Duško Milovanović (SDP) je kazao kako je jutros u medijima objavljena vijest da su pod istragom neki sadašnji i bivši djelatnici riječke gradske uprave zbog navodnog pogodovanja u postupcima javne nabave. Zanima ga je li gradonačelnik upoznat s time ili nije, ima li kakvih saznanja i traži pisani odgovor.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je se to dogodilo prije svega nekoliko sati. Ne raspolaže s više informacija od onog što je izneseno u medijima. Kao gradonačelnik pozdravlja rad svih institucija u tom kontekstu i u tom kontekstu i ovu situaciju. Ako se ispostavi da su medijski točni volio bi da se ova situacija čim prije razriješi. U RH vlada presumpcija nevinosti i bilo koji tužitelj koji ima osnovanu ili neosnovanu sumnju mora svoje sumnje dokazati pred nadležnim institucijama, to su u ovom slučaju sudovi u RH. Vidjet ćemo koliko su te inkriminacije i sumnje  opravdane i nakon toga izvući zaključke temeljem sudskog epiloga ovog slučaja. Mogu samo reći da je sortirnica koja je prema medijskim napisima bila predmet istrage europskog tužiteljstva bila izvedena u roku i predviđenome troškovniku. Na tom projektu bilo je kontrole i od strane SAFU-a i ARPE. Nisu uočene nikakve nepravilnosti, nije bilo nikakvih penala. Što se tiče korištenja europskih sredstava  sada je to predmet sumnje Europskog tužiteljstva. Vidjet ćemo nakon svih radnji koje u pravnom postupku slijede da li su one osnovane ili ne. Sa pozicije gradonačelnika zalažem za transparentnost kako gradske uprave tako i komunalnih poduzeća, i naravno da u tom segmentu i kod procesa javne nabave i kod procesa trošenja javnih sredstava apsolutno mora vladati zakonitost prije svega i da ti postupci budu provedeni sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Vidjet ćemo kroz dan koliki je obuhvat ovog slučaja.

Kristijan Čarapić (SDP) je kazao kako je Rijeka trenutno veliko gradilište. Zanima ga kako napreduju projekti izgradnje čvorova na riječkoj zaobilaznici i ima li po tom pitanju kakvih pomaka.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako se radi o realizaciji značajnih projekata koji će utjecat na promet i prometnu integraciju riječke zaobilaznice s mrežom gradskih prometnica. Pohvalilo je suradnju sa nadležnim ministarstvom i tvrtkama Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. U razgovorima s tim tvrtkama utvrđen je dinamički plan koji se realizira. Vijećnicima je prikazao grafički prikaz trenutnog stanja i planova. Čvor Kozala, uloga čvora Kozala bitna radi spajanja Kozale, Lukovića i susjednim mjesnih odbora na zaobilaznicu. Trenutno se poduzimaju aktivnosti HAC-a za projektiranje čvora. Naručen je glavni projekt za izradu čvora Kozala. Tvrtka ZG projekt dobila posao na natječaju. Naš zadatak da provjerimo postavke iz GUP-a i PUP-a. To smo učinili iskomunicirali navedenu problematiku s vijećem MO Kozala i MO Brašćine –Pulac, koji su bili izuzetno zadovoljni i podržali ove aktivnosti. Do 2024. g. ishodit će se građevinska dozvola, a nakon toga raspisao bi se natječaj i išlo u realizaciju tog čvora.  Čvor je sličan čvoru Rujevica, s time da nema nadvožnjaka u sredini i izlaz iz Zagreba i prema Istri i Sloveniji je baziran na sjevernoj strani a na južnoj strani je izlaz u smjeru grada i uključivanje u smjeru Zagreba. U tom segmentu trebalo je prilagoditi GUP koji će nakon javne rasprave ići na Izmjenu i biti na Gradskom vijeću.

