Stipo Karaula (HDZ) govorio je o uvođenju sustava e-bicikla 2017.g. na riječke prometnice, projektu koji je sufinanciran od Ministarstva te 2020. g. kada su uvedene e-bicikle, popularno zvane Riciklete postavljene na 4 lokacije, s ukupno 28 bicikla. Zatim je dan prijedlog da se upravljanje e-biciklama prenesu na KD Autotrolej, a danas ih nema niti na jednoj lokaciji. Zanima ga da li se planiraju i kada će biti postavljeni e-bicikli, kako bi se osigurala e-mobilnost građana, korist za turiste i doprinijelo  zdravlju građana.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je sustav Ricikleta uveden i one su bile u  funkciji. Pretpostavlja da je došlo do oštećenja bicikla jer se to korištenjem događa, a takva se oštećenja i kvarovi otklanjaju u primjernom roku. Podsjetio je da se uvođenjem e-romobila, dio korisnika prebacio na e-romobile. KD Autotrolej ima zadaću da sustav e-bicikla funkcionira. Primijetio je i sam da ih nema na određenim lokacijama. Slaže se da ne mogu baš sve biti van funkcije, pa očekuje da će e-bicikle vrlo brzo biti vraćene na svoje lokacije. Naglasio je da valja promicati urbanu mobilnost, kao biciklima tako i e-romobilima. Bili smo prvaci u njihovu uvođenju jer su se 4 tvrtke prijavile sa e-romobilima.

Petra Mandić (Most) postavila je pitanje vezano uz poslovanje KD Čistoća, s obzirom na nedavnu aferu Sortirnica i davanje ostavke direktorice Jasne Kukuljan i imenovanje v.d. ravnatelja. Zanima je jesu li bile održane sjednice Nadzornog odbora jer na web stranicama Čistoće su zadnji zapisnici sa  sjednica iz prosinca 2022.  zanima ju je li možda naručena interna revizija koja bi napravila nadzor, koliko je sjednica održano i što je u njima zaključeno te zamolila da joj se pojasne detaljni postupci vezano uz Internu reviziju.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako se radi transparentno i ema razloga da se išta skriva. Sjednice Nadzornog odbora su se održavale ove godine, a ako nisu objavljene to bi trebalo objaviti. Direktorica društva, Kukuljan dala je ostavku. Skupština društva je na sjednici prije mjesec dana imenovala Bojana Jurdanu za v.d. direktora do provedbe natječaja. Ne bi dalje komentirao taj slučaj jer se postupci još uvijek provode.

Tihana Masovčić (IDS) je kazala kako je Vlada najavila smanjenje stope poreza i ukidanje prireza koji bi trebali omogućili rast plaća. Naglasila je kako je do sada svaka ovakva reforma uvijek bila na štetu jedinica lokalne samouprave. Zanima ju što bi to značilo za Grad Rijeku u financijskom smislu?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je to pitanje svih pitanja i pitanje opstojnosti svih jedinica lokalne uprave i samouprave. Kao čelnik grada podržava rast plaća. Smatra kako je ovakav način reforme neprimjeren jer prije svega nije iskomuniciran s Udrugom gradova. Ustav i Europska povelja vrlo jasno definiraju ulogu jedinica lokalne uprave i samouprave. Potrebno je puno više dijaloga između Ministarstva j jedinica lokalne samouprave, je je ovo udar na sve gradove i općine, prije svega one velike gdje HDZ nije na vlasti, a zna se da nam slijedi puno izbora u narednoj godini. Treba ići u smjeru kompenzacijskih mjera. Ako država misli ukidati prirez, to na primjeru Grada Rijeke znači 8.7 milijuna eura manje prihoda, odnosno znači ujedno smanjenje svega onoga što se financira iz proračuna. Očekuje da se uže predsjedništvo Udruge gradova očituje o tom prijedlogu, a očekuje također i konstruktivni dijalog s Vladom. Predložio je da se plaće vatrogasaca, odgajatelja u vrtićima i pomoćnika u nastavi izjednače na razni države, jer oni svugdje u državi obavljaju isti posao. To je dio rješenja koji bi se mogao kompenzirati. Porezni model je prerano izašao u javnost i nije pravedan. Prirez se progresivno odnosi na prihod, kada bi se ukinuo jedinice lokalne samouprave to ne bi mogle izdržati. U Rijeci bi to povećanje na prosječnoj plaći značilo 17.85 eura na mjesečnoj razini, odnosno na godišnjoj 214 eura, ali bi ujedno značilo smanjenje prihoda Grada. To znači da bi došlo smanjenja svih izdavanja za kulturu, socijalu, škole, vrtiće. Ako se prirez ukine bez kompenzacijskih mjera neće biti moguće zadržati postignuti standard u gradovima i općinama. Grad Rijeka će se jasno očitovati o tome kada bude bilo više informacija. Najlakše je raditi reformu preko leđa drugih, kazao je Filipović

