Nadja Poropat (SDP) postavila je pitanje vezano uz tijek prijava za poklon bonove za učenike osnovnih škola te za prehranu u cjelodnevnoj nastavi i produženom boravku koji je trenutno u tijeku. Zanimalo ju je čuti više o tim programima kao i o ostali programima pomoći koje je Grad Rijeka namijenio najmlađima kojima je to potrebno.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako Grad Rijeka do 16. rujna zaprima zahtjeve građana za podmirenje cjelokupnih troškova marende i obroka u produženom i cjelodnevnom boravku za školsku godinu 2022./2023. i kako je riječ o programu koji se kontinuirano provodi u sklopu Socijalnog programa Grada Rijeke. Podsjetio je kako iznos za nabavku školskog pribora za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole iznosi 375,00 kuna, a za učenike od petog do osmog razreda 750,00 kuna. Ta je pomoć namijenjena građanima koji imaju zajamčenu minimalnu naknadu pri Centru za socijalnu skrb. Spomenuo je i poklon bonove u iznosu od 250,00 kuna za učenike od prvog do četvrtog, te bonove u iznosu od 500,00 kuna za učenike od petog do osmog razreda namijenjene  djeci iz kućanstva u kojem živi isključivo jedan roditelj i djeci iz kućanstva gdje su prosječni mjesečni prihodi u zadnja tri mjeseca niži od cenzusa prihoda koje je utvrdio Grad Rijeka za jednoroditeljska kućanstva. Dodao je i kako postoji niz drugih mjera iz Socijalnog programa kojima Grad Rijeka pomaže najugroženijim građanima, a u tu kategoriju spadaju i najmlađi sugrađani. Od ove godine povećala se i naknada za novorođenu djecu, kroz Socijalni program moguće je dobiti i poklon bon za opremu novorođenčadi, a postoji i mogućnost besplatne prilagodbe hrane za dojenčad. Socijalni program Grada Rijeke sve je obuhvatniji u odnosu na državni standard. Istaknuo je kako postoji još puno mjera koje Grad provodi i informacije o njima dostupne su na web stranici Grada Rijeke te kako zainteresirani korisnici mogu podnijeti zahtjeve za neke od mjera putem pisarnice Grada Rijeke. Napomenuo je i kako se godišnje za programe zaštite djece i mladih ukupno izdvaja iznos od oko 9,7 milijuna kuna, što kroz Dječji dom „Tić“, kroz Socijalni program Grada Rijeke te druge programe koje provode ustanove i udruge namijenjene zaštiti djece i mladih.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) istaknula je kako je na jednoj od proteklih sjednica Gradskog vijeća ukazala na problem okupljanja maloljetnika u parkirališnom prostoru garaže u sklopu sportske dvorane „Zamet“. Objasnila je kako se ništa nije promijenilo, dapače, situacija je još i gora, iz razloga što su sada ljetni školski praznici te kako su ta okupljanja sada još i veća. Istaknula je kako je bila svjedokom biciklističkih takmičenja, što je nedopustivo te kako valja obratiti pozornost na sigurnost maloljetnika, ali i sigurnost korisnika garaže. Uputila je pitanje gradonačelniku, ima li Grad Rijeka namjeru donijeti određene mjere kako bi se ta okupljanja spriječila.

Gradonačelnik Filipović odgovorio je kako garažom upravlja Rijeka plus, a dvoranom Zamet, Rijeka sport. Problem okupljanja maloljetnika i neprimjereno ponašanje je nešto što se zasigurno ne događa samo u Dvorani Zamet. Na tom tragu organiziran je i sastanak s načelnikom Policijske uprave Primorsko-goranske i njegovim suradnicima i jedna od tema sastanka bila je i neprimjereno ponašanje sugrađana. To je nešto na čemu treba zajednički raditi i dogovoren je čitav niz operativnih sastanaka suradnika s obje strane koji se bave tom problematikom i nadam se da ćemo u suradnji s policijskom upravom uspjeti stati na kraj ovakvom ponašanju. Postavom kamera i pojačanim nadzorom komunalnog i prometnog redarstva na mnogim lokacijama pokušali smo stati na kraj takvom ponašanju, međutim, ne možemo spriječiti baš svako okupljanje. U prostoru Centra Zamet ima adekvatnog prostora da se mladi okupljaju, i na uređenom trgu ispred dvorane i u okolnim područjima oko dvorane, ali ne možemo utjecati na to zašto baš garažu odabiru za okupljanje. S ovog mjesta upućujem nalog nadležnima da posebno vode računa o tome, jer uz to se veže onda i pitanje sigurnosti imovine i automobila koji su parkirani u garaži. Nije sve u našim rukama, rekao je gradonačelnik, nešto je i u rukama sustava obrazovanja i edukacije koji mlade treba odgajati na način da nedolično ponašanje bude nešto što se izbjegava. Riječ je o kompleksnom problemu koji ne mogu riješit samo gradonačelnik i Gradsko vijeće već društvo u cjelini.

