Adrijano Rogić (HDZ) je kazao kako je nepobitna činjenica da je pri ovogodišnjem upisu u dječje vrtiće ostalo neupisano 250 djece jasličkog uzrasta, a čak 200 ih je s isti  brojem bodova, bez jasno istaknutog datuma rođenja, što otvara mogućnosti manipulacije. Ove godine Dječji vrtić ne dozvoljava upis djeci čiji su brata ili sestra već korisnici uz uvjet za dobivanje subvencije od najmanje dvije odbijenice. Zadnjih godinu dvije nije moguće upisati dijete od 6 mjeseci starosti. Liste čekanja su prevelike. Zanima ga ponosi li se gradonačelnik činjenicom da Grad Rijeka nosi titulu Prijatelja djece s obzirom na to kako se grad odnosi prema djeci vrtićkog uzrasta

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je odgovorila kako se Grad Rijeka itekako ponosi činjenicom da je Prijatelj djece. Od 2021.g., točnije lipnja te godine kada smo preuzeli gradsku pravu, od 300 neupisane jasličke djece mi smo u samo tri mjeseca upisali njih 100. Do danas smo otvorili 19 novih odgojnih skupina, zaposlili 33 odgajatelja, a zaposlili smo i spremačice koje prije bile u vanjskom obrtu. Obnovili smo i namještaj u vrtićima i kupili didaktičku opremu. Ulaganje u vrtiće je bitno za sve stoga vjeruje da će biti mudrosti da se prihvati i predloženi rebalans proračuna. Najveći iznos sredstava izdvojit će se za DV Galeb i DV Fiume. Da je vrtić nije lako izgraditi pokazuje situacija u svim drugim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj. U Rijeci je čitav niz dječjih vrtića izgrađen ka montažni objekti. U tijeku je analiza tih vrtića i u sljedećoj godini će se godini dio njih obnavljati. Ne može se zanemariti sve što je do sada učinjeno, a s izgradnjom i proširenjem će se nastaviti i dalje. Nitko u Vijećnici ne može reći da ova gradska vlast ne mari za djecu grada Rijeke. Upisi u vrtiće nisu završeni. Konačni rezultati će se znati 1. lipnja. Valja naglasiti da je e da djeca koja imaju 4 godine imaju prednost pri upisu zbog potrebe socijalizacije i pripreme za školu. Taj Zakon je donesen u saboru gdje većinu ima HDZ,  i premda to podržavamo to nije naša lokalna odluka. O broju neupisane djece će se razgovarati na sjednici Vijeća  u srpnju i u rujnu. U proračunu su predviđena i sredstva za uređenje vrtića u suradnji sa Sveučilištem na Kampusu i računamo na otvaranje tog vrtića do kraja rujna, kazala je zamjenica Krpan.

Adrijano Rogić je replicirao da Rijeka izgleda kao da je bio potres SDP-a. Vašu brigu za tehničko osoblje u vrtićima pokazali se tako da ekonom-vozač ima smanjen koeficijent, u odnosu na prethodni. Sve se svodi na kozmetičke pokušaje da se pokaže briga za djecu. To rezultira da pritisak na djecu raste jer roditelji ne žele promjenu sredine. Takav odnos SDP-a datira još od gradonačelnika Linića i nastavlja se danas sa Filipovićem koji ne želi izgraditi vrtić na Rastočinama. Skriva se iza skuta poput djeteta.

