Tea Mičić Badurina (PGS) je potaknuta vapajima roditelja čija djeca igraju košarku u KK Sancti Viti postavila pitanje korištenja dvorane “Nafta”. Problemi su infrastrukturne prirode jer ta djeca nemaju normalne uvjete za bavljenje tim sportom. Treniraju u Gradskoj dvorani „Nafta“ u kojoj krov prokišnjava i ne zadovoljava osnovne uvjete. Inače treniraju u dvorani OŠ Srdoči dvorani OŠ Kozala koje su im jedine htjele ustupiti sportske dvorane. Zanima ju zašto ostale škole to ne rade i ne ustupaju dvorane i kada će se početi sa sanacijom dvorane „Nafta“?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je upoznat s time da  dvoranu – odnosno balon na igralištu „Nafta“ kako ga popularno zovemo treba sanirati. Rijeka sport koje je 2020. preuzelo objekt predložilo da se u proračunu za iduću godinu osiguraju sredstva za zamjenu balona. Kada je 2020. Rijeka sport preuzeo na upravljanje taj objekt uočena su propuštanja krova zgrade i balona. Dio problema koji se odnosi na zgradu je saniran i može se koristiti. Pokušalo se sanirati i balon, zvale su se tvrtke iz Hrvatske i Slovenije, no niti jedna tvrtka nije mogla jamčiti da nakon izvođenja sanacije neće biti naknadnih propuštanja i niti jedan izvođač nije htio preuzeti odgovornost. Školske sportske dvorane sudjeluju u sportskom životu grada. Koriste ih naviše mlađi sportaši sukladno odluci o korištenju prostora OŠ. Te dvorane održavaju domari koje za vanredno korištenje treba platiti. Problem u školama nije samo u plaćanju domara nego i nedostatak čistačica koje čiste premetne dvorane, jer često niti škole ne dobivaju od nadležnog Ministarstva dozvole za zapošljavanje čistačica. Grad namjerava to riješiti tako da, ako  ne budu mogli zaposliti čistačice, odnosno ako nema kadra u školi, angažirat će se čišćenje na adekvatan način izvana. Školama inače upravljaju odbori u kojima Grad Rijeka nema većinu i nema mehanizma da natjera ravnatelja svake pojedine škole da da ili ne da dvoranu na korištenje. Povećanjem cijena el. energije javlja se i problem materijalnih troškova. Koliko je njemu poznato, uskaču barem kad je riječ o mladim generacijama sportaša

Adrijano Rogić (HDZ) je pohvalio manifestaciju i programe Europskog tjedna mobilnosti 2022. kojima se promoviralo bicikliranje i korištenje romobila, korištenje aktivnih modela transporta te korištenje javnog prijevoza. Pohvalio je j panel raspravu u kojoj se raspravljalo o izazovima voženje romobilima u Rijeci te predstavila moguća rješenja. Zanima ga mogućnost uvođenja bicikla i romobila kao javnog prijevoza kao i realizacija planirane biciklističke staze.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako korištenje romobila postaje svakodnevica i Grad Rijeka prednjači u tome, ali to ne želi nazvati javnim prijevozom. Sa 200 romobila koje je Grad uveo kao pilot projekt sada ih je 600 od više ponuđača. Nije riječ o koncesiji nego javnoj usluzi koju građani koriste. Rijeka je dio mreže CIVINET-a čiji je cilj da u gradove uvede čim veći broj oblika prijevoza. Tako smo uveli Riciklete  na četiri lokacije: Jadranski trg, Titov trg, Bazeni Kantrida i Dvorana Zamet. Na tom konceptu treba raditi i dalje. Izrađena je i studija uvođenja biciklističkog prometa u Rijeci. To je izazovni projekt zbog konfiguracije grada. Neke dionice su ravnije, poput dionice Kantrida do centra grada gdje se može očekivati implementacija projekta biciklistčke staze u skorijem razdoblju.

Maša Magzan (Nezavisni) je kazala kako smatra da što je puno i previše je. Puno je to što je uzaludno tražila uvid u dokumentaciju vezanu uz nalaz Ministarstva kulture o reviziji Kazališta, a nije ju dobila. Grad je tvrdio da se treba javiti Kazalištu, a Kazalište da se javi Gradu. Imam potvrdu da je dokumentacija 29. srpnja upućena Gradu. Kada je priču iznijela u javnost počelo je blaćenje od strane gradonačelnika, koji je ocijenio da je takvo iznošenje podataka zločesto. Sada javno postavlja pitanje što je to točno zločesto u iznošenju činjenica. Zanima ju zbog čega su se ti dokumenti skrivali i čime gradonačelnik argumentira da su činjenice koje je iznosila laži i zašto se ovaj zapisnik skrivao.