Duško Milovanović (SDP) je komentirao odluku Gradskog vijeća donesenu prošle godine o prodaji zemljišta na Žabici. Sastavni dio te odluke su bili razrađeni koraci dinamike realizacije. Transakcija je izvršena, pa ga zanima u kojoj fazi je projekt i da li postoje prepreke, a ako postoje kako one mogu utjecati na rokove.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je Ugovor o prodaji je sklopljen 17. rujna 2022. Investitor ažurno radi na pripremi dokumentacije, u cilju njene funkcionalnosti, a vezano za uređenje putničkog terminala Žabica, nakon čega slijedi ishođenje građevne dozvole. Grad Rijeka je već ishodio potvrdu za produženje ulice Riva i prelaganje kolosijeka. Osnovano i povjerenstvo za praćenje projekta Žabica sastavljeno od svih dionika a to su: Grad Rijeka, zatim investitor, Lučka uprava Rijeka Rijeka plus,  HŽ infrastruktura i Hrvatske ceste te pročelnici nadležnih Odjela. Posebno se vodi briga o spoju kompleksa na cestovnu infrastrukturu. Za sad sve ide prema dinamici i očekuje se da će do lipnja projekt biti spreman za građevnu dozvolu. Građevna dozvola bi trebala biti izdana do rujna ove godine, a nakon toga se može pristupiti izvođenju radova. Kompleks bi trebao biti gotov do sredine 2025.g. Za sada nema kašnjenja i sve ide predviđenom dinamikom.

Nadja Poropat (SDP) je podsjetila kako su gotove prijave za upise u dječje vrtiće. Zanima ju hoće li svako dijete naći mjesto u vrtićima i jaslicama ove godine?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako  se prošle godine za upise koristila nacionalna aplikacija. Ove godine su se upisi vršili putem naše aplikacije, što je izazvalo puno manje problema, a roditelji su se mogli prijaviti u sve tri gradske ustanove. Prijavljeno je 1370 upisa za djecu vrtićke dobi, a podaci se još obrađuju. Neki su se roditelji prijavljivali u više vrtića. Do kraja svibnja će sve prijave biti ažurirane, tako da sada nemamo sve apsolutne brojeve. Od početka mandata napravili smo ogromne iskorake u povećanju kapaciteta vrtića. Nedavno je potpisan ugovor za gradnju vrtića na Krnjevu s Talijanskom unijom, a osigurana su i sredstva za rekonstrukciju i dogradnju vrtića Galeb. Da li će sva djeca biti upisana, ne može trenutno dati odgovor, ali smatra kako vjerojatno neće. No do kraja mandata će nastojati da sva djeca budu upisana u vrtiće.