Nadja Poropat (SDP) je kazala kako su sindikati vrtića najavili štrajk, pa onda povukli odluku i da je o plaćama postignut dogovor. Poznato je da su u tijeku razgovori s predstavnicima Javne gradske vatrogasne postrojbe pa traži od gradonačelnika konkretne informacije.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je činjenica da se duže vrijeme pregovara sa predstavnicima sindikata u dječjim vrtićima i predstavnicima Javne gradske vatrogasne postrojbe i naše gradske uprave. Slaže se da su plaće male i ti su zaposlenici najizloženiji kad su u pitanju troškovi života. Sindikati vrtića se pozivaju na Članak 51. Zakona i maksimalizirali su svoje zahtjeve. Vrhovni sud je zauzeo stajalište da ti sindikati nisu potpisnici granskih i temeljnih ugovora kao oni u školstvu i jedinice lokalne samouprave nisu u obvezi izjednačiti te plaće s onima zaposlenika u školstvu. Podsjetio je kako je u dvije godine iznos za plaće povećan za 4 milijuna eura. Prošle godine smo  ispregovarali povećanje za 10 posto. Sada je povećanje dogovoreno tako da se materijalna prava izjednačavanju sa zaposlenicima u osnovnim školama i odnosi se na sve djelatnike. Intencija je bila da se onima koji imaju najmanje plaće povećaju plaće. Sindikat je inzistirao na drugačijoj raspodjeli. Potpisivanje ugovora ovisi o rebalansu, ako na današnjoj sjednici ne bude prihvaćen onda od toga nema ništa. Podsjetio je da je Grad Rijeka već predvidio u proračunu za ovu godinu 1 milijun eura u prvom proračunu. Što se tiče povećanja materijalnih prava pomoćnog osoblja, odnosno za kuhare, spremačice domare, njima će plaće rasti od 20 do 40 % i bit će potpuno izjednačeni s plaćama u školstvu. Slaže se s time da su plaće bile male i od toga ne bježi. No nakon dugih pregovora može se reći da je sa postignutim rezultatom zadovoljna i jedna i druga strana.

Vlada RH i Hrvatska vatrogasna zajednica prihvatili su Pravilnik o materijalnim pravima vatrogasaca i plaće će porasti. Obećanje vlade RH je da će biti osigurana sredstva kao i da će se povećati decentralizirana sredstva jedinicama lokalne samouprave. Trenutno samo o Gradskom vijeću ovisi da li će te plaće rasti ili ne.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) je iznijela javne statističke podatke o broju umirovljenika  koji je koncem prosinca u Rijeci iznosio 36.558 umirovljenika. Od ukupnog broja stanovnika to u postotku iznosi 33,85% i govori da će Rijeka postati Grad starijih osoba. U Rijeci ima jedan dom za umirovljenike na čiji je kapacitet je 361 stanar i gdje je lista čekanja između 3 do 5 godina. U predizbornoj kampanji gradonačelnik Filipović je najavio izgradnju novih domova za umirovljenike u suradnji sa primorsko-goranskom županijom i KBC-om. Zanima je da li je u ove dvije godine na vlasti gradonačelnik potencirao sastanak sa županom ili ravnateljem KBC. Ako nije to učinio, zašto to nije učinio kada je te već obećao.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao da se pitanje standarda življenja starijih sugrađana tiče svih nas. Ovi pokazatelji ne vesele nikoga u RH. Od proteklog popisa stanovništva izgubili smo preko 400.000 stanovnika. Pitanje odgovornosti demografskog sloma je jasno izrečeno, budući da je veći dio vremena na vlasti u Hrvatskoj bio HDZ. Na prvom sastanku sa županom i zamjenicima i predstavnicima KBC razgovaralo se o potrebi izgradnje doma za umirovljenike. U tom segmentu skrb o starijim osobama isključivo je  na Primorsko-goranskoj županiji koja mora naći sredstva, a Grad može riješiti problem zemljišta. Od nalaženja prostora za izgradnju doma umirovljenika u nekoj od jedinica lokalne samouprave u riječkom prstenu se odustalo. Takva gradnja nije jeftina, a s duge strane niti je Grad nadležan da vodi domove starijih osoba. Briga o starijim osobama Grad Rijeka  provodi kroz socijalni program u kojem su nedavno povećani cenzusi i novčane pomoći. Grad brine i kroz sustav dnevnih boravaka u suradnji s Maticom umirovljenika. Ne slaže se s time da briga za starije osobe ne postoji jer se ona očituje u raznim programskim stavkama proračuna. Što se gradnje doma tiče, mi smo spremni osigurati zemljište, a na Kantridi gdje je postojeći dom za umirovljenike ima još potencijala za širenje. Grad u tome može učestvovati samo onoliko koliko to zakon dopušta.

