Kristian Čarapić (SDP) je pitao što se poduzima kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi koji se održavaju ne samo u Rijeci već u cijeloj Hrvatskoj. Što se namjerava ponuditi mladima da ostanu živjeti u našem gradu pod adekvatnim uvjetima?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako ovo nije demografsko pitanje već je to pitanje našeg opstanka ne samo u Rijeci i Hrvatskoj, pa i u Europi. Svjesni smo da se s demografskim izazovima suočava cijela Europa i Hrvatska pa i Rijeka, koja pak ima neke specifičnosti koje datiraju još iz vremena ustroja jedinica lokalne samouprave 90-tih godina, odnosno odluke od prije 30-tak godina kojima je Rijeka svedena na 44 km2. O tome je već dosta rečeno i svi znamo kako je to utjecalo na mogućnost razvoja grada Rijeke u svim segmentima. U 90-tim je na to utjecalo i ratno stanje. Danas Grad ima cijeli niz mjera kojima se nastoji suprotstaviti negativnim demografskim trendovima, od naknade za novorođenu djecu, poticane stanogradnje, i nedavno i organizaciju konferencija o problematici društveno prihvatljivog stanovanja, koju moramo rješavati na ova naša 44 km2. Pri formiranju Urbane aglomeracije Rijeka je kao jedna od činjenica utvrđeno da jedan velik dio naših sugrađana živi u okolici, koji pak više od 50 % svojih potreba od školovanja do zapošljavanja, zdravstvenih usluga i sl.,  zadovoljavaju na području grada Rijeke. Sada smo gotovo na pola našeg mandata i neke mjere koje smo poduzeli su vidljive i nadam se da će dati rezultate. Što se unapređenja gospodarstva tiče neki od rezultata su već vidljivi, od dolaska nekih od svjetskih kompanija u naš grad, do mjera za poticanje poduzetništva i projekata koje smo priveli kraju poput zone Bodulovo, gdje smo poduzetnicima ponudili zemljište za otvaranje tvrtki po povoljnim cijenama, što će također doprinijeti tome. Nemamo kristalnu kuglu da možemo predvidjeti što će se događati u budućnosti, ali smo svjesni da bez dolaska ljudi sa strane to neće biti moguće. Tu ne mislim ništa loše jer se Rijeka kroz povijest, pogotovu nakon rata i razvijala dolaskom ljudi iz drugih sredina. Na početku mandata smo kao cilj zadali da kroz program predškolskog odgoja svako dijete bude upisano u vrtić, odnosno jaslice, smanjili smo i prirez sa 15 na 12 % , a nadam se da ćemo ga do kraja mandata uspjeti smanjiti na 10. Želim naglasiti da će se teško moći postići dobre rezultate bez adekvatne državne demokratske politike.

Adrijano Rogić (HDZ) je pitao da li gradonačelnik smatra da lokacija koja po njegovu mišljenju zaslužuje obilježja Republike Hrvatske, a riječ je o Trgu riječkih olimpijaca koji su zaslužni za promociju Hrvatske kroz sport i čije su boje branili na sportskim manifestacijama i spomen obilježju braniteljima koje se tamo nalazi?. Da li gradonačelnik smatra da te dvije lokacije zaslužuju trajno obilježje u obliku zastave RH i zastave grada Rijeke?. Tamo već imamo stupove za zastave koji se mogu koristiti, samo je potrebno nabaviti zastave ili bi se to moglo riješiti trajno izgradnjom malog stupa za tu namjenu, kako bi i obilježje palim braniteljima dobilo prepoznatljiv znak.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je Trg riječkih olimpijaca uz Centar Zamet od struke ocijenjen kao jedan od najljepših spomenika sa imenima riječkih olimpijaca. Prije nekoliko godina aplicirano je i rješenje koje podsjeća na pale branitelje, koje je osmislio pročelnik Škunca i koje se uklopilo u zapadni dio trga. Na trgu, ako se gleda iz ptičje perspektive i piše Centar Zamet. Da li je to potrebno dodatno obilježavati je upitno. Iz povijesti znamo da su oni koji su najviše mahali zastavama, najviše i pokrali. Nepotrebno mahanje zastavama i isticanje državnosti nije u svakom trenutku nužno. Ovakav  prijedlog treba pogledati sa svih strana pa će u dogovoru s vijećem Mjesnog odbora i to razmotriti.