Iva Rinčić (Nezavisna lista Davora Štimca) prokomentirala je prethodno pitanje, da se mladi možda okupljaju u garaži jer im je tamo zasigurno ugodnija temperatura i dodala kako se danas prema najavama očekuje da će temperatura dosegnuti 36 stupnjeva celzijusa te kako nas očekuje toplinski val u narednim tjednima. Objasnila je kako uslijed takvih klimatskih ekstrema mnogi gradovi počinju tražiti rješenja kojima će olakšati život građanima, pogotovo onima starije životne dobi i koje visoke temperature najviše pogađaju. Spomenula je kako rješenja tog problema u drugim gradovima nazivaju klimatskim skloništima te kako se kao jedna od mogućnosti nudi redizajn lokacija gdje se ljudi više zadržavaju, kao što su primjerice autobusne stanice. Podsjetila je kako su prije desetak godina postavljene metalne klupice koje su po zimi jako hladne, a ljeti strašno vruće te kako imamo nadstrešnice, koje, ako i štite od kiše, ne štite od sunca. Na nekim mjestima u samom centru grada ne postoje niti nadstrešnice. Građani nas pitaju, rekla je Rinčić, kada Grad misli pristupiti sustavnom rješavanju tog problema, promijeniti klupice i postaviti primjerene nadstrešnice koje bi nudile puno veći hlad građanima dok čekaju autobus.

Gradonačelnik Filipović u svom je odgovoru predložio vijećnici Rinčić i svim građanima da se drže hlada.

Davor Štimac (Nezavisna lista Davora Štimca) postavio je pitanje vezano uz tržnice koje su od srpnja 2017. godine pod upravom Rijeka plusa i istaknuo je kako je činjenica da je broj zakupljenih mjesta malen, svega 393 od 740 raspoloživih mjesta. Za tržnicu Brajda istaknuo je da se može reći kako je mrtva, svega 11 mjesta od 102 raspoloživa su zakupljena te kako ta tržnica danas zapravo i ne postoji. Istaknuo je probleme klimatizacije koja se često kvari, sanitarnih čvorovi koji se ne održavaju, da ih ima mali broj na raspolaganju te kako je čistoća u njima loša. Istaknuo je kako se oko tržnice slobodno sele stolovi, kao primjer je istaknuo stanje u Verdijevoj ulici, dodavši kako se ne zna tko to dozvoljava. Istaknuo je i nedostatak bankomata oko tržnice, kako je prometna blokada strašna te kako je nerazumljivo zašto se ulica Riva Boduli ne prebaci u dvosmjernu kako bi se ubrzao promet. Istaknuo je kako na čitavom području vlada kaos te kako su čuli da nema ni voditelja, kontrole ni nazora te kako su ljudi koji tamo rade nezadovoljni, a smatra kako su korisnici još nezadovoljniji te da je slika koju grad ostavlja u toj turistički najatraktivnijoj zoni grada zaista loša te ga zanima što se planira napraviti po tom pitanju.