Vijećnica Jagić Rađa, je replicirala kako bi joj bilo drago da se osigura zemljište i izgradi još jedan dom u suradnji s PGŽ jer prema informacijama koje ima, sve više je slučajeva gdje starije osobe sklapaju ugovore o dosmrtnom osiguranju, gotovo uvijek na štetu, a ne na korist umirovljenika. Smatra da se Grad treba još više okrenuti socijalno osjetljivima, a to su djeca i stariji.

Danijel Imgrund (HDZ) pitao je u kojoj fazi je sudski spor između vlasnika stanova POS-a na Drenovi i APOS-a, odnosno izvođača radova zbog loše izvedenih radova na pročelju?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se taj spor vodi pred nadležnim sudom. Radi se o nekim sitnim nedostacima na građevnima POS-a na Drenovi. Može dati pisani odgovor jer ne raspolaže trenutno sa svim informacijama. Naglasio je da se zna dogoditi da neki radovi nisu izvedeni kako treba, ali na sudu je da utvrdi tko je kriv i u kojem obimu.

Kristian Čarapić (SDP) je kazao kako se u medijima proteklih dana pisalo o problemima koncesije na pomorskom dobru za ugostiteljske objekte na plažama koje  su smanjene sa pet na tri godine. Koncesije daje Grad Rijeka uz odobrenje Primorsko-goranske županije. Zanima ga što se to dogodilo, kako i zašto i može li se nešto učiniti da se omoguće koncesije na duži period.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se bliži sezona kupanja i koncesionari su pristupili otvaranju objekata. Njih je iz godine u godinu sve više, i to je za svaku pohvalu jer upotpunjavaju turističku ponudu grada. Zakonski stvari stoje tako da se Vijeće za koncesije sastalo i odlučilo da se da se korisnicima koncesija da na godinu dana, iznimno na više. Grad se vodio činjenicom da su ugostitelji uložili određena sredstva i trebalo bi im omogućiti da svoja ulaganje i vrate. Mnogi od njih su upotpunjavali i kulturne sadržaje. Ipak radi se o pomorskom dobru gdje vlada javni interes . Vijeće koje čine predstavnici PGŽ je omogućilo da ta koncesijska odobrenja vrijede dvije godine, odnosno ovu i do kraja sljedeće godine. Čitali ste i u medijima da je to izazvalo nezadovoljstvo. On kao gradonačelnike nad time nema ovlasti. U proceduri je novi zakon o Pomorskom dobru i lukama koji će to drugačije tretirati, ali ne značajnije. Na žalost pri davanju koncesija vlada princip najbržeg prsta tko prije, njegova je koncesija. To nije dobro rješenje jer se radi o javnom dobru od interes za RH, pa bi upravo zato  trebalo valorizirati ekonomski ali i sadržajni dio koji koncesionari nude. Nakon dvije godine će se opet postupiti prema važećem zakonu, čime on kao gradonačelnik nije zadovoljan.