Vijećnik Rogić je odgovorio da ga žalosti onaj dio koji se odnosi na mahanje zastavama jer je poanta bila u tome da zastave RH, Grada Rijeke i PGŽ budu tamo u znak i poštovanje onih koji su promicali ime Rijeke, kao i dodatni na spomen na riječke branitelje.

Vedran Vivoda (AM) je kazao kako se zadnjih nekoliko mjeseci primjećuje koliko indolentnosti vlada u ljudima koji bi trebali voditi grad i gradske tvrtke i ustanove: od Autotroleja, Čistoće, Rijeka plusa, ravnatelja ustanova. Zanima ga da li ti ljudi žive u istom gradu, da li bacaju otpad u iste kante, da li im djeca idu u iste škole i jedu iste marende ispod zdravstvenih standarda koje su najlošije u Hrvatskoj?. Autotrolej je na koljenima, Rijeka plus koji vodi tržnice očito ih ne vodi kako treba jer su i tržnice na koljenima, a Čistoća kasni za organizacijom odvajanja otpada. Uzmite primjer izvođenja radova na Potoku gdje su se kopale rupe za rupom. Naprosto je fascinantno koliko ih boli briga. Zanima ga kada ćemo napokon vidjeti nove stručne ljude na rukovodećim pozicijama  koji će posao raditi sa srcem i upravljati gradom sa srcem.

Gradonačelnik Marko Filipović je komentirao kako je ovo bila više opservacija vijećnika Vivode na rad direktora KD s kojim se on ne slaže. U segmentu funkcioniranja komunalnih i trgovačkih društava direktori KD i TD uživaju moje povjerenje. Naravno da jedan dio njih svoj posao uvijek može raditi bolje, kao uostalom i svi mi. Radovi na Potoku su bili izazov s kojim se susreću svi koji se bave investicijama. Od nedostatka stručne radne snage građevinske struke, do nedostatka materijala, nepredviđenih radova i slično. Jedan dio odgovornosti leži na izvođačima. Jedanput mjesečno imam radne sastanke sa direktorima. Ne bih se složio da imamo najlošije marende u osnovnim školama. Ovo što je inicirano od Vlade RH za osiguravanje marendi svoj djeci je dobar korak, ali nije dobro pripremljeno jer školama nije dopušteno da zaposle dodatne kuhare i pomoćnu radnu snagu. Ne može se složiti s njegovom ocjenom da su marende u riječkim osnovnim školama najlošije u Hrvatskoj. Što se promjene direktora tiče, u ponedjeljak smo raspisali natječaj za direktora Energa, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Vivoda je replicirao kako samo mi uvijek imamo neki splet okolnosti, samo mi imamo neki splet okolnosti oko globalnog zatopljenja, neki splet okolnosti rata. Samo u Rijeci sve traje pet puta više, samo su kod nas uvijek dodatni troškovi, a za odličan rad direktor Energa smo zadnji put na sjednici izdvojili 30 milijuna.