Nebojša Zelič (Možemo) govorio je o tvrtki Autotrolej u kojoj je došlo do promjene direktora. Zanima ga gradonačelnikova vizija daljnjeg razvoja Autotroleja. Priča se o modelu rezanja troškova. Naglasio je kako Autotrolej nema puno prostora za rezanje, linije su prorijeđene, plaće su male, ne nabavljaju se nove uniforme za vozače, ne zna kada se, osim u nabavu novih autobusa, ulagalo u Autotrolej. Grad je dokapitalizirao Energo i pokazao da je spreman uskočiti da se stabilizira poslovanje. Zanima ga da li se ide na rezanje troškova ili pak svojevrsnu dokapitalizaciju u svrhu bolje funkcionalnosti tvrtke koja je izuzetno važna za građane?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako bi mogli cijelu sjednicu posvetiti samo Autotroleju. Točno je da je imenovan novi direktor. Puno je u Zeličevom pitanju potpitanja. Uskoro će Gradsko vijeće dobiti Izvješće o poslovanju Autotroleja. Brojni izazovi su pred društvom i to je predmet rasprava svih načelnika i gradonačelnika, odnosno predstavnika svih jedinica lokalne samouprave gdje Autotrolej obavlja usluge javnog prijevoza. Izazovi su brojni, prije svega za vozače koji su deficitarna struka i kojih uvijek fali. Nedavno su im povećana materijalan prava kolektivnim ugovorom. Puno je pitanja oko obnove voznog parka. Dosta se ulagalo u nove autobuse i sada je postignut nekakav standard koji treba održavati. Kroz inicijativu četiri gradonačelnika velikih gradova razmišlja se da li ići u smjeru korištenja elektro pogona ili pogona na vodik. Pokušava se vizionarski iznaći model na eventualnu objedinjenju nabavu, radi povoljnije cijene. S druge strane promiče se što veće smanjene CO2, a i Europa promiče te ciljeve i tome ide daljnji razvoj. Radi se na optimizaciji voznih redova. U sljedećim rebalansima bit će pripremljeno povećanje subvencija svih jedinica lokalne samouprave i uprave. Išlo se i na povećanje cijene pojedinačnih karata, ne samo radi povećanja cijene zbog troškova, već i brzine prodaje karata od strane vozača. Namjera je za sufinanciranje troškova za one linije koje prometuju kroz više jedinica lokalne samouprave, obratiti se nadležnom ministarstvu. Pred novim direktorom je da sve ove napore i vizije stavu u Operativni program, za kvalitetnije i bolje odvijanje prometa na području jedinica lokalne samouprave gdje Autotrolej obavlja prijevoz.

Iva Rinčić (Nezavisni) postavila je pitanje vezano uz plaće vatrogasaca i odgajatelja u vrtićima o čemu se puno raspravljalo. Grad Rijeka već godinu dana vodi pregovore oko povećanja plaća koje su bitno niže od onih u prstenu gradova i općina oko Rijeke. Iz medija se doznaje da je jučer održan novi krug pregovora, zanima ju je li postignut dogovor i ako nije, zašto nije?.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako inflacija bitno utječe na kupovnu moć svih. Sindikati na državnom nivou u zdravstvu, vatrogastvu, te osoblje u odgojno obrazovnim ustanovama traže povećanje plaća i pregovaraju s Vladom. Od početka mandata razgovara se sa djelatnicima uprave, sindikata vrtića i vatrogasaca. Inflacija nije posustala, a u međuvremenu je ojačala i energetska kriza, a oboje utječe na kolektivne pregovore i sagledavanje situacije. Održan je niz sastanaka i pregovora. Što se vatrogasaca tiče, uspješno je završeno drugo mirenje. Donesen je Pravilnik o koeficijentima. Sada treba napraviti novi kolektivni ugovor. Drago mu je da su se vatrogasci na nivou države dogovorili za izjednačavanje koeficijenata. Treba još usuglasiti sitne detalje da bi se ugovor mogao potpisati. Sredstva će se predvidjeti rebalansom koji će biti na jednoj od narednih sjednica. S druge strane, pregovori sa sindikatima u vrtićima su završili jučer finalnom rundom mirenja. Sa strane Grada ponuđen je paket koji bi izjednačio zaposlenike vrtića sa zaposlenicima u školama. Ove godine je za povećanje predviđen 1 milijun eura. Sindikati na žalost nisu pristali na uvjete koje je Grad nudio, premda smatra kako je ponuda bila više nego izdašna. Nije mogao preuzeti obvezu da bez rebalansa prihvati traženo, pogotovu ne znajući kako će najavljena porezna reforma iduće godine utjecati na prihode. Dvije su ponude bile na stolu, od kojih se jedna ticala samo onih koji su članovi sindikata. Nudili smo paket gdje bi se povećale plaće onih koji imaju najmanje plaće, pomoćno osoblje, kuhari, i slično. U drugom paketu smo se razišli oko koeficijenata za višu i visoku stručnu spremu. Grad je predvidio koeficijente kao u Uredbi, a sindikati su inzistirali na višim. Vidjet ćemo koje će daljnje akcije poduzeti. U određenim gradovima potpisani su vrlo slični, ako ne isti ugovori. To je trenutno jedino moguće i jedino fiskalno odgovorno.