Nebojša Zelič (Možemo!) pitao je što je s izgradnjom komunalne infrastrukture, vezano uz cestu Petra Kobeka, jer se u materijalu za vijeće navodi da se odustaje od investicije. Zanima ga da li se stvarno odustaje od izgradnje vrtića, koji je trebao biti strateški projekt. Tamo se nalazi jedan vrtić, građeni 1980-tih godina kao privremeno rješenje. Zanima ga što to znači, da li se razmišlja o drugom projektu ili nekakvoj prenamjeni. Traži konkretni odgovor što se namjerava napraviti i hoće li se i kada projekt izgradnje novog vrtića dovršiti?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako će na pitanje dati pisani odgovor. Na prostoru Rastočine, njegovom južnom dijelu plan je bio izgraditi novi vrtić, a u ostalom prostoru poslovno stambeni kompleks. U dogovoru sa investitorom jedan dio nekretnina je zamijenjen kako bi se to ostvarilo. Taj vrtić je projektiran klasično, a tadašnja procijenjena vrijednost gradnje bila je 36 milijuna kuna. To danas zbog cijena gradnje i uvjeta na tržištu financijski nemoguće realizirati. Ta bi cijena za taj oblik gradnje danas bila puno veća. Mi smo se koncentrirali na izgradnju Vrtića Fiume i preuređenju vrtića Galeb. U Tom segmentu sklopljen je ugovor s Talijanskom unijom. Razmatramo rješavanje pitanja modularnom gradnjom. Što se tiče imovinsko pravnih odnosa, još se pregovara s investitorom susjedne parcele oko jednog manjeg dijela zemljišta koje je vrtiću nužno kako bi se zadovoljio pedagoški standard. Čim se to riješi moći će se predvidjeti izgradnja vrtića na Rastočinama. U posljednje dvije godine učinjeni su značajni napori za izgradnju vrtića. Grad Rijeka u tom smislu zadovoljava tzv. barcelonski kriteriji jer je 33% jasličke djece obuhvaćeno organiziranim smještajem. Naprosto nema većeg grada u Hrvatskoj u kojem su sva djeca upisana. SDP traži promjene načina upisa i imaju određene najave drugačijeg pogleda na upise. Trenutno u Hrvatskoj nedostaje 50.000 mjesta u vrtićima. Toliko od brizi države prema djeci kazao je Filipović.

Vijećnik Zelič je replicirao kako Filipović nije odgovori ono što ga je pitao, a isti odgovor slušamo već dvije godine. Moli za konkretniji odgovor i rokove.

Iva Davorija (Možemo!) kazala je kako se upis u vrtiće prošle godine provodio putem sistema e-građani. Ove se godine to promijenilo jer je bilo nedostataka i poteškoća pri upisu. Ove godine su primili brojne pritužbe da su se poteškoće vratile. Zanima ju je li moguće smanjiti količinu dokumentacije koju građani moraju podnijeti pri upisu djece u vrtić?.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se što se upisa tiče prošle godine koristio pilot projekt e-upisa. Jedini velik grad koji je u tome pilot projektu učestvovao je bio Rijeka. Aplikacija je imala niz nedostataka. Sustav je često padao. Zaposlenici su morali uložiti puno vremena da iščitaju potrebne informacije. Na tragu toga, kao i opterećenosti zaposlenika vrtića koji nakon brojnih kontakata nisu dobili odgovor, vratili smo se na naš program. Do njega nisu došle značajnije primjedbe, niti na upis niti na dokumentaciju, barem s informatičke strane. Spremni smo priključiti se bilo kakvoj pilot aplikaciji koja će omogućiti brži upis u vrtiće. Smatra da je gradska aplikacija dobra i držat će se nje, dok se ne napravi zadovoljavajuće rješenje kroz neki drugi pilot projekt.

Iva Rinčić (Nezavisni) je kazala kako je dobila primjedbe roditelja iz određenih osnovnih škola prema kojima je meteorolog Zoran Vakula otkazao predavanja u školama, koje su mimo njegovog znanja to predavanje naplaćivale 2 eura. On drži predavanja besplatno, a neke škole naplaćuju ta predavanje, a neke ne. Zanima ju zna li se šta o tome i hoće li biti eventualnih konsekvenci za te škole?

Zamjenica gradonačelnik Sandra Krpan je kazala kako u Gradu te informacije nemaju. Ako su istinite ne slaže se s time i smatra da to nije u redu. Ravnatelji za to trebaju preuzeti odgovornost jer je to nedopustivo kazala je Krpan.