Iva Davorija (Možemo) je kazala kako je prošli tjedan njihova stranka organizirala konferenciju za medije vezano za budućnost Dječje bolnice Kantrida. Zanima je je li gradonačelnik spreman prihvatiti prijedlog da se prvo sagledaju sve opcije i provede višekružni razgovori kakav je primijenjen i na Lopaču i da se razmotre različite mogućnosti i razmotre sve opcije za prenamjenu i prodaju tog prostora da ne budemo dovedeni pred gotov čin. Ako se lokacija i proda zanima je što onda s tim prihodom?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako s dužnom pažnjom prati njihove konferencije. Što se lokacije Dječje bolnice Kantrida tiče na tom je području GUP-om jasno propisana buduća funkcija kao turističke namjene, prije svega zdravstvenog turizma. Za bilo kakvu raspravu potrebno je ići u izmjenu GUP-a, što traje godinu, a možda i dvije. Da li smo spremni izgubiti nekoliko godina da bi utvrdili što bi tamo trebalo biti, možda je dobro a možda i nije. Riječ je o području površine 3 hektara na kojem je nekoliko objekata koje su zaštićeni objekti i koje  je obuhvaćeno Konzervatorskim elaboratom koji je izrađen te na primjedbe konzervatora i nadopunjen i za koji se očekuje odgovor oko valorizacije toga elaborata, a za to je zadužen pročelnik Škunca. Ne veseli me da to tako dugo traje. Budućnost tog područja vidi u funkciji onog što je određeno GUP-om. U svakom slučaju još uvijek nisu stvoreni preduvjeti za preseljenje bolnice na Trsat, jer još uvijek nisu do kraja provedene nabave opreme koja je vrijedna gotovo isto koliko i zgrada bolnice i nada se da će to biti završeno do kraja godine. Tu su određene obveze vezano za prometnice. Sadašnjim GUP-om na toj je lokaciji predviđen zdravstveni turizam. Ono što od budućeg investitora očekuje je definitivno da prostor uz samo more bude dostupan građanima u vidu šetnice i dostupnosti pomorskog dobra, pogotovu vezano uz novi zakon o pomorskom dobru. Što se višekružnog razgovora tiče i da li će konzultativni proces biti ovakav ili onakav, važno je naglasiti da su građani i vijećnici i prije bili uključeni u donošenje GUP-a.

Iva Davorija je kazala da je model višekružnog razgovora primijenjen i na Lopaču. Što ćemo s tim prihodima trebamo raspraviti prije nego se krene u taj proces, kao što smo to trebali učiniti i prije prodaje Žabice.

Nebojša Zelič (Možemo) je govorio vezano uz Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim  lukama koji je po mnogim značajkama štetan, i u čiju je medijsku kampanju bio uključen i SDP. Prijedlogom zakona olakšava se donošenje višedesetljetnih koncesija na pomorsko dobro. Pitao je gradonačelnika da li je pod utjecajem te kampanje i da li ostaje pri tome da se cijela riva da u višedesetljetnu koncesiju proširenja u smislu luke za nautički turizam i je li i dalje u tome partner HDZ-u?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako proces donošenja tog zakona traje još od 2012. Državi RH treba gotovo 12 godina da donese Zakon o pomorskom dobru što dovoljno govori o složenosti te problematike i nije nimalo lako pomiriti sve interese. Zakon je pred drugim čitanjem. Putem našeg Odjela za komunalni  sustav izradili smo određene amandmane koje ćemo uputiti na prijedlog zakona putem naših zastupnika. Radi se o tome da primjerice jedan dio upravljanja pomorskim dobrom u određenim nadležnostima preuzima županija i država. Ne vidi razloga zašto jedan dio upravljanja ne bi uveli gradovi, pogotovu veliki. Ovo o čemu Zelič govori u nadležnosti je Vlade. Vijećnik Zelič bio je na predstavljanju projekta i Studije utjecaja na okoliš. Kod velikih nautičkih marina poput ove u Barošu, gdje bi radovi trebali početi krajem godine. U tom je segmentu Vlada ostavila mogućnost da se ta koncesija proširi i na dio luke. Što se grada Rijeke tiče dostupnost segmenta moru mora biti osigurana na putničkoj obali gdje će uostalom biti vezan i Galeb, pa će svakako morati biti promjena. Tvrtka koja je iskazala namjeru uložiti u taj projekt, ima svoje obaveze. Svaki investitor očekuje povrat svoje investicije u određenom periodu. Nema ništa protiv ulaganja u pomorsko dobro, ali smatra kako ono mora biti dostupno građanima. Nitko neće uložiti 100 milijuna eura, a da nema pristup plaži ili nekoj od aktivnosti kojima ostvaruje prihod na pomorskom dobru. Riječ je o složenoj problematici koja se tiče pomorskog dobra, od marina do primjerice najma opreme. Intencija grada je da centar Rijeke još više okrene moru i da građani od toga imaju još više koristi.