Pročelnik Ivan Šarar je kazao kako se o tome s kolegicom Magzan razgovaralo. Grad Rijeka nikada nije dobio taj zapisnički dio, već samo onaj u kojem se nalazi samo opći tekst. Ključna rečenica u tom općem tekstu je da u provedenom upravnom nadzoru nisu uočeni nedostaci. Oko te priče nema nikakvog problema. Što usred kolovoza nastane ping-pong je zbog kolektivnih godišnjih odmora u HNK Ivana pl. Zajca, U samom upravnom nadzoru nema nikakvih problema.

Magzan je zatražila pisani odgovor naglasivši kako ono što nije bilo na raspolaganju nije bila dokumentacija te moli da se u odgovoru objasni ono što se odnosi na činjenicu da se na šest stranica zapisnika spominju veoma važni dokumenti koji nisu u skladu sa zakonima i za koje je potrebno njihovo usklađivanje sa zakonom. To nisu sitne nomotehničke korekcije. To što gospodin Šarar kaže da je nalaz kasnije dobio od HNK Ivana pl Zajca, to implicira da Ministarstvo laže.

Iva Davorija (Možemo!)  je govorila o EU projektu “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka” odnosni izgradnji novog pročišćivaća na Delti, izgradnji transportnih kolektora i optimizaciji postojećeg sustava odvodnje kao i problemima vezanim za sklapanje ugovora i ugovaranje poslova. Iz medija se doznaje da je ugovor potpisan te da je osporen i projekt stoji. Zanima ju, ukoliko se bude ide dalje na izgradnji pročišćivaća, koji će imati biološku liniju obrade , koliko će se zbog toga povećati cijena za korisnike kućanstva i privredne objekte?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je projekt “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka jedan od najvećih projekata sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u Hrvatskoj, u sklopu kojeg je i izgradnja novog pročišćivaća koji će imati biološku komponentu. Ugovor za to potpisan je u prosincu prošle godine. S obzirom na brojne probleme koje stvara postojeći sustav Javne nabave, bilo je dosta žalbi zbog kojih je kasnilo ugovaranje radova. Sukcesivno se potpisuju ostali ugovori. Nedavno su potpisana dva kojima je nazočio i predsjednik Vlade RH, te treći kojim je  obuhvaćena  izgradnja transportnih kolektora i optimizacija postojećeg sustava odvodnje Rijeka Istok. Očekuje vrlo brzo uvođenje u posao svih onih koji su potpisali ugovore. Poziva građane na strpljenje jer će izvođenje radova izazvati probleme. Da li će izgradnja novog pročišćivaća utjecati na cijenu kubika vode, prerano je govoriti. Bili smo pred opasnošću da zbog situacije s povećanjem cijena energenata cijena vode mora porasti jer kao tvrtka ne mogu biti u gubitku. Za sada je to spriječeno odlukom o cijeni el. Energije koja je u međuvremenu skočila tri puta. Na Ustavnom sudu je Uredba ili Zakon koji govori o spajanju vodno uslužnih područja gdje naš vodovod preuzima dva vodovoda u Gorskom kotaru i vodovod Liburnija. Tu se umiješala politika i za sada je to na Upravnom sudu. Ukoliko to bude, to će utjecati na poslovanje KV ViK. Da li će utjecati ili ne vidjet ćemo u budućnosti.

Iva Davorija (Možemo!) je odgovorila gradonačelniku da se u odgovoru fokusira na to koliko će pročišćivać utjecati na promjenu cijene.