Maša Magzan (Nezavisni) je kazala kako nije dobila odgovor na pitanje o lansirnoj rampi postavljeno još 2. ožujka, već je dobila samo obavijesti o tome da se čeka odgovor Lučke uprave. Zanima ju kakav je plan za nužno izmještanje  izložbe torpedo. Što je s dosadašnjim ulaganjima u izradu raznih projekata za lansirnu rampu koji se zadnjih godina izrađuju ili su bili izrađeni. Čemu služe dosada izrađeni projekti, ako u odgovoru piše da je rješenje pitanja lansirne rampe nadležnost lučke uprave te da će nakon njihovog očitavanja dobiti kompletni odgovor. Grad nije dao odgovor već dva mjeseca, zanima ju kada će ga dati?.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je to nije po prvi put predmet rasprave. Lučka uprava raspolaže i upravlja dijelom lučkog područja gdje se nalazi lansirna stanica. Iz zadnjih kontakata s ravnateljem Vukorepom i ministrom Butkovićem razvidno je da je uz svu dokumentaciju koja je napravljena vezano za lansirnu stanicu, jedina moguća solucija da se napravi njena replika jer je konstrukcija toliko loša da se ne može popravljati i to ide u tom pravcu i to radi Lučka uprava. Naša je zadaća vezana za izložbu torpeda koja svoje mjesto treba naći potencijalno u nekom drugom prostoru ili vrlo blizu lansirnoj rampi. Svaki prijedlog je za razmatranje. Radi se o artefaktima koji su robusni i zbog težine ne mogu stati u bilo koji prostor. Ostalo je još pola godine za iznalaženje prostora. Tendencija je da izložba, u ovom ili nekom drugom obliku, bude dostupna javnosti. Da li na ovoj ili onoj lokaciji se trenutno konkretno sagledava. Smatra da i muzejska struka mora dati neke odgovore. To nije političko, nego tehničko i muzejsko patnje, kako predstaviti tu baštinu na koju se ponosimo.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) nadovezala se na aktualni sat zadnje sjednicu Gradskog vijeća kada je vijećnica Ljiljana Cvjetović postavila pitanje vezano za Uskrsnicu za umirovljenike. Gradonačelnik je tada odgovorio da je usvajanjem amandmana vijećnika 900 umirovljenika dobilo Uskrsnicu u visini 30 eura. Zanima ju zašto  gradonačelnik nije informirao građane da je taj amandman predložen od strane Kluba vijećnika HDZ-a. Isto se također odnosi i na način isplate jer se Uskrsnica i Božićnica isplaćuju na tekuće račune, a ne kao prije bonovima kod određenih tvrtki. To su činjenice koje ne treba skrivati. Kazala je da li možda gradonačelnik ima sinkopu da se ne sjeća da je amandman podnesen od strane kluba HDZ-a te je također zanima da li se planira povećati prihodovni cenzus kako bi veći broj umirovljenika bio obuhvaćen)

