Gradsko vijeće donijelo je odluku o dobitnicima javnih priznanja Grada Rijeke za 2023. godinu, dodijelivši nagradu za životno djelo Ljubomiru Španjolu-Pandeli.

Nakon provedenog javnog poziva, Odbor za javna priznanja raspravljao je o 17 pravovaljano pristiglih prijedloga te gradonačelniku predložio da se u 2023. godini dodijeli devet javnih priznanja Grada Rijeke. S prijedlogom Odbora složio se gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, a potom ga je jednoglasno podržalo i Gradsko vijeće.

Dobitnik Nagrade Grada Rijeke za životno djelo u 2023. godini je Ljubomir Španjol-Pandelo za izniman doprinos u razvitku grada Rijeke na području stanogradnje, gospodarstva i sporta. Kako stoji u obrazloženju kandidature, koju su podnijeli HNK Rijeka, Novi list i Ustanova Ivan Matetić Ronjgov, radi se o čovjeku koji je na moderan, sebi svojstven način ispreplitao gospodarstvo i sport, što je u tadašnjem političkom uređenju bila poprilična nepoznanica. Rođen 1933. godine na Rabu, 1949. godine počinje raditi u Luci Rijeka. Zahvaljujući Ljubi Španjolu postavljen je model moderne stanogradnje putem kojeg se izgradilo na stotine stanova čime je problem stambenog zbrinjavanja u Luci bio skoro u cijelosti riješen. Istodobno nogometni klub Lučki radnik pretvara u sportsko društvo čiji sportaši postižu zapažene rezultate u mnogim sportovima, što prepoznaje i NK Rijeka. Tako je Španjol 1972. godine postao predsjednikom NK Rijeke, nakon čega je uslijedilo jedno od najblistavijih desetljeća u povijesti kluba s Kvarnera.

19. sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke

Tajnica Gradskog vijeća Mirna Hriljac Nikšić i predsjednica Gradskog vijeća Ana Trošelj

Tvrtku Adriamont osniva 1971. godine, holding Adriagradnja 1976. godine, a model njegove stanogradnje stvara čitava nova riječka naselja poput Srdoča, Drenove, Škurinja, Marčeljeve Drage. Ne smije se zaboraviti ni njegova vrlo važna uloga u podupiranju kulturnog stvaralaštva ovog kraja i projekt osnivanja Ustanove Ivan Matetić Ronjgov i uređenja rodne kuće lvana Matetića Ronjgova u kojoj je i smještena Ustanova, a koje je realizirano suradnjom Adriagradnje i HNK Rijeka te na taj jedinstven način spojila gospodarstvo, sport i kulturu u Gradu Rijeci. Dio tog poslovnog modela se ogleda i na samom stadionu Kantrida koji 1978. godine dobiva najmoderniju rasvjetu. Iste godine postaje i predsjednikom HNS-a, da bi na toj funkciji ostao do 1981.godine.

„Na žalost, zbog nerazumijevanja njegovih gospodarskih iskoraka kao i organizacijskih modela unutar sporta, nailazi na nerazumijevanje vladajućih struktura Općine Rijeka, tako da je poslovnu karijeru do umirovljenja proveo u Novom Sadu. Jedan je od najuspješnijih predsjednika HNK Rijeka, uvijek prisutan, nikad nametljiv, sposoban sportski diplomat, upornošću i strpljivošću digao je klub iz 2. u 1. prvu ligu i stvorio jedan od najorganiziranijih klubova Jugoslavije. On je čovjek s vizijom, karizmom, duhovni vođa koji smišlja, pokreće i organizira, tvorac europske Rijeke na sportskoj i ekonomskoj razini koji je osnažio ekonomsku strukturu Kluba“, stoji u obrazloženju nagrade Ljubomiru Španjolu-Pandeli.

19. sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke

Vijećnici donijeli jednoglasnu odluku o dodjeli javnih priznanja

Zaslužni građani i udruge – dobitnici Zlatnih plaketa i godišnjih nagrada

Odlukom Gradskog vijeća Zlatnu plaketu „Grb Grada Rijeke“ dobili su Udruga Depaul Hrvatska za značajan dugogodišnji doprinos u području socijalne skrbi i promicanju ljudskih prava kao i temeljnih vrijednosti te Udruga Pro Torpedo za izuzetan doprinos istraživanju, valorizaciji, promicanju i očuvanju industrijske baštine Rijeke i Hrvatske.