Gradonačelnik Filipović je rekao kako ni on nije u potpunosti zadovoljan stanjem na tržnici te kako su potrebni određeni iskoraci. Istaknuo je kako tržnica danas možda nije ono na što smo navikli od prije nekoliko godina te kako je jedan dio razloga u tome što su kupci promijenili navike, ali i kako je do 2017. godine na snazi bio koncesijski model upravljanja tržnicama. Objasnio je kako se dosta uložilo u tržnice, i u tržnicu Brajda i u paviljone na glavnoj gradskoj tržnici. Iz komunikacije s direktorom i voditeljem tržnice ustanovljeno je kako ima puno OPG-ova i prekupaca koji se koriste raznim zakonskim mogućnostima koje im omogućavaju otvaranje firmi, od jutra do sutra, i kako je i to jedan od problema. Svjesni činjenice da ona ne ispunjava svoju ulogu koja joj je namijenjena, a to je tržna djelatnost, za tržnicu Brajda traži se neko novo rješenje. Razmišlja se čak i o vraćanju tog prostora pod okrilje Poslovnih prostora i koji bi pokušali pronaći jednog zakupoprimca za cijeli taj prostor po uzoru na modele iz primjerice Trsta, Lisabona ili nekih drugih gradova, koji su to na bolji način riješili i tako dali mogućnost OPG-ovima da tamo imaju svoja prodajna mjesta. Razgovaralo se o tom pitanju i s Primorsko-goranskom županijom i s Kašeticom Primorsko-goranskom i s dijelom predstavnika OPG-ova u našem okruženju. Jedan od problema na koji se nailazi je taj da određeni broj OPG-ovi nema mogućnosti imati svog čovjeka koji bi vršio prodaju. Dio problema leži i u zakonskoj regulativi što se dio tih proizvoda ne može prodavati pod nekom drugom tvrtkom, tako da taj problem nije nimalo jednostavno za riješiti. Gradonačelnik je istaknuo kako je svjestan da su katovi i u prvom i u drugom paviljonu praktički prazni te kako će se morati pronaći rješenje za učiniti ih atraktivnijima. Što se tiče problema prometa na glavnoj gradskoj tržnici, Filipović je istaknuo kako su rađene vrlo ozbiljne analize povratka ulice Riva boduli u dvosmjernu ulicu, međutim one su pokazale kako bi to izazvalo još veći prometni kaos. Promet više-manje funkcionira ulicom pored Mrtvog kanala, ali kada se svi pridržavaju propisa. Održan je i sastanak s predstavnicima investitora i projektanata vezano za pronalaženje najboljih prometnih rješenja prilikom izgradnje nove marine u Porto Barošu. Gradonačelnik je kazao kako se ne može u potpunosti složiti s ocjenom tržnice, na način na koji je problematiku iznio vijećnik Štimac. Smatra kako je zgrada Ribarnice jedna od turističkih atrakcija te kako svi koji dođu u grad posjete tržnicu. To je mjesto podložno hektičnoj komunikaciji jer mnogi turisti vole prošetati tržnicom, kao i Riječani. Problem nije jednostavan i neće ga biti lako riješiti, ali radi se na tome, a možda se najdalje otišlo u rješavanju problema tržnice na Brajdi.

U svojoj replici na odgovor, Davor Štimac zatražio je i pisani odgovor na svoje pitanje.

Ana Trošelj (PGS) postavila je pitanje o postojanju mogućnosti da se produlji vrijeme u kojem bi za upotrebu bio dostupan javni WC na Delti. Istaknula je kako pitanje postavlja na zamolbu mladih sugrađana koji se tradicionalno okupljaju na Kontu te kako je pitanje već postavljala i bivšem gradonačelniku te kako je tada dobila odgovor od pročelnice za komunalni sustav da postoji plan za rušenje tog objekta i izgradnju novog javnog WC-a u blizini što se nije dogodilo.

U svom odgovoru gradonačelnik Filipović je rekao kako WC na Delti radi svakog dana do 22 sata, a petkom i subotom do pola noći, a javni WC na Žabici, također svaki dan radi do 22 sata i petkom i subotom do pola noći te kako će se za to iz gradskog proračuna izdvojiti dodatnih 12.765,00 kuna zbog uvećane cijene za noćni rad.

Maša Magzan (Nezavisna lista Davora Štimca) postavila je pitanje vezano uz rješavanje problema dodatnog prostora za smještaj djece jasličke dobi. Međutim, osim kontinuiranog problema vezanog uz smještajne kapacitete dječjih vrtića ukazala je na još jedan problem, a riječ je o nedostatku stručnog osoblja  koji bi u tim prostorima trebali raditi i provoditi odgojno-obrazovni program. Citirala je članak iz Novog lista od 16. srpnja u kojem stoji kako će „48 novih upisnih mjesta zahtijevati i zapošljavanje novog odgojiteljskog kadra. U planu je zapošljavanje sedam odgojitelja, no kadra već sada nema te je zbog deficitarnosti poslodavac prisiljen zaposliti nestručne zamjene. Tako odgojno obrazovni program za djecu vrtićke dobi umjesto odgajatelja provode profesori Likovne kulture i Hrvatskoj jezika“. Zanimalo ju je što Grad i kratkoročno i dugoročno planira učiniti po pitanju deficitarnog kadra odgojitelja i na koji način planira osigurati kvalitetno provođenje odgojno-obrazovnog programa u vrtićima s obzirom da činjenicu da odlazak u vrtić nije odlazak na čuvanje.

Na pitanje je odgovorila pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i obrazovanje Sanda Sušanj koja se složila da je u pitanju veliki problem. Dodala je kako u ovom trenutku u riječkim dječjim vrtićima ne radi nastavnički kadar, međutim kako je riječ o problemu koji je prisutan te kako se trude poduzeti potrebne mjere po tom pitanju. Istaknula je kako su trenutno mogućnosti višestruke što ne garantira uspjeh cijele priče. Objasnila je kako se odgojiteljima dodjeljuju stipendije prema kriteriju deficitarnosti čime ih se motivira da se školuju za odgajatelje, a istovremeno ih se i obvezuje da se po završetku studija zaposle u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Rijeke. Istaknula je i kontakt s Učiteljskim fakultetom koji je dobio povećanje kvota i lobira se u smjeru da ukoliko je određeno zanimanje deficitarno, bez obzira na velike upisne kvote, one trebaju biti još i veće. Kazala je i kako će se na jesen otvoriti novi pregovori za novi kolektivni ugovor te kako vjeruje da će i tu biti iskoraka. Dodala je da su otvoreni za sve sugestije ukoliko postoji još koja mogućnost poboljšanja.