Petra Mandić (Most) postavila je pitanje vezano uz smještaj Centra za odgoj i obrazovanje koji je preseljen u školu u blizini. Ugovor o najmu sklopljen na godinu dana. Zanima ju što se planira jer je  Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka jedina ustanova takve vrste na području Primorsko-goranske županije.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je kazala kako Centru za odgoj i obrazovanje kronično nedostaje prostora. U dogovoru s resornim Odjelom u perspektivi je izgradnja novog centra koji bi obuhvatio djecu od vrtića do srednje škole. Prostor za taj objekt će se pronaći na području Rujevice. Kako su se djeca iselila iz Baredica upravo se uređuje prostor u prostoru nekadašnjeg Ogranka Zamet Gradske knjižnice Rijeka. Uz podršku roditelja, trenutni korisnici Odjela Baredice, teško pokretna djeca i mladi, dobit će njihovim potrebama primjerenije prostore veličine dvjestotinjak metara četvornih uz standard na najvećoj razini. Ugovor o najmu koji spominje vijećnica Mandić je sklopljen na godinu dana s mogućnošću produljenja. Podsjetila je kako je preko 50% djece korisnika iz jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije pa se u financiranje uključila i županija.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) je govorio o stanju na Korzu vezanom uz turizam. Zanima ga da li je moguće da komunalne službe održavaju Korzo u noćno doba, odnosno do 7 ujutro, a ne da se usred sezone kamiončići voze po Korzu, parkiraju kod fontane dva sata, što je za turizam nedopustivo. Svaki grad koji drži to turizma to radi noću i zanima ga da li je moguće da se to promijeni.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako će se vijećnik Salečić morati složiti da je za razvoj turizma potrebno da postoji suživot onih koji u gradu žive i onih koji grad posjećuju. To se odnosi i na čišćenje fontana. Jedan dio komunalnih službi bi možda mogao obavljati svoje poslove noću. No to nikad neće biti idealno. KD Čistoća nekad svoje poslove mora obavljati i danju. Tako se cvjetne gredice održavaju danju jer to mora tako funkcionirati. Potrudit ćemo se da to bude bolje. Imali sastanak s udrugom ugostitelja prije sezone. Većinu toga što smo dogovorili, od terasa do održavanja redovnih sastanaka se provodi.

Vijećnik Salečić je odgovorio kako nije mislio na probleme s ugostiteljske stane, već smatra da oni koji čiste fontane to mogu odraditi od 7 do 9 a ne od 11 do 12.

Danijel Imgrund (HDZ) je govorio o kupnji stanova građenih putem Poticane stanogradnje (POS). Uočena  je pojavnost kupnje stanova POS-a od istih osoba pa ga zanima da li gradonačelnik ima saznanja o tome i da li je spreman izmijeniti Odluku o kupnji s ciljem da se takva radnja onemogući.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je načelno zakon predvidio da su stanovi POS-a prije svega namijenjeni za one koji pokažu kreditnu sposobnost. Trenutno se dovršava 90 stanova na Martinkovcu, a za iduću je godinu predviđeno projektiranje novih 30 stanova na Krnjevu. Što se tiče tvrdnje vijećnika Imgrunda, ta informacija do njega nije došla. Ako je tako, on je svakako protiv toga i ne vjeruje da zakon to dopušta.

Vedran Vivoda (AM)  je prikazao video na curenja vode i kako  izgleda dvorana „Nafta“, pokazao je kako voda curi i smatra da je svako korištenje dvorane opasno za zdravlje. Nije zadovoljan odgovorima gradonačelnika koje je prethodno dao. Smatra kako je trebala hitna sanacija. Ne razumije da se nije moglo dogovoriti s ravnateljima osnovnih škola da se u noćnim satima dozvoli rad dvorana. Siguran je da ravnatelji škola ne bi zažmirili da Grad iznajmi neku dvoranu i plati im naknadu. Treba pozvati ravnatelje škola na dogovor o tome. Zanima ga hoće li se napraviti hitna struktura, odnosno jedan odbor koji će to riješiti u roku dva tjedna da se to rasporedi na druge dvorane.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se je već u odgovoru vijećnici Badurini referirao na sve školske dvorane. Ova snimka koju prikazuje vijećnik Vivoda nije primjerena. Taj dan, nakon curnja vode, već sljedeće jutro bio je u kontaktu s nadležnim Odjelom i tražio da se nađu druge dvorane i  termini. To se ne može napraviti preko noći. Na ovom se itekako radi jer je ovakvo stanje nedopustivo. Kako je već naglasio dugoročno će se to riješiti iduće godine. Balon dvorane je dao svoje i treba ga zamijeniti.

Vijećnik Vivoda je replicirao kako je ovo zadnja slika, ali je stanje ovakvo zadnjih godinu dana.