Godišnju nagradu Grada Rijeke dobili su Ivica Nikolac za doprinos promicanju fotografske umjetnosti, međunarodnu promidžbu riječkih umjetnika te stručni rad s djecom i mladima u području fotografije u Rijeci i šire; Slobodan Čegar za vrhunska sportska ostvarenja na državnom prvenstvu i unapređenje sporta dizanja utega u Rijeci; Sandro Bastiančić za izuzetan dugogodišnji doprinos na domaćoj glazbenoj sceni te kao dobitnik nacionalne nagrade kantautor godine; Luči Vidanović za maštoviti te inovativni lutkarski i scenografski izričaj predstava Gradskog kazališta lutaka Rijeka; Zoran Žmirić za iznimne umjetničke književne kvalitete koje obogaćuju kulturni život Rijeke i pronose ime grada diljem Europe te dr. sc. Bojana Ćulum Ilić za značajan doprinos razvoju suradnje sveučilišta i lokalne zajednice.

Predsjednica Gradskog vijeća Ana Trošelj, ujedno i predsjednica Odbora za javna priznanja čestitala je svim dobitnicima javnih priznanja, istaknuvši kako je Odbor imao težak zadatak između predloženih kandidata izabrati dobitnike nagrada Grada Rijeke, budući da su svi predloženi kandidati zaslužili Rijeku.

Dobitnicima javnih priznanja nagrade će biti uručene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, koja se planira održati 12. lipnja u povodu obilježavanja Dana grada Rijeke.

19. sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović sa suradnicima

Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu

Gradsko vijeće raspravljalo je o prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu, koji je ostvaren s 1,17 milijardi kuna ili 91,6% plana.

Kako je istaknuo gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, ukupni prihodi i primici konsolidiranog proračuna, odnosno proračuna Grada i 83 proračunska korisnika, u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 1.176.725.205 kuna ili 91,6% plana. U odnosu na prethodnu godinu, ostvareni prihodi i primici  veći su za 114,7 milijuna kuna ili za 10,8%. Konsolidirani rashodi i izdaci proračuna ostvareni su u iznosu od 1.103.602.757 kuna, ili 89,7% plana. Rashodi i izdaci veći su za 77,1 milijuna kuna ili za 7,5% u odnosu na 2021. godinu, a veće ostvarenje se odnosi na rashode poslovanja i izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova. U skladu sa Zakonom o uvođenju eura, svi iznosi u Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu iskazani su u kunama.

Iz navedenog proizlazi da je u 2022. godini ostvaren višak prihoda u iznosu 73.122.448 kuna. Višak prihoda se sastoji od ostvarenog viška prihoda Grada u iznosu od 91.863.544 kuna te od financijskih rezultata proračunskih korisnika koji su ukupno ostvarili manjak prihoda u iznosu od 18.741.097 kuna, s tim da je većina proračunskih korisnika ostvarila višak prihoda, dok je značajan manjak ostvaren kod jednog proračunskog korisnika.

Govoreći o ostvarenim viškovima i manjkovima u 2022. godini, gradonačelnik je istaknuo kako je na ostvarenje viška prihoda Grada u 2022. godini utjecalo veće ostvarenje poreznih prihoda, prvenstveno prihoda od poreza i prireza na dohodak te ostvarenje prihoda od prodaje zemljišta namijenjenog izgradnji Kompleksa Žabica.

Od ukupno ostvarenog viška prihoda u iznosu od 91.863.544 kuna, prihod u iznosu od 32.189.535 kuna koji je ostvaren prodajom zemljišta namijenjenog izgradnji Kompleksa Žabica, neće se koristiti za pokriće prenesenog manjka Grada iz prethodnih godina već će se utrošiti za razvojne projekte u ovoj i sljedećoj godini. Preostala sredstva ostvarenog viška prihoda koristit će se za pokriće prenesenog manjka Grada iz prethodnih godina.

Na ukupno ostvarenje manjka prihoda kod proračunskih korisnika u iznosu od 18.741.097 kuna, najveći utjecaj ima ostvareni manjak prihoda kod proračunskog korisnika Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke u iznosu 22.081.645 kuna. Radi se o manjku koji nije proizašao iz poslovanja, već iz računovodstvenog načina iskazivanja prihoda i rashoda. Očekuje se da će manjak biti podmiren u 2023. godini.

Poslovanje u 2022. godini prvenstveno je obilježio rast inflacije po stopama koje su znatno premašile predviđanja i iznosile u godišnjem prosjeku 10,8%. Rast inflacije se odrazio na rast cijena brojnih proizvoda i usluga, posebice cijena energenata u prvih devet mjeseci 2022. godine (plina, struje, goriva), odnosno prije uvođenja Vladinih mjera, što je utjecalo na povećanje rashoda proračuna na stavkama materijalnih i ostalih rashoda koje obuhvaćaju troškove za redovno poslovanje i programske aktivnosti kod Grada Rijeke i proračunskih korisnika.