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako sinkopu imaju članovi HDZ-a, i da ne može pratiti tko je sve dao koje amandmane. Što se njega tiče, nema problema s time da se javno kaže da je amandman dao HDZ. Vijećnici Jagić Rađa je kazao kako su njeni prijedlozi  vrlo konstruktivni i često ih je uvažavao. Bitno je odluke budu na dobrobit naših sugrađana, manje važno kome će se zasluge pripisati, jer ja sam gradonačelnik svih građana, kazao je Filipović.

Kristijan Čarapić (SDP) je pitao u kojoj fazi izgradnja ceste i rotor prema Kampusu i hoće li biti gotovo istovremeno sa otvaranjem bolnice?

Zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski je odgovorio kako je prometno opterećenje tog područja  značajno povećano izgradnjom Kampusa i izgradnjom nove bolnice. Zato se ukazala potreba izgradnja kružnog toka. Želeći napraviti cjelovito rješenje, išlo se na objedinjavanje radova Energa i KD ViK. Zajedničkim planiranjem odlučili da se ide fazno. U prvoj fazi radove izvodi Energo koji postavlja toplovode duboko, a nakon toga dolazi sva ostala infrastruktura. U pripremi izgradnje kontaktiralo se sve institucije, mjesne odbore. Održane su tri javne prezentacije projekta i nije bilo primjedbi. Prometni čepovi postoje u špici ujutro i popodne. Cijelo vrijeme se sa KBC-om  koordiniraju svi radovi kako bi sve bilo gotovo kada bude otvorena bolnica. Zahvalio je svim građanima na razumijevanju, naglasivši da ukoliko želimo da se napravi prometno rasterećenje moramo svi malo potrpiti.

Petra Karanikić (SDP)  nadovezala se na svoje pitanje s prošlog aktualnog sata koje se odnosi na besplatan prijevoz onkoloških bolesnika, koji je u međuvremenu pokrenut. Zanima ju kakav je odaziv i kakve su generalne povratne informacije?

Zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski je odgovorio kako je ovaj pilot projekt je primjer kako se suradnjom političkih stranaka može nešto napraviti jer je prijedlog dala članica liste Možemo. Od 3. travnja kada je pilot projekt pokrenut bile su prevožene osobe koje su išle prijepodne, u dnevnu bolnicu na dijagnostičke pretrage i terapiju. Od 2. svibnja uključeni su i oni bolesnici koji odlaze na radiološku terapiju. Daljnji korak je da se uključe i ostali pacijenti onkološke ambulante i da to bude produljeno na cijeli dan. Prvi mjesec prevezeno je 20 osoba, a u prvih osam dana svibnja osam osoba. Cilj je da se pacijentima olakša prijevoz i terapija, jer se nakon terapije  pacijenti moraju vratiti kući što iziskuje napor i dodatne troškove te da se ujedno pokuša prometno rasteretiti promet. Ponosan je da Grad Rijeka ima prvi ovakav pilot projekt u Hrvatskoj.