Maša Magzan je u replici odgovorila kako joj je drago čuti da je Učiteljski fakultet dobio dopuštenje resornog Ministarstva za povećanje kvote, jer da ona nema takvu informaciju, ali kako bi to bilo sjajno dugoročno rješenje. Kao kratkoročno rješenje iznijela je mogućnost da se omogući učiteljima razredne nastave jednogodišnja dokvalifikacija ili prekvalifikacija, koja bi mogla biti izvedena kroz neku vrstu stipendiranja. Kao još jednu mogućnost istaknula je korištenje vaučera, program koji se koristi kroz fondove Europske unije za dodatne kvalifikacije za dodatna znanja i vještine, za sada još samo za stručne programe, međutim, kako bi trebalo lobirati u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje da se na neki način otvore vrata mogućnosti aplikacije i Sveučilišta za mikrokvalifikacije.

Magzan je zamolila i pisani odgovor na svoje pitanje.

Tajana Masovčić (IDS) postavila je pitanje vezano za situaciju u OŠ „Vojak“. Objasnila je kako će u rujnu po četvrti puta biti raspisan natječaj za ravnatelja te kako je u tri raspisana natječaja Školski odbor izabrao i potvrdio istu kandidatkinju, ali kako već treći puta iz Ministarstva, bez ikakvog obrazloženja, nema potvrde odabrane kandidatkinje. Postavila je pitanje što Grad Rijeka kao osnivač poduzima ili namjerava poduzeti po tom pitanju.

Gradonačelnik Marko Filipović rekao je kako je riječ o složenoj situaciji koja se, prema natpisima u određenima medijima, pojavljuje u školama prilikom izbora ravnatelja, kada oni, iz ovih ili onih razloga ne odgovaraju ministru obrazovanja, te kako se po njegovom mišljenju ovdje radi o čistim političkim razlozima. Uskrata suglasnosti je zakonski legitiman, ali demokratski potpuno autokratski čin. Školski odbor čine predstavnici osnivača – tri osnivača imenuje gradonačelnik, a četiri su člana iz reda nastavnika i zaposlenika u školi. Oni su, prema zakonu, raspisali natječaj, javili su se kandidati, za ravnateljicu je odabrana jedna kandidatkinja i njoj je dva puta uskraćena suglasnost. Za to nema nikakvog obrazloženja i prema riječima gradonačelnika, on sa svoje pozicije jedino može javno prozvati ministra čije razloge za ovakvu odluku ne zna, ali može pretpostaviti kako su oni isključivo političke naravi, kao što je to nedavno bio slučaj u jednoj osnovnoj ili srednjoj školi u Zagrebu te kako smatra da je to nedopustivo. Apelirao je na ministra da ne uskraćuje suglasnost i treći put jer takva odluka derogira i članove Školskog odbora. Podsjetio je i da su neki članovi tog Školskog odbora dužni glasati onako kako se izjasni Vijeće roditelja. Svi kandidati su saslušani od strane Vijeća roditelja i Nastavničkog vijeća i od članova Školskog odbora. Sva demokratska procedura je ispoštovana, svi kandidati koji su se prijavili zadovoljili su sve kriterije natječaja koji su traženi, tako da nije vidljiv razlog zašto izabrana ravnateljica ne bi mogla biti potvrđena. Dodao je kako to više govori o tome kako je sustav postavljen, da osnivač ustanove uopće nema kontrolu nad izborom čelne osobe određene institucije. Rekao je i kako ne zagovara politiku u školama, ali kako osnivač ipak treba imati određeni utjecaj na funkcioniranje škole i Školskog odbora i osudio je postupak resornog ministra.

Marina Račića (Nezavisna lista Davora Štimca) zanimalo je, ukoliko se dogodi realizacija projekta Zapadna Žabica, navedeno je kako će Grad napraviti sve što je u njegovoj moći da se uklone vozila sa Rive. Zanimalo ga je je li to stvar dogovora ili postoji neki zakonski ili pravni mehanizam koji Grad može pokrenuti da se to i dogodi budući da područjem Rive ne upravlja Grad Rijeka nego Država.