Duško Milovanović (SDP) govorio je  o pojavi koja se zadnje vrijeme dešava na području Željezničkog kolodvora gdje se skupljaju migranti. Problem je u tome da se ta pozicija nalazi na završetku određene rute kretanja migranata. Oni se tamo zadržavaju, ostavljaju velike količine smeća, a za potrebe pripreme hrane se loži vatra, što nije dozvoljeno. Za sada nema saznanja da je bilo negativnih učinaka prema našim građanima, ali smatra kako s obzirom na to da dolazi zimsko vrijeme i ranije pada mrak, a tamo je novi art kulture, kreće se velik broj djece, treba biti oprezan i poduzeti potrebne mjere. Zanima ga da li je Grad upoznat s tim problemom i da li komunicira s onim službama koje to mogu rješavati. Što se poduzelo i što se planira poduzeti po tom pitanju.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je upoznat s tom problematikom i od početka srpnja prima dosta upita građana MO Brajda i Potok o tome da se na Željezničkom kolodvoru zadržavaju veće skupine migranata. Kao čovjek suosjeća sa stanjem i situacijom koja ih je zadesila. Osobno je obišao to područje i primijetio da se tamo dnevno zadržava između 50 do 100 ljudi, na potezu od bivšeg marketa Graziani do zgrade pošte 2, u vrlo neprimjerenim uvjetima. Ti ljudi žele ići dalje, ne žele ostati u Rijeci,  a neki od njih ne žele da im se pomogne. U kontaktu s načelnikom MUP PU Rijeka. Status migranta daje im propusnicu koja im daje mogućnost da ostanu sedam dana dok ne nađu izlazak iz zemlje. U Zagrebu je to organizirano, pojavljuju se osobe koje kupuju po 100 karata za željeznicu. U Rijeci su se javili i vlasnici ugostiteljskih objekata i traže da se to riješi. Policija je u jednom dijelu nemoćna, ali su istovremeno oni jedini koji mogu intervenirati, poštujući naravno ljudska prava migranata. Taj problem nadilazi mogućnosti Grada i države. Naši komunalni redari uoče probleme i reagiraju, ali teško je očekivati da će se od tih ljudi moći naplatiti prekršaj. Razgovarao je i s predstavnicima HŽ, no oni tvrde na nemaju sredstava da spriječe migrante. Problem postoji i događa se i na drugim referentnim točkama u RH.

Vijećnik Milovanović misli da ne bi trebalo ostati samo na pokušaja komunikacije s Ministarstvom i MUP-om već problem treba riješiti na izvoru. Nisu mu jasne te propusnice. Ljude treba prihvatiti i provesti kroz našu zemlju. Bojim se da kad i ako se nešto dogodi Ministarstvo se neće smatrati krivim.

Kristian Čarapić (SDP) je postavio pitanje vezano uz tzv. Rimska vrata na ulazu u Principij, spomenik koji je već duže vrijeme pod skelama. Turisti Rimska vrata ne mogu vidjeti. Zanima ga kada se može očekivati da će ti radovi biti dovršeni.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako o cijelom nizu spomenika treba voditi brigu. Čini mu se da tamo radove izvodi Hrvatski restauratorski zavod. Slaže se da bi radove trebalo ubrzati i dat će pisani odgovor. Nastojat će u dogovoru sa Hrvatskim restauratorskim zavodom da se to dovrši čim prije.

Petra Karanikić (SDP) je navela podatke iz medija o dobrim turističkim rezultatima. Zanima ju o kojim je brojkama riječ i je li porast broja turista imao utjecaj na posjećenost naših muzeja.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako Rijeka bilježi sve veći broj turista. U koordinaciji s Hrvatskom turističkom zajednicom i Turističkom zajednicom grada Rijeke radi se na promociji grada kao destinacije urbanog turizma. Prosječni boravak turista u Rijeci je sa dva povećan na 4 dana. Rijeka polako postaje destinacija u koju ljudi dolaze i djeluje kao svojevrsni HUB prema drugim okolnim destinacijama. Nedavno je predstavljena i aplikacija Rijeka Outdoor koja će još više povećati atraktivnost destinacije. Zadovoljni su i ugostitelji, a povećanje broja turista ima pozitivne efekte na sve gospodarske djelatnosti. To su prepoznali i mnogobrojni medijski subjekti iz inozemstva koji afirmativno pišu u Rijeci. Određene turističke kuće našle su poznate hotelske partnere u inozemstvu. Što se tiče brojeva dolazaka, već 20. rujna ostvaren je kompletan turistički promet iz 2019.g. Zahvalio je svim turističkim djelatnicima na njihovu doprinosu. Rijeka je cjelogodišnja destinacija. Tu su i kruzeri kojih je ove godine bilo 19, a uz ulaganja u avio prijevoz i zračnu luku, sve to čini Rijeku kao urbanu destinaciju.