Čvor Orehovica je u naprednijom fazi. Mi smo 201.g. potpisali ugovor sa tadašnjom tvrtkom HC ARZ, kada je napravljena projektna dokumentacija izvedbe I., II., i III. Faze. Taj sam projekt prezentirao na nedavnim konstituirajućim sjednicama MO Orehovica i MO Svilno koji su također izrazili zadovoljstvo dinamikom. Tvrtka AC Rijeka Zagreb preuzela je dokumentaciju nakon I faze koja je izvedena prije nekoliko godina. Sada se radi na II fazi koja omogućuje izlaz iz smjera Zagreba koji i sada postoji ali  je dosta nesiguran. Nešto što nije postojalo je mogućnost priključenja iz smjera Orehovice, Svilno, Čavli, Trsata i istočnog dijela grada u smjeru Istre i Slovenije. Treća faza sastoji se od jednog nadvožnjaka koji se isto tako planira, a koji će omogućit uključivanje u smjeru Zagreba nadvožnjakom iznad postojećeg čvora i rekonstrukcija dijela prometnice koja sada spaja prostor na Orehovici koji koristi udruga Pegaz za rehabilitacijsko jahanje. Realizacija ovog čvora nakon provedene javne nabave je raspisana i traje do 5.5. ove godine. U izgradnju bi se krenulo do kraja godine. Procijenjena vrijednost investicije je oko 7 milijuna eura, a  čvora Kozala oko 6 milijuna eura. Kada budu izvedeni rasteretiti će čvor Škurinje koji je dosta opterećen. Čvor Škurinje nadovezuje se na cestu D403 i predviđen je spoj na Osječku ulicu. Svršetak radova na toj cesti je negdje u lipnju, srpnju ili kolovozu ove godine, nakon čega slijedi spajanje ceste D403 na mrežu gradskih prometnica pomoću dva rotora. Preneseno nam je izdavanje dozvola i izdana je lokacijska dozvola za ova dva rotora i spoj na Osječku ulicu. Sada slijedi projektiranje Glavnog projekta i izdavanje građevne dozvole i ubrzo izvođenje radova.  Nakon izvedbe ovih čvorova promet će teći puno jednostavnije.

Nadja Poropat (SDP) je kazala kako su krenule predbilježbe za upis u dječje vrtiće Grada Rijeke. Zanima ju kako će se ove godine provoditi upisi i hoće li konačno ove godine sva djeca biti upisana.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je dogovorila kako će upisi u Dječje vrtiće Rijeka, More i Sušak trajati od 17 do 21. 4. 2023.  Prijave za upis u taj program predškolskog odgoja i obrazovanja za sva tri vrtića zaprimat će se podnošenjem prijave za upis djeteta elektroničkim putem ispunjavanjem e-obrazaca u Informacijskom servisu  Grada Rijeke i prilaganjem potrebne dokumentacije. Mislimo da je to jako dobar iskorak kao što smo to imali prošle godine. Oslonit ćemo se na vlastitu aplikaciju Grada Rijeke zbog rokova, jer u nacionalnoj aplikaciji nam to ne odgovara. Mislimo da bi nas to usporilo, a mi smatramo da do odlaska na godišnjih odmora ljudi trebaju znati što je s upisima u vrtiće. Podsjetila je da su u 2021/22 otvorili  12 novih skupina, zaposlili 26 novi djelatnika. U 2022./23. otvorili  6 skupina i zaposlili 9 djelatnika. Prva godina mandata je bila posvećena upisivanju djece u jaslice. Mi samo u prvoj godini upisali preko 100 djece u jasličke grupe. Naša druga godina mandata je posvećena izgradnji i opremanju vrtića. Nedavno smo iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobili novac za dogradnju DV Galeb i izgradnju i opremanje novog dječjeg vrtića na krnjevu – DV Fiume. Time smo zaključili dugogodišnji problem djece talijanske nacionalne manjine koji do sada nisu imali svoj vrtić. To je velik iskorak za grad Rijeku. Tu ćemo zajedno s Talijanskom unijom utrošiti oko 13 milijuna kuna s PDV, od toga će Talijanska unija osigurala 6 milijuna, a ostalo Grad Rijeka. Za dogradnju DV Galeb dobili smo 2.5 milijuna kuna. Sljedeći tjedan imamo sastanak s rektoricom Sveučilišta gdje namjeravamo otvoriti dječji vrtić na Kampusu. Trebalo je proći brojne administrativne barijere jer je riječ o pilot projektu. Dječji vrtić na Kampusu bit će nastavna baza za studente predškolskog odgoja.