Vijećnik Zelič je replicirao kako je naravno da je Vlada donijela odluku, ali njegovo pitanje nije bilo izrijekom vezano uz to da se mora promijeniti GUP ili Studija utjecaja Porto Baroš, nego se pitanje odnosilo na višedesetljetnu koncesiju na proširenje na Putničku obalu.

Maša Magzan (Nezavisni ) je kazala kako joj nije jasno zašto članovi kazališnog vijeća ne dobivaju naknadu za svoj rad. Premda u Pravilniku stoji da na to imaju pravo, odnosno da nemaju pravo ukoliko na njihovim sjednicama nije pristan intendant. Zašto ti ljudi nisu dobili naknadu za 7., 8..9.10 i 11. mjesec?: S druge strane zanima ju kako to da ravnatelji i intendant kazališta ne traže suglasnost za rad izvan kazališta?. Zakonom je propisano da ravnatelji i intendant mogu raditi umjetnički izvan kazališta, ali za to moraju imati suglasnost Kazališnog vijeća. Ravnateljica baleta je prvo na 45 sjednici tražila suglasnost, a kasnije je ta točka povučena. Intendant režira Don Carlosa u Mariboru, što je vidljivo i na plakatu tog kazališta. Nije jasno da se za to ne traži suglasnost za ovaj rad i zašto se ne poštuje članak 30? Zatražila je pisani odgovor.

Nadja Poropat (SDP)  je postavila pitanje  vezano uz uređenje prostora Centra za odgoj i obrazovanje Zamet, kada će biti gotovo uređenje prostora jer su se u Baredice u međuvremenu preselile jaslice

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je odgovorila kako će kroz nekoliko dana biti gotovi svi radovi u prostoru površine 220 kvadrata, sa senzorskom sobom, ambulantom, prilagođenim toaletima i bit će u potpunosti spreman na korištenje djeci sa poteškoćama. Zahvalila je i Primorsko-goranskoj županiji na pomoći u visini 700.000 kuna. Cjelokupna investicija je vrijedna 2,5 milijuna kuna i sva je oprema već nabavljena. Zahvalila je  roditeljima na razumijevanju, naglasivši kako su zamjenik Palčevski i ona ostvarili dobru suradnju s roditeljima i djecom. U Baredicama  su otvorene  dvije nove jasličke skupine, a prošle godine za 200 mjesta je povećan prostor za djecu u jasličkoj kategoriji. Njihov je cilj da do kraja mandata niti jedno dijete ne ostane neupisano u vrtić ili jaslice.

Petra Karanikić (SDP) je postavila pitanje vezano za riječku zaobilaznicu, zanima ju kako napreduje izgradnja novih čvorova, čvora Kozala i uređenje postojećih na Škurinju i Orehovici?.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao ako se sukladno zaključcima sa sastanaka sa potpredsjednikom Vlade i ministrom prometa i direktorima Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta pristupilo realizaciji dogovorenog. Pokrenuta je priča o tri čvora koji se vežu na zaobilaznicu. Kod čvora Orehovica, za njega je izrađena idejna dokumentacija, Hrvatske autoceste su izradile izvedbeni projekt. Prema obećanjima direktora Hrvatskih autocesta natječaj za radove bi trebao biti raspisan u ožujku, odnosno najkasnije do kraja prvog kvartala ove godine, pa bi radovi mogli krenuti do kraja godine. Izgradnjom prve i druge faze tog čvora olakšat će se povezanost i smanjenje gužve u tom dijelu grada.

Što se tiče čvora Škurinje, bilo je dogovora de se izdavanje građevinske dozvole prebaci na Grad. Lokacijska dozvola je izdana i stvoreni preduvjeti za daljnje projektiranje spoja  Osječke ulice i ceste D403. Što se čvora Kozala tiče provedena je nabava za izradu projektne dokumentacije. U pripremnoj je fazi bilo je nužno provesti usuglašavanje sa GUP-om i predstavnicima Brašćine Pulac i Kozala. Čim projektna dokumentacija bude gotova ići će se u raspis natječaja. Dovršenje tih čvorova definitivno će utjecati na prometnu situaciju u Rijeci jer je prosječni godišnji dnevni promet na zaobilaznici oko 25.000 vozila.