Sabina Marov (Most) postavila je pitanje vezano uz zahtjev roditelja i djelatnica DV Gardelin koji nema osigurane vanjske prostore za djecu pa trenutno dijele prostor s javnom površinom, odnosno parkom. Taj se dio parka zaključava iz 17 sati. Ipak, često se događa da se drugi dan nađu opušci, izmet, smeće, pa djeca tu nisu sigurna. Traži da se razmotri mogućnost da taj dio parka postane dio vrtića Grdelin, pogotovu zato što je u blizini još jedan uređeni parkić.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je upoznat s tom problematikom. Vrtić Grdelin nije u najboljem stanju. Problem korištenja vanjskog prostora je imovinska-pravna situacija i na tome se radi. Razmotrit će se rješenje i dati pisani odgovor.

Petar Petrinić (SDP) je postavio pitanje vezano uz riječku zaobilaznicu, za koju se već neko vrijeme najavljuje gradnja novih čvorova na Orehovici i na Kozali. Zanima ga u kojoj je fazi izrada projektne dokumentacije i kada se može očekivati početak i dovršetak radova na tim čvorovima.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako riječkom zaobilaznicom upravljaju Hrvatske autoceste s kojima smo u intenzivnoj komunikaciji i u pripremi samih zahvata. Pred kraj prošle godine održan je na tu temu i sastanak s direktorom Huzjanom, kako bi se sagledala situacija od zapada do istoka. Događaju se velike investicije. Sljedeće godine ulazimo u Schengen što će smanjiti gužve i poboljšati prometnu situaciju. Za čvor Kozala ugovoreno je projektiranje i treba ishoditi ostale dozvole. Što se čvora Orehovica tiče, raščišćena je imovinsko pravna priprema i treba izraditi projekte za drugu i treću fazu, odnosno odvojke u pravcu Zagreba i pravcu Istre i u trećoj fazi odvojak iz smjera Bakra u pravcu Rijeke. Ti bi projekti trebali biti realizirani u naredne dvije – tri godine. Njihovom izgradnjom uvelike će povećati će se protočnost na koju će utjecati i dovršenje čvora Trinajstići i izgradnja druge cijevi tunela Učka. Također, do sredine iduće godine bit će dovršena cesta D403 za koju će Hrvatske ceste riješiti uređenja čvora Škurinje dvostrukim rotorom. Sve skupa riječ je o iznosu od oko 400 milijuna kuna investicija na našem području.

Danijela Bradamante (SDP) pitala je kakva je budućnost dva uspješna riječka projekta Rim ove i Rijeka pliva. Zanima ju da li su osigurana sredstva za njihovo daljnje financiranje?

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je kazala kako u programu Rimove trenutno učestvuje 18 škola i svi vrtići, odnosno  18.900 djece. Za razliku od prije godinu dana, izostala je potpora Ministarstva turizma i sporta koje ove godine za provođenje ovog projekta nije dalo niti kunu. U projekt Rijeka pliva koji je dobio više nagrada, uključeno je svih 25 škola i uključena su sva djeca drugih razreda kao i djeca s teškoćama u razvoju te djeca koja pohađaju na talijanskom jeziku, odnosno ukupno oko 1200 djece. Roditelji su zadovoljni s oba projekta. Za 2022.g. za projekt Rijeka pliva koje je dobio nagrade od tog istog ministarstva Ministarstvo turizma i sporta nije dalo niti jednu kunu. Grad Rijeka će nadomjestiti nedostatak tih sredstava i nastaviti s tim programima.

Marin Račić (Nezavisni)  postavio je pitanje vezano uz Omladinsko igralište za koje je nekoliko građana pitalo da li se održava s obzirom na to da se granulat lijepi i nije dobrom stanju, prskalice za vode ne rade, premda postoji stroj, trava se ne češlja, a nema čistačica pa se prostori ne čiste poslijepodne.,

Direktor Rijeka sporta  Igor Butorac  je odgovorio  kako mu je poznata problematika travnatih igrališta, no uvijek se radi o financijskim sredstvima. Mi smo ove godine krenuli s projektom obnove igrališta Robert Komen. Omladinsko igralište zadnji put je obnovljeno 2014.g. Svake godine se dodaje granulat. Dodan je prošle godine i nije se lijepio na obuću nakon cjelogodišnjeg korištenja. Problem lijepljenja se pojavio u ljeto ove godine. Nemaju pojma zašto se sada lijepi pa će za mišljenje angažirati stručnjaka jer pretpostavljaju da je to zbog velike vrućine koja je ovo ljeto vladala. Sva igrališta se češljaju jednom tjedno pa ta primjedba ne stoji. U Omladinsko igralište je u posljednje dvije godine uloženo 260.000 kuna. Problem će se riješiti iduće godine.

