šire područje od samog grada Rijeke“, kazala je gradonačelnica Rinčič.

Direktorica KD Kozale Nives Torbarina istaknula je kako je krematorij u Mirogoju u fazi popravka i remonta, koji će trajati oko mjesec dana, što znači da će najkasnije do kraja godine zagrebački kreamatorij biti u funkciji, dok se u međuvremenu kremacije obavljaju u Ljubljani. Kako je do Zagreba dulja kilometraža, no krematorij u Ljubljani radi s nešto višom cijenom, pa kremacije na kraju stoje približno jednako.
„Interes za kremiranje postoji, mi ga godinama pratimo, on je na nekih 4 zahtjeva tjedno. U zadnjih pet-šest godina interes je uvijek isti, relativno mali. Davnih dana smo prikupljali podatke, kad se radio projekt, sada star pet godina, i tada smo došli do informacije da bi, ako uspijemo dobiti cijelu Istru, prostor do Senja i Gorski kotar, da bi broj zahtjeva za kremiranje bio na deset tjedno. Međutim, za ekonomsku isplativost investicije je, prema projektu i projektnoj dokumentaciji, minimum trideset kremacija tjedno. No, ukoliko je potrebno, možemo te podatke ponovno prikupiti, osvježiti i dati detaljnije podatke“, kazala je direktorica Torbarina.

Vijećnicu Mičić-Badurina zanimalo je na koji se način mjeri potreba ili zainteresiranost građana.
„Ako ne postoji ponuda, onda ne može postojati niti potražnja. Ako ljudi znaju da ne postoje usluge kremiranja, onda ih neće ni tražiti. Ako se izgradi krematorij u Rijeci, to bi zahvaćalo poprilično širok krug ljudi – Istarsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku županiju, koji svi gravitiraju prema Rijeci. Vjerujem da bi onda interes bio i veći i da bi funkcioniranje krematorija bilo ekonomski isplativo“, kazala je vijećnica Mičić-Badurina.

Srđan Srdoč (IDS) postavio je pitanje vezano uz poslovanje Kanala Ri, naglasivši kako nakon skupštine ove televizije održane 30. lipnja, nije održan niti jedan sastanak Nadzornog odbora.
„Naime, predstavnica Grada Rijeke i predsjednica Nadzornog odbora Doris Šajn dala je ostavku. Mene zanima zašto niste nikog imenovali na to mjesto i zbog čega se nisu održavale sjednice Nadzornog odbora, a znamo da postoji veliko negodovanje ostalih članova i suvlasnika zbog neodržavanja sjednica. Zbog čega se još nije raspisao novi natječaj za direktora televizije, nakon što je prethodni poništen? Kako znamo, mandat trenutnoj direktorici Gordani Šimić Drenik ističe 31. studenog. Situacija je u društvu kritična, financije su dramatične, morali su podići kredit kod poslovne banke da bi tek jučer isplatili redovnu plaću. Očekujemo uskoro kolaps, a navodno ni Grad Rijeka ni Primorsko-goranska županija nisu htjeli biti jamci tom kreditu. Vidljivo je da ne postoji dobra volja Grada da se taj problem riješi. Tražimo da izvještaj Kanala Ri dođe na vijećničke klupe, da na idućoj sjednici dobijemo izvještaj direktorice, pošto – koliko sam upoznat – nikad takav izvještaj nije bio na Gradskom vijeću, dok smo na Županijskoj skupštini takav izvještaj dobivali i doći će na sljedeću sjednicu Županijske skupštine. Što ćete učiniti po pitanju Kanala Ri?“, upitao je vijećnik Srdoč.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je sa Službom za reviziju pokrenula i dobila reviziju poslovanja.
„Predložila sam i novog člana Nadzornog odbora, no mora se održati sjednica Skupštine kako bi odluka bila usvojena. Sjećam se rasprava o Kanalu Ri koje su sve vodile i u Gradskom vijeću i na Županijskoj skupštini, i vrlo je često bio stav, čak i mog prethodnika – ovo je zadnji put da nešto financiramo u Kanalu Ri. Pitanje Kanala Ri je zaista važno, puno starije od četiri mjeseca i zahtijeva ozbiljan pristup, iako ni Grad Rijeka, kao niti Primorsko-goranska županija, u Kanalu Ri nisu većinski vlasnici“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Srdoč rekao je kako je evidentno da je do sada politiku oko Kanala Ri vodio Grad Rijeka, i da je Grad presudni faktor, a Županija samo prateći faktor u poslovanju.
„Zamolio bih Vas da se uhvatite tog problema, da vidimo s natječajem za direktora, da se neke stvari u ovom mediju bitnom za naš grad i regiju pokrenu na bolje“, poručio je.

Vijećnik Andro Amančić (Fokus) upitao je kada će građani imati detaljnije informacije o ovogodišnjem Rijeka Adventu?

Gradonačelnica Iva Rinčić podsjetila je kako je početni plan u lipnju je bio napraviti izmjene u Odluci o korištenju javnih površina s ciljem stvaranje atraktivnih uvjeta održavanja Adventa, odnosno unapređenja Rijeka Adventa. No, s obzirom na kasnije konstituiranje Gradskog vijeća, ne bi se stiglo na vrijeme za raspisivanje natječaja pripremiti izmjene odluke, provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i potom uputiti odluku na usvajanje Gradskom vijeću.
„Tako da smo u ovoj godini ipak odustali od promjene spomenute odluke, ali svakako nam je plan da se već početkom iduće godine krene u izmjene odluke kako bi u 2026. godini Rijeka Advent bio bolje isplaniran“, najavila je gradonačelnica Rinčić.