Petra Karanikić (SDP) je kazala kako je u medijima objavljeno da je započeo projekt organiziranog prijevoza onkoloških bolesnika na terapiju. Zanima ju na koji način će taj prijevoz biti organiziran?

Zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski je kazao kako je ideja o besplatnom prijevozu onkoloških bolesnika na terapiju stara već neko vrijeme i primjer kako se može surađivati. Nakon radnog sastanka sa članovima stranke Možemo, poglavito s gospođom Hanom Pavleka razvili ideju. Bit ideje pilot projekta koji je počeo jučer sa dva prijevoza, da svi bolesnici koji bi trebali doći na onkološku terapiju  u KBC Rijeka ili moraju boraviti u dnevnoj bolnici, što na kemoterapiju, što na radio terapiju,  dođu i imaju besplatni prijevoz. Svi koji su imali prilike svjedočiti tim trenutcima znaju da bolesnici nakon što prime  kemoterapiju i radio terapije nisu u potpunosti spremni za prijevoz, pogotovo ne javni. Pojedini čak nisu niti u mogućnosti da dođu na terapiju. Pilot projekt se realizira u dogovoru s KBC-om, Klinikom za radio terapiju i onkologiju i Autotrolejom. Autotrolejom ima iskustva u prijevozu osoba s invaliditetom. Imaju call centar u kojem primaju predbilježbe za prijevoz idući dan. Na Klinici za radioterapiju i onkologiju postoji osoba koja je koordinator za onkološke bolesnike i od liječnika i sestara prima predbilježbe za pacijente za idući dan prosljeđuje ih Autotroleju koji organizira prijevoz. Da bi se taj prijevoz organizirao bilo je potrebno zaposliti nove vozače u Autotroleju kojih nema. Bit će potrebno kupiti nova kombi vozila koja bi preko dana prevozila onkološke bolesnike, a navečer, odnosno ujutro vozače. Za sada su dovoljna dva prijevozna sredstva, jedno za istočni a drugo za sjeverni dio grada. Grad Rijeka je za to ove godine izdvojio 70.000 eura. Pratit će se kako će se to razvijati jer je  ovo pilot projekt i zbog toga smo u prvoj fazi projekta se ograničili na prijepodnevne sate, odnosno do 15 sati za pacijente koji idu na kemoterapiju. U drugoj fazi projekta ići će se  na cjelodnevni prijevoz tih bolesnika i u konačnici na pacijente koji dolaze na radio terapiju. To se prvenstveno odnosi za pacijente koji su s područja grada Rijeke jer u ovom trenutku ne možemo preuzeti obavezu i za druge jedinice lokalne samouprave. Osim same pomoći pacijentima smanjit će se i broj automobila koji prometuje unutar KBC-a.

Danijela Bradamante (SDP) je kazala kako je jučer potpisan ugovor o početku radova u Adamićevoj ulici. Jasni su benefiti tih radova, ali ju zanima kako će se radovi reflektirati na građane. Gdje će biti autobusna stanica koja će zamijeniti vrlo frekventnu stanicu u Adamićevoj ulici i kako će građani dobiti informacije o tome?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako se radi o vjerojatno najfrekventnijoj prometnici u Rijeci. Jučer su potpisani ugovori z izvođenju radova na rekonstrukciji i dogradnji sustava odvodnje otpadnih voda i poboljšanju postojećeg sustava odvodnje. Riječ je o radovima na rekonstrukciji i dogradnji sustava odvodnje otpadnih voda i poboljšanje postojećeg sustava odvodnje u Adamićevoj ulici u Rijeci, te radovima na rekonstrukciji dijela državne ceste oznake D8 također u Adamićevoj ulici koje će izvoditi GP Krk. Radovi su dio projekta Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka. U projektu sudjeluju i Hrvatske ceste jer je riječ o državnoj prometnici. Promet će biti reguliran prema posebnom prometnom projektu za koji izvođač ima rok 60 dana za izradu. Nakon toga uslijedit će probna ispitivanja i pronalaženje onih instalacija koje nisu mogle biti predviđene. Radit će se iskopavanje rova bez klasičnog kopanja, već će iskopati rupa na svakih 150 metara iz koje će se bušiti tunel. Radi se o također i o rekonstrukciji dijela ulica koje se križaju s Adamićevom: Zadarska, Splitska te Ignazia Heinckea. Investicija je vrijedna oko 8 milijuna eura. Grad Rijeka će osigurati 450.000 eura, a ostalo KD VIK i nešto manje Hrvatske ceste. Promet će biti prereguliran kada cesta bude zatvorena, a njome će se u određenim intervalima moći kretati dostavna vozila i interventna vozila. Autobusna stanica će biti izmještena i bit će omogućeno da se autobusi redovno zaustavljaju.  Dio radova oko 400 metara se odnosi i na bušenje i spajanje na ranije napravljene radove u Krešimirovoj ulici. Riječ je o opsežnim radovima u samom centru grada. Planirano je da radovi krenu u lipnju i traju osam mjeseci. Kazao je kako se nada da će se svi sudionici u gradnji držati ugovorenih rokova, prometnog rješenje te financijskog okvira jer je to dio europskog projekta Aglomeracijue Rijeka. Zamolio je Riječanke i Riječane za strpljenje. Za prometovanje će se koristiti sjeverni koridor i Riva kao dvosmjerna ulica. Radovi su neophodni jer se njima osigurava zaštita riječkog zaljeva i nada se da će sve proći kako treba.