Maša Magzan (Nezavisni) navela je neodgovorno i štetno postupanje otpadom, ostacima mljevenima automobila i  sitni otpad koji sa svakim nevremenom završava u plućima građana. Građani govore o polivanje vodom iz topova tog toksičnog otpada u riječkoj luci. Ta voda nakon polivanja s dijelovima metala završava u podmorju. Bio je i veliki požar 2020. kada se taj otpad i plastika zapalila. S obzirom na to da je zdravlje života prioritet zanima ju koja saznanja što se nalazi i u tom otpadu i kada je provedeno toksikološko ispitivanje podmorja te može li se to nekako drugačije riješiti?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako bi volio da je nadležan za sve ono što je vijećnica Magzan postavila u svom pitanju. No, žao mu je jer je za područje luke nenadležan. Tim prostorom raspolaže Lučka uprava i nadležno Ministarstvo mora. Luka Rijeka je koncesionar i oni su zaduženi za manipuliranje teretom unutar lučkog područja. Građani su se obraćali po tom pitanju i njemu. Upozorio je nadležne da su dužni poštivati propise i naglasio kako od njih očekuje da provode propise i drže se zakona. Za to postoje nadležne inspekcije i takve slučajeve, neovisno o tome o kome se radi treba prijaviti. Na istoj smo strani, jer je prije svega zdravlje građane najvažnije.

Vedran Vivoda (Akcija mladih) je postavio pitanje vezano uz gubitak proračuna zbog nove porezne reforme. Zanima ga  može li se taj gubitak proračuna amortizirati kroz gradsku blagajnu te da li se rade analize kako će to utjecati na građane. U medijima je izneseno da je taj gubitak u Zagrebu 40 milijuna eura, dok je primjerice gradonačelnik Dubrovnika zadovoljan predloženom poreznom reformom.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako bi je u javnim istupima jasno rekao da se reforma provodi preko leđa jedinica lokalne samouprave. Moramo sagledati što ta reforma u cijelosti nosi. Vlada to nije iskomunicirala na normalan način. Udrugu gradova nitko nije  ništa pitao. Za proračun Grada Rijeke ta bi reforma značila gubitak od 9 milijuna eura, a riječ je o sredstvima namijenjenim udrugama, sportu, kulturi i programima socijale. Vidjet ćemo što nam stoji na raspolaganju, sada imamo mjesec dana da reagiramo. Pri donošenju ove porezne reforme nije poštovana Europska povelja o lokalnoj samoupravi, a dio odluke nije niti u skladu sa Ustavom. Tih 300 milijuna koja će se  tako ostvariti državi je nebitno, s obzirom na to da upravo u saboru raspravljaju o 2.9 milijardi eura koje im nosi povećanje prihoda. Ovo je atak na gradonačelnike velikih gradova i onih koji nisu po volji sadašnjoj vlasti. Trebalo je biti puno više komunikacije između Vlade i jedinica lokalne samouprave i očekuje da će je biti u narednom vremenu. Sa splitskim gradonačelnikom Puljkom dogovorio je zajednički istup. U svakom slučaju sve treba vrlo dobro izračunati, a ako sve skupa prođe u Saboru morat ćemo svi skupa donijeti odluku o tome što skinuti, kako prihodovne tako i rashodovne strane