Ivana Prica (SDP) je kazala kako je jedan od simbola Rijeke i Klub Palach u kojem trenutno djeluje radio Roža, održavaju se koncerti i drugi programi. Iz medija se doznaje kako je u planu raspisivanje natječaja za upravljanje Palachom pa je zanima postoje li kakve ideje za Palach?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je sukladno izmijenjenom zakonu Odjel za kulturu izradio kriterije za korištenje prostora kulture, između ostalog i upravljanje Palachom. Objavljen je Poziv za predstavnika dva člana nezavisne scene u Povjerenstvo i kada ono bude formirano ići će se u natječaj.

Iva Rinčić (nezavisni) je kazala kako se iz medija doznaje da je u planu otvaranje osnovne škole na engleskom jeziku. Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan najavila je tu mogućnost. Pozdravlja tu ideju i podržava je. Zanima je  je li napravljena analiza potreba, koji vremenski rok i koje lokacije su u planu?

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan jekazala kako je to proces koji traje, pripremne faze su dvije godine, a previđena je nastava po hrvatskom kurikulumu. Za početak se planira grupa  u vrtiću na engleskom jeziku u osnovnoj školi Nikola Tesla od iduće školske godine. Konkretne analize nemamo, ali u sklopu velikog razvojnog procesa sve više stranih osoba dolazi u Rijeku i želi da im djeca idu u školi na engleskom jeziku. Ravnateljica ide na edukaciju i predane su sve aplikacije za provođenje nastave.

Marin Račić (Nezavisni – Centar) je govorio kako je jedna o točaka Izvješće o radu gradonačelnika. Smatra kako je manje je bitno što je gradonačelnik radio i gdje je putovao. Puno je bitnije da li se usudi promišljati temu prometa primorskih gradova stisnutih između brda i mora. Promet je bitna tema za sve nas opoziciju i poziciju. Nebitno tko je razmišljao o ovom i onom rješenju već koliko je ono bitno. Da li se usudi razmišljati o temi prometa na drugi način?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je u fokusu njegova rada Rijeka a ne drugi gradovi. Rijeka je dio prometnih koridora definiranih od strane EK i segment prometa je važan. Sve ove investicije vezane za prometnu infrastrukturu su važne. Pohvalio je suradnju s resornim ministarstvom. Za velike investicije potrebna su europska sredstva, a za angažiranje europskih sredstava potrebno je puno predradnji, prije tijekom i nakon završetka projekta. Svi su projekti pod lupom i čak  nakon što budu gotovi. U narednih nekoliko godina dogodit će se kolosalne stvari vezane uz promet. Prsten oko grada će uvelike ublažiti prometne probleme. Izrađena je studija povezivanja Zagrebačke obale sa Žabicom, cestom dugom svega 1250 metara. Lučka uprava preuzela je tu studiju i radi na idejnom projektu, kako bi Rijeka dobila taj prsten oko grada. Vidio je prezentaciju ideje vijećnika Račića. Smjer koji je Gradsko vijeće prihvatilo vezano za Žabicu uvelike će utjecati na ideje koje je i Račić predstavio. To promišljanje je reciklaža nekih starih promišljanja. Treba razmotriti sve ideje i treba ih izvagati. Što se njega tiče, ne bježi od nikakve rasprave. Pred predajom je i projekt dvotračne pruge kroz Rijeku. Volio bi da to sve ide puno brže, ali to ne ovisi samo o gradu. U svakom slučaju realizacijom tog projekta poboljšat će se promet i povezanost s Bakrom i Matuljima.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) je podsjetila kako je na prošloj sjednici kada se donosio proračun Klub vijećnika HDZ-a dostavio sedam amandmana od kojih niti jedan nije prihvaćen, a među njima oni koji se tiču povećanja izdvajanja za stipendije i uvođenja potpore za obitelji s troje i više djece. Gradonačelnik je tada naglasio da ih ne može prihvatiti zbog ograničenja proračuna. Sada kada je Vlada donijela odluku o financiranju obroka u osnovnim školama za svu djecu, oslobodit će se određena sredstva u proračunu. Zanima ju nakon što je država počela sufinancirati marende obroka svih učenika hoće li održati obećanje i uvesti potporu za povećanje boja stipendija i potpora obitelji s više djece?:

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako vijećnica Štefica Jagić Rađa i on sagledavaju iste probleme iz različita ugla. Ono što je rečeno moramo sagledati u kontekstu toga kako će se implantacija onoga što je odlučeno od strane države realizirati u praksi jer je 10 kuna koje država daje po obroku premalo za realizaciju adekvatnog sufinanciranja. Nakon reorganizacije gradske uprave koja će se provesti u travnju bit će nužno izraditi rebalans. Prilikom izrade rebalansa sagledat će se mogućnost da li će se dio sredstava moći preusmjeriti u to. Nema ništa protiv da se povećaju ti iznosi jer problematika mora biti u fokusu svih nas i također je vezana uz demografske promjene.

Štefica Jagić Rađa je replicirala kako gradonačelnik nema odgovor i dalje samo promišlja o tome. Podsjetila je kako je grad Rijeka grad starijih osoba, gdje 34% stanovništva čine umirovljenici i svakako se treba nešto poduzeti da se demografska situacija poboljša.

Marijan Šegota (Most) je podsjetio kako je na 14. sjednici izglasan amandman kluba Mosta za sanaciju potpornog zida u Ulici Milana Rustanbega. Zanima ga koji su koraci pokrenuti za sanaciju tog zida koji je u lošem stanju još od 2016.g.?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je temeljem usvojenog amandmana upućen dopis Vladi RH, i nadležnim tijelima, jer se radi o državnoj imovini. Mi smo postavili pitanje problema sanacije ali još nismo dobili odgovor. Javnim novcem treba raspolagati odgovorno. Ja ne bih želio da nam sutra na vrata pokuca neka od tih institucija i pita kako mi to trošimo javni novac na imovinu koja nije naša

Petar Petrinić (SDP) je postavio pitanje vezano uz riječke plaže Sablićevo I Glavanovo. Svjedoci smo intenzivnog uklanjanja zelenila koje je izazvalo negodovanje građana. Zanima ga temeljem kojih dozvola se izvode ti radovi i zašto je bilo potrebno ukloniti toliko zelenila?.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se na plaži Sablićevo i Glavanovo i kod Vile Olga, izvode radovi blizu pomorskog dobra. Uklanjanje zelenila izaziva skepsu i interes građana. Ono što je čuo od građana i predstavnika mjesnog odbora i njemu je na početku izgledalo čudno. Usvakom slučaju pojašnjeno je da su plaže postale nesigurne za korištenje jer je stijenski pokos nestabilan. Mediteransko bilje koje raste na stjenskim pokosima također utječe na sigurnost. Da se nije išlo u sanaciju toga, plaže ne bi bile sigurne za korištenje do početka sezone. Drago mu je da su mnogobrojne riječke plaže u funkciji i u njih se ulažu znatna sredstva. Riječke plaže prepoznate su i od strane turista koji u Rijeci sve više borave nekoliko dana, sa prijašnjih 1,8 na 4 dana. Iz nekadašnje vikend destinacije gosti se sada sve duže zadržavaju u Rijeci. Razumijem da je jedan dio građana opravdano bio nezadovoljan, ali bilo je neophodno ukloniti to zelenilo. Koje će ionako opet korz vrijeme izrasti. Ono što je bitno je da su korisnici plaža sigurni.

Sabina Marov (Most) je kazala kako je prije mjesec dana u ulici Slavka Krautzeka na Vojaku postavljena obavijest da se stanari koje interesira budućnost parkirališta Gradu Rijeci. Stanare zanima što se događa s parkiralištem ispred zgrade. Traži pisani odgovor.