Ivana Prica (SDP) je kazala kako se nedavno na društvenim mrežama pojavila slika onečišćenog potoka u Art kvartu. Zanima je što je s tim potokom i što je sa zelenim površinama u Art kvartu i kada se može očekivati dovršetak radova.

Gradonačelnik Marko Filipović  je kazao kako se radovi na području art kvarta intenzivno izvode. Podsjetio je da su tamo preseljene dvije kulturne institucije Muzej Grada i MMSU te otvoren novi objekt Dječja kuća, a pred završetkom je objekt nove Knjižnice. Uređenje partera, zelene površine i trga je zaseban projekt. Prva faza vezana uz stavljanje u funkciju Dječje kuće je izvedena i koštala je 54. milijuna kuna. Izdana je i uporabna dozvola. Zazelenjen je dio površine, izvedena su 54 parkirna mjesta i dva mjesta za invalide te reguliran potok. U cijeloj izvedbi je puno toga što se ne vidi jer je riječ o infrastrukturi vodovoda i kanalizacije te regulaciji dijela potoka koji je otvoren. Izrađeni su parapetni zidovi na obali potoka. Radi dinamike protoka postavljena je rešetka koja skuplja otpad koji padne u potok. Što se onečišćenja potoka tiče, reagira se na svaku dojavu i pristupa se čišćenju potoka, a razmatra se i reguliranje samog protoka, odnosno brzina protoka vode, jer bi brzina protoka onemogućavala nakupljanje mulja. Podsjetio je da nisu u cijelosti niti istraženi svi tokovi. Druga i treća faza su također otpočele. Riječ je o radovima prema Mnzonijevoj ulici i oko trafostanice koja služi svim objektima. Treća faza se odnosi na uređenje prostora oko Gradske knjižnice prema ulici V.C. Emina. Radi se o složenom projektu s puno infrastrukturnih instalacija čije će dovršenje pratiti uređenje knjižnice. Investicija je vrijedna 16,3 milijuna kuna. Dio projekata se usuglašava s projektantskom kućom Randić i suradnici. Dovršenjem projekta grad će dobiti uglavnom ozelenjenu površinu gotovo cijelog Art kvarta. Preseljenjem knjižnice oslobodit će se prostori Modello i Filodrammatica.