Davor Štimac (Nezavisni)  pohvalio je Grad da je konačno ponovno organizirana utrka Homo si teć. Postavio je pitanje vezano uz plakate i same majice vezane uz utrku Homo si teć. Ljudi su mu se žalili da naziv Homo si teć piše malim slovima, a Rijeka run velikim. Ujedno piše Volim grad koji teče. A ljude zanima zašto ne piše po čakavštini Volim grad ki teče, umjesto volim grad koji teče. Smatra da bi se malo više trebalo zaštiti i brendirati čakavštinu  te da se u nekim dijelovima grada stave table sa ispravnim akcentima na nazivima dijelova grada, onako kako se izgovara. Smatra da bi i na ulazu u grad moglo pisati Reka ili Rika. Zašto ne postavimo negdje u gradu neku ploču takve vrste na čakavskom tekstu?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako kako je čakavština nešto na što smo ponosni, ali da je u službenoj primjeni, što se naziva tiče standardni hrvatski jezik. Nema ništa protiv prijedloga i sugestija. Ne odlučuje on o dizajnu majica ali može proslijediti sugestije organizatoru. Da li postaviti ploče na dijelovima grada, ovisi o zakonu koji to regulira, jer su to službeni nazivi. Podsjetio je kako je u postavu Muzeja grada dan naglasak na glagoljici. Za određenu operacionalizaciju ovog prijedloga bi trebalo sjesti s organizatorima i vidjeti da li se čakavsko narječje može istaknuti u većem obimu.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) postavio je pitanje povećanja koeficijenata plaća gradskih službenika, naglašavajući kako se premalo misli na gradske službenike koji imaju srednju stručnu spremu. U redu je da djelatnici s višom stručnom spremom trebaju imati veću plaću, ali to ne znači da oni sa srednja stručnom spremom ne bi također trebali imati veću plaću.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je kod sagledavanja novog prijedloga koeficijenata koji su na današnjem dnevnom redu intencija bila na povećanju plaća svim djelatnicima uprave. Na početku mandata bilo je 508 zaposlenih, a danas ih je 482. Naša je trajna intencija pad broja zaposlenih. Dio mase plaća koji će se osloboditi bit će pretočen u plaće onih koji će ostati u upravi. Ovo je izbalansirano do maksimuma i dogovoreno sa sindikatima. Izbačeno je povećanje plaća pročelnika zato što ni plaća zamjenika ni gradonačelnika nije predmet dogovora. Ovaj prijedlog koeficijenata na današnjoj sjednici je izbalansiran i omogućuje povećanje plaće svima, doduše nešto više onima sa visokom stručnom spremom. Mi već sada s ovim plaćama ne možemo dobiti stručnjake iz područja računarstva, građevinarstva, elektrotehnike s visokom stručnom spremom. Balansirali smo s tim prijedlogom i ovo jer najviše što sada ne možemo pružiti, to ne znači da to neće biti predmet rasprave u budućnosti.

Nikola Ivaniš (PGS) postavio je također pitanje vezano za izložbu Torpedo. Cijelo vrijeme se tvrdi da kada je u pitanju lansirana rampa, nema odgovora od države, jer je to na pomorskom dobru. Godinama slušamo istu priču, jer se navodno čeka odgovor Lučke uprave. Sada je pitanje što će se u preostalih šest mjeseci desiti sa izložbom Torpedo prvi na svijetu. Sada će se odjednom u šest mjeseci riješiti problem izložbe, a da se godinama nije riješila lansirna rampa. Zašto gradska uprave ne želi odgovoriti na pitanje javnosti kamo sa izložbom. Nedavno je i u novinama izašla duplerica sa slikama praznih prostora tržnice Brajda. Da li se tako gospodari s poslovnim prostorima?. Zanima ga u čemu je problem da se izložba Torpeda ne postavi tamo na tržnici Brajda, gdje trenutno posluje samo jedan mesar,  samo 100 metara od gradskog muzeja, u  prostoru koji je velik i prazan.

Gradonačelnik Marko Filipović  se složio s tvrdnjom da je torpedo naša baština i naravno da je  javnost s pravom zabrinuta za izložbu koje i ne bi bilo da Grad nije svojedobno našao prostor i financirao postav izložbe kako bi se ta baština predstavila široj javnosti. Vezano za adekvatnu lokaciju razmatra se više opcija. Jedna od tih opcija je i tržnica Brajda. U kontekstu obnove lansirne rampe valja istaći da postoje prostori vrlo blizu lansirne rampe, koj čine poveznicu s prostorom, i gdje je upravo i nastao torpedo. Tržnica djeluje u sklopu Rijeka plusa i potrebno je izmijeniti čitav niz odluka da se to prenamijeni. Svjestan je da zakupaca nedostaje, što zbog promjene stila života ili utjecaja velikih trgovačkih centara. Ono što s pozicije gradonačelnika može reći je da se adekvatno treba pobrinuti za izložbu, a najbolje je da struka odluči kako i gdje. Bit će potrebna i sredstva za preseljenje i prezentaciju. Ponovio je da nije rekao da će lansirna rampa biti gotova do konca 12 mjeseca, već da će se naći lokacija za izložbu