Gradonačelnik Filipović rekao je da ukoliko do realizacije projekta Zapadna Žabica dođe, kako je intencija Grada Rijeke maknuti vozila s Rive i Rive Boduli gdje se nalazi 400-ak parkirnih mjesta te kako je želja da taj prostor dobije javnu funkciju, o čemu se intenzivno razgovara s Lučkom upravom te kako će biti potrebna zajednička koordinacija kako bi taj prostor bio stavljen u funkciju svim građanima. Potrudit će se da taj prostor dobije neku zanimljivu namjenu nakon što se s tog prostora maknu automobili. Taj prostor je već sada jednim djelom zaživio kao privezište za mega jahte i u tom kontekstu Lučka uprava je poduzela određene aktivnosti da jedan dio tog prostora bude namijenjen šetnji. Ali o tome će se raspravljati, kazao je gradonačelnik, kada projekt na Žabici bude gotov, odnosno još i prije toga jer će to biti paralelni proces za koji se nada da će u predviđenom periodu biti završen.

Račić je u svojoj replici istaknuo kako je postavljeno pitanje bilo u smjeru toga ima li Grad na raspolaganju kakve pravne metode da motivira Lučku upravu da riješi taj problem te kako moli pisani odgovor na svoje pitanje.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) komentirao je kako se na Korzu zadnjih 20-ak dana obavljaju radovi te kako mu je nevjerojatno da se hvalimo rastom turizma u gradu, a usred turističke sezone se Korzo u cijeloj širini zatvori zbog radova, jednako tako i prolaz ispod gradske ure. Konkretno je spomenuo radove u izvođenju HEP-a te ga je zanimalo zašto je Grad te radove dozvolio, uz mišljenje kako bi Grad za takvu situaciju sigurno trebao imati više razumijevanja od HEP-a. Rekao je kako pretpostavlja da su se radovi mogli odrađivati tijekom listopada i studenog kada je na Korzu manje ljudi te kako su navedeni radovi loši u turističkom pogledu. Spomenuo je i štetnost tih radova u odnosu na dućane i ugostiteljske objekte. Osvrnuo se i na reklamu kojom su radovi zagrađeni istaknuvši kako reklamiraju iznajmljivanje brodova, što ne bi imalo smisla da su se radovi izvodili u listopadu ili srpnju. Pitao je čija je to odgovornost te pozvao da se svaki sljedeći put uključe službe, struka i zainteresirana javnost da se nađe zajedničko rješenje kada su radovi pogodni za izvođenje. Dodao je kako mu je jasno da su radovi neophodni i potrebni za grad i građane, ali kako sigurno postoji mogućnost dogovora kada da se obavljaju.

Gradonačelnik Filipović rekao je kako radove izvodi HEP te kako je s njima odrađen koordinacijski sastanak. Riječ je o radovima vrijednima gotovo 50 milijuna kuna koji se u nekoliko faza provode na području cijelog grada. Gradonačelnik je objasnio da ukoliko se zabrane radovi tijekom ljeta, koncentracija istih će se povećati tijekom ostalih mjeseci te će puno više radova biti izvođeno u manjem vremenskom periodu. Grad je prije svega tu radi građana, a tek onda turista. Ne vidi da je broj turista zbog radova pao, već Rijeka broji porast od 19% turističkih dolazaka u prvih šest mjeseci, te kako smatra da izvođenje radova nikoga neće odbiti od posjeta Rijeci. Objasnio je kako su se radovi na Korzu izvodili 5 do 6 radnih dana, inzistiralo se da radovi budu čim prije obavljeni i oni su završeni u što bržem roku sa što je bilo moguće manjim remećenjem dnevnog ritma Korza. Radovi su izvedeni u sklopu velikog projekta prebacivanja čitavog grada na 20 kilovolta što je važno radi elektroopskrbe. Radovi su neophodni, a Filipović je mišljenja da bi izvođenje radova na Korzu smetalo u bilo koje doba godine te kako su završeni u dogovorenom roku. Rekao je kako je svjestan da u određenom djelu to remeti život Korza, međutim kako je i to dio života grada i kako se i na to treba na neki način i naviknuti. Dodao je kako se razgovaralo i s ugostiteljima na Koblerovom trgu gdje je isto bilo u planu izvođenje nekih radova, što je za sada odgođeno.

Osvrnuo se i na spomenutu reklamu i rekao kako pravilnikom nije regulirano postupanje u takvoj situaciji. Dodao je kako je dao nalog da se ispitaju mogućnosti naplate te reklame, za koju je rekao kako je moguće da ju je naplatio i sam izvođač radova. Filipović je objasnio kako nema mogućnosti pravnoga lijeka za tu situaciju, međutim, ne bude li druge opcije, ići će se i u izmjenu određenih Odluka, jer je očigledno da se radi o korištenju javne površine za aktivnost za koju nije izdana suglasnost te kako situaciju treba sagledati prvo sa pravne strane, a nakon toga je ili kazniti ili naplatiti.