Proračun obilježavaju i povećane stavke rashoda za zaposlene u gradskoj upravi i kod proračunskih korisnika. U realnom sektoru se dogodio porast plaća što je rezultiralo boljim ostvarenjem prihoda od poreza na dohodak i u skladu s tim su realizirani pregovori s proračunskim korisnicima i djelatnicima gradske uprave o povećanju plaća i materijalnih prava.

Unatoč tome što što je zbog inflacije došlo do povećanja proračunskih rashoda, u proračunu za 2022. godinu, uz zadržavanje kontinuiteta dostignutih standarda, uvedeni su novi projekti i poboljšanja u raznim područjima djelovanja.

Gradski vijećnici nisu usvojili prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu, i to sa 11 glasova za (SDP, HSU, IDS, SDSS), 14 protiv (HDZ, nezavisni vijećnici Davor Štimac, Iva Rinčić, Marin Račić, i Maša Magzan, Unija Kvarnera, Akcija mladih, Možemo! i Most) i 3 suzdržana (PGS).

U ime kluba vijećnika HDZ-a vijećnik Adriano Rogić je ocijenio proračun za proteklu godinu i njegovo izvršenje neambicioznim, istaknuvši kako je fokusiran samo na održavanje postojećeg i redovno poslovanje. O neambicioznosti proračuna govorio je i nezavisni vijećnik Davor Štimac. U ime kluba vijećnika Akcije mladih, Unije Kvarnera i platforme Možemo! vijećnik Robert Salečić je istaknuo kako će vijećnici kluba glasovati protiv prijedloga, kao razloge navodeći loše izvršavanje proračuna, pogotovo na kapitalnim projektima. Kao i nezavisna vijećnica Iva Rinčić, istaknuo je loše izvršavanje projekata koji su u gradski proračun uključeni kao amandmani oporbe, uz napomenu da je izrada studije priuštivog stanovanja, kao amandman vijećnika Unije Kvarnera i Akcije mladih, u potpunosti maknuta iz proračuna. Vijećnica Petra Karanikić je istaknula kako Kluba vijećnika SDP-a podržava proračun, istaknuvši kako smatraju da se može izraziti zadovoljstvo ovakvim izvršenjem proračuna.

Gradsko vijeće nije usvojilo niti izvješća o izvršenju programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture te izvršenju Plana raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora za 2022. godinu.

19. sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Jednoglasno usvojena Rezolucija o proglašenju Grada Rijeke sigurnim mjestom za žene

Usvojena je odluka o izmjeni Odluke o zaduživanju Grada Rijeke za realizaciju kapitalnog projekta, kojim je produžen rok korištenja kredita i prilagodi izmijenjenoj dinamici radova na rekonstrukciji i prenamjeni zgrade Energane u Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju.

Jednoglasnom odlukom vijećnika, usvojena je Rezolucija o proglašenju Grada Rijeke sigurnim mjestom za žene.
„Za stvaranje društva utemeljenog na ravnopravnosti od odlučujućeg je značaja ne samo da tijela lokalne vlasti u svojoj politici, ustroju i praksi vode računa o rodnoj dimenziji i time zadovolje zahtjeve sadržane u donesenim aktima, potpisanim ugovorima i poveljama, već da se s obzirom na aktualno iznimno nezadovoljavajuće stanje na tom području učine dodatni napori, koji bi uključivali i stanovite nad standarde u aktivnostima i postupanju, a radi postizanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca prepoznate kao ključ općeg ekonomskog i društvenog uspjeha kojem se teži“, stoji u obrazloženju donošenja Rezolucije, koju je gradskom vijeću predložio Klub vijećnika SDP-a.

Usvojeno je izvješće o izvršenju Plana djelovanja Grada Rijeke u području prirodnih nepogoda za 2022. godinu te Plan za 2023. godinu. Prihvaćena je Odluka o promjeni naziva ustanove Dječji dom “Tić” Rijeka u Centar za pružanje usluga u zajednici Tić Rijeka, kao i prateće odluke koje su morale biti izmijenjene radi usklađivanja s novim Zakonom o socijalnoj skrbi.

Usvojene su izmjene Odluke o dodjeli nagrade Grada Rijeke “AmbasadoRI odgoja i obrazovanja”.

19. sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Gradonačelnik povukao prijedlog o (su)financiranju vrtića, u ponedjeljak sastanak stranačkih klubova

Gradonačelnik Filipović povukao je s dnevnog reda prijedlog Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Rijeke za pedagošku godinu 2023./2024. Na prijedlog Programa amandmane su podnijeli Klub vijećnika HDZ-a te, zajednički, nezavisne vijećnice Iva Rinčić i Maša Magzan te vijećnici Vedran Vivoda (Akcija mladih) i Robert Salečić (Unija Kvarnera). Njihovi se amandmani odnose na sufinanciranje vrtića drugih osnivača te njima predlažu da Grad Rijeka osigura da roditelji djece koja pohađaju privatne vrtiće plaćaju istu cijenu boravka djeteta kao i roditelji djece u gradskim vrtićima, a da se ostatak sredstava do pune ekonomske cijene privatnim vrtićima nadoknadi iz gradskog proračuna.

„Prijedlog ove odluke nastao je u bitno izmijenjenim okolnostima nego što su one danas. Naime, potencijalno usvajanje amandmana imalo bi posljedice na proračun i za sljedeću godinu, a koje još uvijek nismo mogli izračunati, s obzirom na najave porezne reforme i procijenjeni manjak poreznih prihoda od 8 i pol milijuna eura. Iz tog razloga povući ću ovu točku s dnevnog reda, ali pozivam na sastanak sve klubove vijećnika u ponedjeljak kako bi ovaj materijal mogli dodatno raspraviti, s određenim prijedlogom koji će biti kreiran od strane odjela i mene kao gradonačelnika“, kazao je gradonačelnik Filipović, izražavajući nadu da će se na sljedećoj sjednici postići konsenzus oko ovog važnog pitanja.

Usvojena odluka o plaćama zaposlenika gradske uprave

Gradsko vijeće usvojilo je novu odluku o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika Grada Rijeke, koja predstavlja temelj za povećanje plaća zaposlenika gradske uprave.

Ova je točka bila je na dnevnom redu 17. sjednice Gradsko vijeća, ali je povučena nakon što Gradsko vijeće nije usvojilo Odluku o određivanju plaće i drugih prava gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Rijeke. Naime, donošenje odluke o plaći gradonačelnika i njegovih zamjenika trebalo je biti trebalo je biti temelj za odluku o plaćama zaposlenika.
„U odnosu na odluku s prethodne sjednice, nešto su smanjeni iznosi povećanja plaća pročelnika, iz razloga što zakonski plaće pročelnika ne mogu prijeći prag od 85 % iznosa plaće gradonačelnika, a kako se plaće gradonačelnika i zamjenika nije promijenila to znači da desetero pročelnika neće dobiti ona povećanja koja su bila predložena u prethodnoj odluci. Intencija ove odluke je povećanje plaća zaposlenika, jer u ovom je trenutku gotovo nemoguće pronaći ljude visoke stručne spreme koji su spremni odrađivati vrlo odgovorne poslove u gradskoj upravi, a tu prije svega mislim da diplomirane inženjere arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike, a da ne govorim o informatičarima, koji ne samo da su deficitarni, već veće plaće mogu pronaći u privatnom sektoru“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Gradonačelnik Filipović je podsjetio kako je od njegova dolaska na mjesto gradonačelnika broj zaposlenika gradske uprave smanjen s 508 na 481, a s novom reorganizacijom, koja se provedi s ciljem povećanja efikasnosti rada gradske uprave, trebalo bi doći i do novih smanjenja broja zaposlenika.

Gradsko vijeće dalo suglasnost na novi Statut Muzeja grada Rijeke

Gradsko vijeće dalo je prethodnu suglasnost na Statut Muzeja grada Rijeke te donijelo odluke o promjeni sjedišta i djelatnosti Muzeja, a s ciljem usklađivanja sa zakonskim odredbama i preseljenjem sjedišta muzeja u Palaču šećerane.

Statutom je precizirano da članove Upravnog vijeća Muzeja koji su predstavnici Grada Rijeka kao osnivača imenuje gradonačelnik. Takva se odredba temelji na Statutu Grada Rijeke, u kojem je navedeno da Gradonačelnik imenuje i razrješava predstavnike Grada Rijeke u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojih je Grad Rijeka osnivač, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Proširena je odredba kojom se propisuje da Upravno vijeće, osim što predlaže Gradskom vijeću imenovanje i razrješenje ravnatelja, predlaže i imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti ravnatelja.

Za razliku od važećeg Statuta koji je samo upućivao na zakonsku regulativu, novi Statut izričito propisuje uvjete iz zakona za imenovanje ravnatelja.

Novina je da Upravno vijeće prilikom predlaganja imenovanja ili razrješenja ravnatelja više nije u obvezi pribavljati mišljenje Stručnog vijeća, čime je upravnom vijeću dana veća autonomija kod odlučivanja o izboru ravnatelja.