Govoreći o ovogodišnjem programu Rijeka Adventa, istaknula je kako je svima u interesu bolja ponuda u postojećim okvirima.
„Bit će određenih iskoraka u okviru postojećih lokacija, kićenja pojedinih mjesnih odbora, klizališta koje je ove godine planirano u Exportdrvu i sl. Rijeka Advent će i ove godine obuhvatiti neke lokacije koje su već poznate Riječanima – Korzo, Trg Riječke rezolucije, Art kvart, ali i neke nove prostore, poput Principija, gdje želimo da tu lokaciju oživimo blagdanskim duhom, što je bilo objavljeno i u javnom natječaju za zakup javnih površina. Otvaranje ponuda po javnom natječaju bilo je održano 27. listopada, pristigle su četiri ponude – jedna valjana ponuda za Korzo, jedna valjana i jedna nepotpuna ponuda za Trg Riječke rezolucije, za Art kvart nije bilo ponuda, a za Principij je došla nepotpuna ponuda. Povjerenstvo je predložilo donošenje zaključaka koje se nadam danas, a najkasnije sutra i potpisati. Poništit će se natječaji za Art kvart i Principij te će se ponoviti. Dodala bih da u tijeku postupka potpisivanja ugovora s izvođačima za Novu godinu, tako da ćemo vrlo brzo javnost izvijestiti i o tome. Mislim da će neki iskoraci koje smo poduzeli u okviru planiranja Adventa za ovu godinu, prije svega u vizualnom dijelu, biti nešto što će naići na odobravanje od strane Riječana i posjetitelja grada“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Igor Vlajnić (Centar) istaknuo je kako se govori i da i u školama situacija s prehranom nije onakva kakva bi trebala biti, pogotovo u kontekstu najavljene zdrave prehrane od početka ove godine. Ujedno je upitao je li istinita informacija o nepostojanju prehrane za učenike s celijakijom od 1. listopada.

Gradonačelnica Iva Rinčić kazala je kako je u objedinjenoj nabavi namirnica za školske marende, uzimajući u obzir koliko je bitna podrška osobama s celijakijom i njihovim obiteljima, svakoj školi koja je to zatražila, odobreno da za učenike koji imaju zdravstvenu potrebu, pored bezglutenskih namirnica od dobavljača koje su škole predvidjele troškovnikom, sukcesivno naručuju i namirnice drugih dobavljača, a koje udovoljavaju nutritivnim standardima predloženih jelovnika.

„Između ostalog, tim je odobrenjem obuhvaćen i slučaj potreba za upakiranim bezglutenskim obrocima putem dobavljača koji su ranije radili sa školama, no nisu se javili kao ponuđači u postupku javne nabave. Točno je da do određenih problema dolazi pri nabavi ručkova koji su i nadalje organizirani na razini svake pojedine škole, pri čemu škole naručuju ručkove od različitih dobavljača i po različitim cijenama. U Rijeci, osim ugostiteljskog obrta Rica, iz kojeg se dominantno nabavljaju bezglutenske marende, trenutno ne postoji niti jedan restoran koji priprema kuhane obroke po strogo utvrđenim procedurama za osobe oboljele od celijakije. Također, nadležni odjel je 9. listopada održao sastanak s predstavnicama udruge Celifort, te je dogovoreno da će Udruga svoj rad usmjeriti na edukaciju osoblja u školama i restoranima. Ujedno, predstavnici udruge istaknuli su i ambiciju za otvaranje prvog bezglutenskog restorana u Rijeci, čime bi se dugoročno, na razini vrtića i škola riješio spomenuti problem. Vezano uz bezglutensku prehranu, a s obzirom na činjenicu da u Rijeci trenutačno ne postoji restoran koji bi u potpunosti udovoljavao standardima „gluten free“ kuhinje, neki roditelji odlučuju sami pripremati i slati po djeci kuhani obrok. No, bez obzira na navedeno, Odjel je u stalnoj komunikaciji s ravnateljicama i ravnateljima te se traže rješenja za ovo pitanje, kako bi se ovaj problem riješio i da se takva vrsta prehrane što prije redovno omogućiti svoj djeci koja za takvom prehranom imaju potrebe i kako bi sva djeca imala jednak pristup hrani koja odgovara njihovom zdravstvenom stanju“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnica Ivana Prica Matijaš (SDP) kazala je kako su problemi s prehranom u Dječjem vrtiću Rijeka ukazali na jedan drugi problem – a to je manjak tehničkog osoblja i općenito manjak osoblja, ali i probleme s plaćama. Zanimalo ju je li planirano povećanje plaća u vrtićima svim djelatnicima, i ako da, kada?

Gradonačelnica Iva Rinčić kazala je kako su u prethodnim susretima s predstavnicima vrtića svako smo osvijestili problem nedostatak osoblja uključenih u sustav prehrane, što onda utječe i na realizaciju obroka.
„Nije do nas došla inicijativa od strane vrtića za podizanje plaća, vjerujem da će se to u doglednoj budućnosti pojaviti pa ćemo onda vidjeti koje su dostupne opcije u okviru dostupnih proračunskih sredstava. S obzirom na to da trenutno vodimo pregovore s nekim drugim sindikatima, vjerujem da će se to pitanje uskoro aktualizirati“, kazala je gradonačelnica Rinčić.