Salečić je komentirao kako mu je drago što će se poradit na tom problemu reklamiranja istaknuvši sigurnost u činjenicu da se od strane HEP-a ciljano išlo s izvođenjem radova tijekom srpnja i kolovoza jer da takva reklama sigurno nema smisla u studenom. Rekao je i kako je komunikacija s ugostiteljima na Koblerovom trgu krenula kada je HEP već krenuo s iscrtavanjem i najavom radovi. Još je jednom zamolio da se idućeg puta uključe svi kojih se to tiče. Komentirao je i kako smatra da je građanima svejedno kopa li se u studenom ili sada te kako vjeruje da bi im manje smetalo nego tijekom turističke sezone.

Nebojša Zelič (Možemo!) imao je pitanje vezano uz parkiralište pod upravljanjem tvrtke Best in parking na ulazu u KBC Rijeka. Istaknuo je kako je, koliko je njemu poznato, u planu bilo da se na tom mjestu napravi hotel s podzemnom garažom i u tu svrhu je ishodovana građevinska dozvola koja traje do veljače 2023. godine. Rekao je kako je prostor sada pod koncesijom tvrtke Best in parking te ga zanima postoje li planovi da se na tom prostoru ostvari ono što je bilo predviđeno i do kada će tamo biti parkiralište.

Gradonačelnik Filipović rekao je kako se radi o zemljištu koje je bilo u vlasništvu Elektromaterijala koji je završio u stečaju, nakon čega je to zemljište kupila jedna švicarska tvrtka i sukladno odredbama plana ishodila potrebnu dokumentaciju. Prvo je u planu bila izgradnja staračkog doma, a nakon toga hotel. Investitor iz Švicarske na koncu je prodao zemljište tvrtki Best in parking. Detaljni plan i građevinska dozvola su još uvijek na snazi, međutim mi ne možemo utjecati na poslovnu odluku investitora kada će realizirati nešto predviđeno planom. Bitno je da plan postoji i da je građevinska dozvola izdana i da se može početi s građenjem. Za sada je tamo parking koji funkcionira, a naša intencija je, rekao je Filipović, kao i vjerujem investitora da procjeni povoljan trenutak kada će iskoristiti građevinsku dozvolu ili će ići u njezinu izmjenu ili dopunu. Što se nas tiče, istaknuo je Filipović, mi smo spremni za tu realizaciju koja podrazumijeva i širenje Cambijerijeve ulice.

Iva Davorija (Možemo!) postavila je pitanje vezano uz najavu prodaje kompleksa Dječje bolnice Kantrida. Rekla je kako se nada da će po tom pitanju biti održana javna rasprava kako bi svi pravovremeno mogli iznijeti svoja mišljenja. Istaknula je kako je gradonačelnik rekao kako se izrađuje konzervatorska studija koja bi trebala pokazati što će se i na koji način moći izgraditi na tom mjestu te da ih zanima je li ta studija završena, je li se ušlo u razgovore s potencijalnim investitorima, primjerice GCH grupom.

Na pitanje je odgovorio pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca rekavši kako razumije interes za lokaciju Dječje bolnice Kantrida te kako se još ne zna što će pokazati rezultati konzervatorske studije koja je u završnoj fazi izrade i usklađuju se nalazi konzervatorske studije s Konzervatorskim odjelom u Rijeci. Očekuju konzervatorski studiju do jeseni a Konzervatorski odjel se mora opredijeliti oko  valorizacije objekata i mogućnosti adaptacije ili uklanjanja djela objekata, kako bi se mogla dobiti kvalitetna površina za razvoj novih sadržaja. Želja je objektivno proučiti stanje na toj lokaciji jer će se ovisno o tome normirati i stavljanje u funkciju tog područja, a to je mogućnost izgradnje, brutto razvijena površina, mogućnosti organizacije kompleksa i njegova vrijednost. Moramo biti svjesni da stavljanje u funkciju tog lokaliteta, rekao je Škunca, pretpostavlja puno zahvata koji će zahtijevati izvedbu novog prometnog pristupa, nove prometne organizacije, veliko uređenje i objekata i hortikulture. Kada se usuglase rezultate elaborata ovisi o interesu i mogućnostima da ih se prezentiramo u javnosti.

Davorija je replicirala i pitala je li se ušlo u razgovor s nekim investitorima, uključujući GCH grupu, na što je Škunca odgovorio da nije.

Vedran Vivoda (Akcija mladih) postavio je pitanje hoće li se gradski bedem vratiti na svoje mjesto, čija je obveza vraćanja i ukoliko neće tko je odgovorna osoba koja je dozvolila da se to dogodi jer da bi ta osoba onda trebala dati ostavku.