Stipo Karaula (HDZ) je govorio o tome koliko je buka okoliša štetna, bilo da je riječ o buci od prijevoznih sredstava ili postrojenja. Temeljem Zakona o zaštiti od buke gradovi iznad 100.000 stanovnika dužni izraditi karte buke. Rijeka je to učinila, ali ih treba svakih 5 godina revidirati. 2022.g. trebalo je donijeti Akcijski plan. Što je Grad učinio po Akcijskom planu. Koje su mjere poduzete protiv buke, odnosno koji je scenarij po kojem  će na određenom području biti smanjena buka?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je Rijeka ishodište prometnih koridora i to neminovno izaziva buku, s kojom smo se kao lučki grad jednim dijelom suživjeli. Buka ne smije prelaziti zakonom propisane razine tijekom dana i noći. Razgovarao je s predstavnicima tvrtki koje upravljaju prometnicama, poput zaobilaznice gdje je ta buka postavljanjem bukobrana dosta smanjena. Međutim, i na postavljanje bukobrana je dio građana izrazio nezadovoljstvo. Što se lučkog terminala na Brajdici tiče, kao i onog na Zagrebačkoj obali, koji će se otvoriti, bit će buke. Rješavanje smanjenja buke je složen problem koji će zahtijevati iznimno velika sredstva. Svjestan je da se može učiniti više, a detaljnije će dati u pisanom obliku.

Vijećnik Karaula je replicirao kako se buka ugostiteljskih objekata ne nalazi u kartama buke i akcijskom planu, koji ima svoj kratkoročni, srednjoročni i dugoročni dio i u svakom je jasno zacrtano što treba napraviti. U kratkoročnom, morali ste nekim ulicama staviti novi asfalt i manjiti brzinu automobila, u srednjoročnom smanjiti buku željeznice od Pećina prema Ljubljani. U dugoročnim riješiti buku postrojenja.

Ivana Prica (SDP) je kazala kako je u novinama pisalo kako bi vlasnici barki mogli ostati bez veza u Mrtvom kanalu zbog uplate veza koncesionaru.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je želja Grada da  da barke budu u Mrtvom kanalu jer je to dio brenda Rijeke. Problematika se pojavila kada su koncesije prenesene sa PGŽ na Ministarstvo jer se u Mrtvom kanalu nalazi preko 200 barki, a tako zakon određuje da iznad 200 barki moraju biti koncesionirani pri Ministarstvu. ŠRD Luben koji je imao koncesiju je tu koncesiju birokratski izgubio, što podjednako pokazuje koliko je Grad nenadležan i nad takvim segmentom. Nije isto da li neki službenik u ministarstvu mora o tome odlučuje ili netko tko je legitimno izabran za gradonačelnika ili župana. ŠRD Luben je i Carina stavila neku kaznu, a u međuvremenu je ŠRD Luben održao Skupštinu i donio određene odluke. Pozvali su i državnu tajnicu koja je bila u Rijeci i obećala određena rješenja. Tu je sad pitanje imovinsko- pravne  vezane za neku česticu, kao i vezano za Carinu koja smatra da ŠRD Luben nije mogao naplaćivati koncesiju. On je učinio sve što je mogao i to će činiti u mogućnosti jer je želja Grada da ljudi koji imaju barke koriste vezove u Mrtvom kanalu. Tako je predviđeno i u Prostornom planu u kojem je zacrtan i koridor iz Mrtvog kanal kroz buduću marinu Porto Baroš.