Maša Magzan (Nezavisni) postavila je pitanje vezano uz status i rad Kazališnog vijeća koje se po njenom mišljenju sustavno zanemaruje. Zanima ju pojašnjenje razrješenja člana Kazališnog vijeća Peranića. Nejasno je zašto nema pojašnjenja njegove smjene. U zakonu o kazalištima piše, članak 23., stavak sedam da u kazališnom vijeću najmanje jedan član mora biti istaknuti dramski ili operni djelatnik, a to nije niti jedan od novoimenovanih kandidata. Nije dobila niti odgovor na naknadno dopunsko pitanje zašto članovima Kazališnog vijeća nisu isplaćene naknade za srpanj, rujan, listopad i studeni prošle godine i siječanj, veljaču i ožujak ove godine. Događa se svojevrsni ping-pong između Kazališta i Grada. Kazalište kaže da to nije nadležnost kazališta, a Grad kao osnivač čekamo evidenciju održanih sjednica iz HNK i temeljem toga ćemo isplatiti naknade. Nije tajna doznati kada i koliko je bilo sjednica jer postoje tonski zapisi. Zašto je nastao i nije prestao zastoj u isplatama naknada Kazališnog vijeća i tko je odgovoran za sustavno zanemarivanje zakonskih obaveza i podrivanje rada Kazališnog vijeća.

Gradonačelnik Marko Filipović  je kazao kako će dati pisani odgovor. Sve što je vijećnica Magzan rekla proizlazi iz novog Zakona o kazalištima. Imenovanje je u potpunosti u skladu sa Zakonom o kazalištima. Praktički djelomična blokada pojedinih članova kazališnog vijeća je realnost u kojoj živimo i praktički prijetilo je da kazalište možda i zatvori svoja vrata prvi put u povijesti. Što e tiče imenovanja gospodina Mijatovića i Mijića riječ je o osobama čija biografija govori dovoljno i svakako zaslužuju njegovo povjerenje da budu imenovani za članove Kazališnog vijeća. Kazališno vijeće ime sve članove iz radnog kolektiva, kao i one imenovane od Gradskog vijeća i njega i njegova je poruka je da pokušaju naći zajednički jezik i omoguće nesmetano odvijanje svega onoga što život na daskama koje život znače podrazumijeva i da se stabilizira stanje u kazalištu, a Grad će kao osnivač pomoći. Što se tiče isplata članovima Kazališnog vijeća, kada dobijemo zahtjev tada i podmirujemo sve svoje obaveze i isplate ako su podmirene adekvatnom dokumentacijom.

Vijećnica Magzan je replicirala kako Zakon zaobilazi Gradsko vijeće jer o tome odlučuje isključivo izvršna vlast. Njeno se pitanje ne odnosi na taj dio nego na obrazloženje zašto je došlo do razrješenja. Pravno tumačenje kazališta je da postoje samo naknade za održane sjednice na kojima je bio prisutan intendant. Očito je da to prolazi i traži pisano pitanje zašto je to tako.

Ljiljana Cjetović (HSU) je postavila pitanje jesu li riječki umirovljenici dobili Uskrsnice i koliko je dobilo Uskrsnice?

Gradonačelnik Marko Filipović  je kazao kako je isplata Uskrsnica išla sukladno sredstvima proračuna. Riječ je o 30 eura za 900 naših sugrađana. Volio bi da te Uskrsnice budu i veće pa će razmotriti mogućnost da taj iznos bude veći i zakoružen.

Petar Petrinić (SDP) je postavio pitanje vezano za pomoćnike u nastavi i njihov status. Problematičan je njihov status i ne tako dobri uvjeti rada. Problematičnim smatra i njihovo formalno neuklapanje u sustav obrazovanja. Zanima ga koje mjere Grad Rijeka namjerava poduzeti po tom pitanju?

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan  je kazala kako Grad Rijeka financira pomoćnike u nastavi još 2008. Najveći zamah otvorio se povlačenjem sredstava iz Europskog socijalnog fonda 2014.g. od tada broj pomoćnika raste jer je sve više djece koji trebaju takvu pomoć. Nismo zadovoljni plaćom koja iznosi 500 eura. Udruga gradova je pokrenula inicijativu za povećanje satnice, koja iznosi nešto više od 4 eura, a u RH varira od 2,3 do 4.6 eura. To nije dostatno i mišljenja je da bi država trebala učiniti više. Grad Rijeka kontinuirano radi na edukaciji pomoćnika u nastavi, jer često nisu iz struke pa je važna edukacija tih ljudi.

Stipo Kraula (HDZ) postavio je pitanje vodenih tornjeva na paviljonima 1 i 2. Zanima ga što je poduzeto da se smanji rizik pojave legionarske bolesti od hlađenja vodenim tornjevima.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio da će direktor Smojver dati pisani odgovor.