Gradonačelnik Filipović kratko je odgovorio da će odgovor na ovo pitanje pisanim putem dostaviti vijećniku Vivodi.

Petar Petrinić (SDP) imao je pitanje oko djece neupisane u gradske vrtiće ove godine te ga je zanimalo kakvi su daljnji planovi da se taj broj iz godine u godinu smanjuje te je li realno očekivati da u svakoj narednoj godini bude po stotinjak manje neupisane djece u gradske vrtiće.

Gradonačelnik Filipović je odgovorio kako se iz godine u godinu trude da bude što manje neupisane djece u vrtiće tako da je zaključno s ovom upisnom godinom u gradske vrtiće upisano 3019 djece od toga 722 djece u jasličke skupine i 2297 u vrtićke skupine. Novoupisane djece u jasličke skupine je 401, a u vrtićke skupine 254. U DV Rijeka koji je i najveći upisano je  ukupno 486 djece jasličke dobi i 1519 djece vrtićke dobi, u DV More 127 djece jasličke dobi i 394 vrtićke dobi i u DV Sušak 109 djece jasličke dobi i 384 vrtićke dobi. Taj broj je bio nešto veći prošle godine. Ove godine na listi čekanja nalazi se 125 djece jasličke dobi dok je za svu djecu vrtićke dobi osigurano mjesto u vrtiću osim za 11 djece čiji roditelji nisu prihvatili lokaciju vrtića, već traže neki koji im je lokacijski povoljniji no ta mjesta postoje i bit će upisani ako to žele. Intencija je preko ljeta zajedno sa Sveučilištem u Rijeci i u suradnji s Učiteljskim fakultetom osigurati dodatne prostore na području Kampusa. Također, namjera je na Baredicama urediti jedan prostor za djecu jasličke dobi, a za Centar za odgoj i obrazovanje koji je sada u tom prostoru u planu je uređivanje prostora u ulici Ante Pilepića. To će podrazumijevati i nove kadrove u vrtiću. Trudimo se osigurati nove kapacitete, rekao je Filipović i to ćemo činiti i dalje i nadam se da na kraju mandata više neće biti listi čekanja. Podsjetio je i da su prošle godine amandmanom Akcije mladih osigurali i dio vezan za dadilje i brigu o najmlađima. Trudimo se u suradnji sa Zajednicom Talijana prijaviti i vrtić na Nacionalni plan oporavka i tu su razgovori otišli dosta daleko i obećano nam je da su i neka sredstva u državnom proračunu za to osigurana, objasnio je gradonačelnik.

Danijela Bradamante (SDP) rekla je kako će Rijeka iduće godina biti domaćin raznih sportskih događanja, između ostalog Svjetskog kupa u kuglanju te ju je zanimalo hoće li Sportski centar na Mlaci biti spreman te hoće li imati zadovoljene sve uvjete i opremu za održavanje tog natjecanja.

Gradonačelnik Marko Filipović rekao je kako se Rijeka kandidirala za domaćinstvo tog natjecanja, potaknuta izvrsnim rezultatima kuglačica Mlake na europskoj i svjetskoj razini koje su osvojile gotovo sve što se može osvojit i zaslužile su da se iz gradskog proračuna utroši oko 200.000, 00 kuna na uređenje prostora koji će biti spreman do veljače 2023. godine kada će se Svjetski kup i održati. To se investicija nadovezuje i na neke druge napravljene od početka mandata, primjerice ulaganje u sustav klimatizacije u dvorani na Kantridi kao i u uređenje trga ispred dvorane, nedavno uređenje igrališta Robert Komen, a u planu je i sanacija parketa u dvorani Dinko Lukarić.

Bradamante je zatražila i pisani odgovor na svoje pitanje.

Petra Karanikić (SDP) spomenula je puknuće vodovodne cijevi u ulici Pomerio proteklog vikenda što je izazvalo da je jedan dio grada ostao bez vode. Pohvalila je brzu intervenciju popravka i osiguravanja vode. Potaknuta tim događanjem pitala je gradonačelnika u kojoj su fazi radovi na projektu „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ kojeg provodi KD Vodovod i kanalizacija i koji je vrijedan gotovo 1,7 milijardi kuna.

Gradonačelnik Filipović također je pohvalio sve dežurne službe koje su žurno reagirale. Objasnio je kako se puknuće dogodilo na velikom transportnom cjevovodu i vodu je trebalo zatvoriti na čak 9 mjesta što je učinjeno u primjerenom vremenu. Sreća nije bilo stradalih i nema veće materijalne štete i brzo se pristupilo radovima sanacije koja je obavljena u nekoliko dana.