Vijećnik Ivaniš je replicirao da 80% gradonačelnikova odgovora nije odgovor na njegovo pitanje. Lako je izdaleka govoriti i stalno upotrebljavati riječ adekvatni. Ni ovaj prostor gdje je izložba sada nije adekvatan, a zahvaljujući nekolicini volontera koji su se potrudili to ipak na nešto liči. Pitajte u vijećnici vijećnike koliko ih je bilo u skladištu.  Zanima ga zašto muzej torpeda ne može biti sastavni dio Muzeja grada Rijeke, a po onima koji su iznijeli mišljenje, a to je većinom struka, uključujući i bivšeg ravnatelja muzeja, svi su se izjasnili da to može biti tržnica Brajda.

Ivana Prica (SDP) je kazala kako je dobila e-mail jednog sugrađana u kojem piše da određeni korisnici stanova nužnog smještaja u njima ne žive jer su na održavanju kazne, već da stanove koriste drugi ljudi koji nerijetko izazivaju probleme. Zanima ju  je li moguće kao uvjet za dobivanje smještaja propisati dostavu uvjerenja o nekažnjavanju?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako vjeruje da su to pojedinačni slučajevi. Ako je to zakonski moguće tu odredbu jasnije propisati u našom odlukama.

Tea Mičić Badurina (PGS) je postavila pitanje je li gradonačelnik zadovoljan s raspletom situacije u Kazališnom vijeću koji je rezultat pritiska od strane gradske uprave, a s obzirom na to da su posljednjih tjedan dana trojica članova Kazališnog vijeća dala ostavke.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako bi se  trenutna situacija mogla bi svesti na riječ teatar, kako bi to rekla Mani Gotovac. On je odgovoran za poslovanje svih ustanova pa tako i HNK. Sazvao je  sve članove Kazališnog vijeća na sastanak, na kojem su nazočili i intendant i poslovna direktorica i nova privremena pročelnica Upravnog odjela kako bi se vidjelo da li je moguće iznjedriti Financijski plan Kazališta. Nakon tog sastanka koji je trajao sat i pol predstavnici Grada su se povukli. Prije odlaska je pitao da li itko ima kakvih primjedbi, a je li moguće da se dogovore kako bi se Financijski plan uskladio s intendantom. Smatra kako je bilo dosta nerazumijevanja problematike i kako je njihova jedina intencija bila da sadašnji intendant odstupi. Nakon toga je predstavnik Zbora radnika, Laganja podnio ostavku. Kako mu je dana ovlast sukladno novom  Zakonu o kazalištima, on je s ciljem da kazalište normalno funkcionira imenovao novog predstavnika gospodina Drukera. Nakon toga su ostavke dali članovi vijeća Sekulić i Mikulić, što znači da će se morati provesti novi izbori.  U međuvremenu će se morati sazvati nova sjednica Vijeća da bi se mogao donijeti Financijski plan. Došli  su u pitanje programi i normalno funkcioniranje Kazališta. Nada se da je konačno lopta spuštena na zemlju i da će kazalište  normalno funkcionirati.

Tea Mičić Badurina je replicirala kako je situacija smirena jer su svi članovi koji nisu puhali u rog Blaževića dali ostavku. Očito je da se ne vidi da je Marin Blažević treba otići. Kazališno vijeće bi trebalo biti kontrolni instrument intendanta, a ne njegova produžena ruka. Očito je da je riječ o političkim pritiscima.