Željko Jovanović (SDP) je kazao kako je inflacija prijeteće energetsko siromaštvo. Zanima ga što se učinilo da se spriječi problem oko cijena plina i zašto Energo ne može održati fiksnu cijenu plina kakva je bila do sada?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se trenutno cijeli svijet nalazi u specifičnoj situaciji izazvanoj energetskom krizom. Nalazimo se i u vremenu najveće plinske afere odnosno nestanak preko milijardu kuna u vezi s trgovanjem plinom. O tome će se raspravljati pod zasebnom točkom kasnije. Ne misli da je posao gradonačelnika da saziva presice i larma. Smatra da je puno kvalitetnije odraditi potreban posao. Pozdravlja mjere koje je Vlada donijela i njima će se prebroditi jesen i dio zime, a što nas čeka naredne godine to nitko ne zna. Mjere Vlade su trebale biti prije donesene, kao i  da hrvatski plin bude distribuiran preko HEP-A. Mi smo imali ugovor s INA-om i fiksnu cijenu i jedini smo smanjivali cijenu dok su je drugi povećavali. Ove godine, oni koji su u obvezi javne usluge odnosno HEP i Gradska plinara Zagreb kako je to Vlada odredila dužni su prihvatiti sve korisnike Energa koji to žele. Vlada je smijenila čelnike HERE jer je svjesna da nisu dobro radili svoj posao. Svaki korisnik koji da zahtjev za promjenu opskrbljivača mora ga se primiti, jer Vlada tako odredila. Žao mu je da to toga nije došlo ranije. Komunikacija Energa s korisnicima bila je dosta opširna. To je kao kod teloperatera, ukoliko vam ne odgovara može se preći s jednog na drugog. Na žalost Gradska plinara Zagreb isključila je telefone, na mejlove ne odgovaraju, ne vjeruje da je zagrebački gradonačelnik dao nalog Gradskoj plinari Zagreb da ne prima novi korisnici. Zakone treba poštivati na to su svi čelnici jedinica lokalne samouprave dali prisegu. Ima jedan dio korisnika u Energu koji troši zanemarive količine i ne žele preći na drugog opskrbljivača.

Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako je bilo već tema vezanih za turizam, neke su informacije dobre, neke malo manje dobre, poput čišćenja fontana. Smatra kako se to moglo riješiti prilikom sklapanja ugovora. Njegovo pitanje vezano je uz Tunel uz crkvu sv. Vida. Jedan sugrađanin mu je rekao da je pio kavu u lokalu blizu ulaza Tunelu i vidio oko 100 turista, što u grupama što individualnih gostiju koji pokušavaju ući u tunel koji je bio zatvoren. Zanima ga zašto je tunel, zatvoren, koji su razlozi tome ako sezona još traje. Zašto je jedna od riječkih turističkih atrakcija sredinom rujna zatvorena?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je Tunel specifična atrakcija. U mnogim gradovima se takva posjeta naplaćuje. Razmatramo tu opciju i u Rijeci. Radi sigurnosti posjetitelja, davanja informacija i ostalo, turistička zajednica je zaposlila studente da to rade preko ljeta. Tunel je bio  otvoren od 6.5. do 15.9.. Dnevno je u prosjeku imao oko 150 posjetitelja, a u kolovozu čak 12.000. Tunel se koristi i u Adventu. Sagledava se mogućnost da iduće godine bude možda bude otvoren i duže. Također razmatra se mogućnost da tunel dobije još jedan izlaz, u prostoru koji sada koristi Kanal Ri, odnosno na trg Riječke rezolucije

Vijećnik Ostrogović je replicirao kako smatra da treba naplaćivati sve. Hvalite se da je to besplatno, zašto je to besplatno? Neka radi cijelu godinu i neka se ulaz naplaćuje. Brinete se o turistima, a o sugrađanima ne.