Što se tiče spomenutog projekta, Filipović je objasnio kako se on odvija u nekoliko faza, a trenutno se izvode radovi na području zapadnog Zameta i u ulicama Nikola Tesla i Viktora Cara Emina, kao i na području Općine Viškovo. Što se tiče radova vezanih uz pročišćivač otpadnih voda, rekao je kako tu postoji određenu problematiku koju treba riješiti s Hrvatskim vodama.

Ivana Prica (SDP) imala je pitanje vezano uz Javne pozive za obnovu grobova u zaštićenim područjima na grobljima Kozala i Trsat te za obnovu fasada, financiranih sredstvima spomeničke rente te ju je zanimalo o kakvim je projektima riječ.

Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako je Grad Rijeka raspisao Javni poziv namijenjen vlasnicima i suvlasnicima građevina na području zaštićene urbanističke cjeline grada Rijeke temeljem kojeg će se sredstvima spomeničke rente sufinancirati obnova i sanacija pročelja i krovova tijekom 2023. i 2024. godine. Riječ je o programu koji se kontinuirano provodi, a troškovi izvođenja radova sufinancirate će se u maksimalnom iznosu od 50%  odnosno do maksimalno pola milijuna kuna. Filipović je pozvao zainteresirane da se prijave i iskoriste ovu mogućnost te je podsjetio je da je ovim programom sufinancirana i obnovljena 61 građevina, a za mnoge je izgrađena i projektna dokumentacija. Sufinancira se i obnova grobnih mjesta koja su dio zaštićene cjeline i pod posebnom paskom konzervatora pa je i za ovaj programa pozvao zainteresirane građane da se prijave.

Željka Jovanovića (SDP) zanimalo je u kojoj je fazi najavljeni projekt uvođenja Zdravstvenog odgoja u škole kojima je osnivač Grad Rijeka.

Gradonačelnik Marko Filipović rekao je kako se intenzivno radi na operativnoj realizaciji projekta po uzoru na uvođenje programa Građanskog odgoja i obrazovanja. Plan je da u listopadu 2024. program bude eksperimentalno uveden u škole. Do sada su odrađeni radni sastanci s koordinatorima iz Foruma za slobodu odgoja, a tijekom ljeta u planu je završiti presjek svih nacionalnih, europskih i američkih kurikuluma kako bi se što bolje pripremili i definirali okvir provođenja projekta na što treba pripremit i nastavnike u školama. Uskoro bi se trebao dogovoriti i načelni stav skupine eksperata, a intencija je tijekom 2023. i 2024. izraditi plan i prateće materijale na učenike i nastavnike, a na proljeće 2024. bi se provela edukacija nastavnika. Podsjetio je gradonačelnik i da je iz proračuna izdvojeno 200.000,00 kuna za program uvođenja besplatnih menstrualnih potrepština za djevojčice u osnovnim školama te kako su taj primjer  slijedili i neki drugi gradovi u Hrvatskoj, kao i Primorsko-goranska županija.

Kristian Čarapić (SDP) imao je pisanje u vezi napretka izgradnje POS-ovih stanova na Martinkovcu i na kojim je sljedećim lokacijama planirana izgradnja POS-ovih stanova.

Gradonačelnik Filipović rekao je kako se izgradnja POS-ovih stanova na Martinkovcu izvodi sukladno planu. Na jednoj od zgrada izvršeni su svi radovi na fasadi, a slijede i radovi na interijeru kao i svi ostali potrebni radovi kako bi zgrade bile gotove do kraja ove godine. Radi se o 90 stanova, jednosobnih i dvosobnih i trenutno je izvršeno oko 70% ugovorene vrijednosti radova. Predviđeni su i pristupni putevi i parkirna mjesta. Cijena investicije je oko 55 milijuna kuna od čega je Grad Rijeka kroz zemljište i komunalnu infrastrukturu osigurao oko 4,5 milijuna kuna, oko 11,4 milijuna kuna je iz državnog proračuna, a tu su i sredstva onih koji kupuju stanove. Lokacija koja se razmatra za nastavak izgradnje stanova po modelu POS-a je, prema riječima gradonačelnika lokacija između Zametske ulice i Ulice Ivana Luppisa.

Gradonačelnik je podsjetio i kako je uključujući stanove ma Martinkovcu, po modelu POS stanogradnje u Rijeci izgrađeno 676 stanova.

Čarapić je zatražio i pisani odgovor na pitanje.

Sabina Marov (MOST) imala je pitanje kada će, u svom punom opsegu, proraditi fontana na Kazališnom trgu koja je rekonstruirana 2020. godine i kako je istaknula Marov, od tada fontana više ne radi nego što radi, a Grad plaća troškove njezinog održavanja.

Gradonačelnik Filipović kratko je odgovorio kako su u komunikaciji s izvođačem radova kako bi se radovi izveli u garantnom roku i kako bi fontana čim prije proradila.