Danijela Bradamante (SDP) je postavila pitanje vezano uz radove na prometnicama. Naglasila je da će koliko je njoj poznato radovi na cesti D403 biti uskoro dovršeni, a intenzivira se gradnja na čvoru Orehovica pa je od gradonačelnika zatražila informaciju o stvarnom stanju radova.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako Grad aktivno surađuje u realizaciji ovih projekata. Riječ je o izuzetno velikim ulaganjima koja će poboljšati povezanost prometnica. Realizacija tih projekata ne bi bila moguća bez suradnje sa Ministarstvima i Vladom. Treba istaknuti činjenicu da smo jasno definirali naše ciljeve, a to su izgradnja čvora Orehovica, čvora Kozala, čvora Škurinje i dovršenje ceste D403. Vezano za D403 ona će biti dovršena do kraja srpnja ove godine. Tunel i vijadukti  su asfaltirani, a  očekuje se postavljanje opreme i dovršenje radova. I dio Zvonimirove je asfaltiran prvim slojem. Ako ne bude problema, ta bi prometnica do kraja ljeta trebala biti u funkciji nakon tehničkih pregleda. Ta će cesta imati spoj na čvoru Škurinje, pa će povući dio prometa. Izdana je lokacijska dozvola. Predvođena je gradnja dva rotora. Glavni projekt se projektira. Građevinska dozvola će biti spuštena sa Ministarstva na Grad što će ubrzati njeno izdavanje. Što se čvora Orehovica tiče nakon, odabran je izvođač radova. Radovi bi trebali započeti ove godine. Na tom je čvoru predviđen ulaz Orehovica, Sv. Kuzam, Pašac i Trsat, a radovi su vrijedni oko 7 milijuna eura. Za čvor Kozala ugovoreno je projektiranje, koje radi neka zagrebačka tvrtka. Izmjenama PUP-a i GUP-a predvidjeli i smo gradnju tog čvora pa će se radovima moći pristupiti kada stupe na snagu izmjene plana i kada se dovrši dokumentacija. Premda nije u nadležnost Grada, veseli i činjenica da se gradi druga cijev tunela Učka i čvor Trinajstići koji će biti u funkciji zaobilaznice.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) traži pisani dogovor na pritužbu jednog građana koji na privatnom terenu želi staviti reklamni objekt, što se kako mu je u Gradu rečeno, kosi sa zakonom o raskrižjima. Salečić tvrdi kako situacija tog građanina odnosno lokacija gdje želi postaviti pano nije puno gora, od primjerice lokacija na Mlaci gdje se nalazi veliki reklamni pano. Zanima ga kako je moguće da Grad Rijeka može postavljati panoe i kršiti zakone. U drugim gradovima je jako teško staviti takve reklame, a tvrtka koja postavlja panoe je kazala da, ako je u pitanju Grad Rijeka, onda je to lako riješiti.

Sabina Marov (Most) pitala je što Grad planira poduzeti po pitanju Centrale tržnice, gdje je puno poslovnih prostora zatvoreno i hoće li se tržnica revitalizirati ili ugasiti.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je tržnica mjesto susreta, a ne samo kupnje. Vrlo brzo će sazvati sastanak svih Klubova vijećnika na tu temu jer tržnica gubi na atraktivnosti, ne samo zbog cijena nego i promjene načina života. Nedavno je proveden natječaj za štandove na ribarnici, paviljonima i vanjskim prostorima, koji nije u potpunosti riješio problem. Smatra da taj problem zahtjeva sveobuhvatni pristup. Dio zakupaca se prestao baviti tim djelatnostima zbog odlaska u mirovinu, pa ima praznih prostora za koje nema interesa. Možda treba razmisliti o prenamjeni nekih objekata, možda treba razmisliti da tu bude smješteno i ugostiteljstvo, uz prezentaciju lokalnih OPG-ova. U razgovoru kako s predstavnicima OPG-ova tako i predstavnicima PGŽ za to nije iskazan neki veliki interes. Morat ćemo svi skupa o tome raspraviti. Tržnica Zamet relativno je dobro popunjena, dok tržnica Brajda i Centralna tržnica nemaju veliku popunjenost, unatoč cijenama koje nisu velike. Smatra kako svi skupa trebamo tražiti rješenja za budućnost tržnica, a treba i razmotriti i uvjete koje Rijeka plus zadaje u natječajima.

Marijan Šegota je kazao kako je na 10. sjednici Gradskog vijeća održanoj 2020. izglasana stavka u proračunu koja se odnosi na kapitalni projekt izrada dokumentacija za Dom na Vežici, u iznosu  400.000 kuna. Zanima ga što je do sada učinjeno i što se planira učiniti u buduće, po fazama. Prije deset godina već je plaćena projektna dokumentacija 485.000 kuna. Može razumjeti problematiku ali smatra da kao odgovoran investitor Grad treba znati što želi s tim prostorom.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je pitanje obnove doma Željka Marča na Vežici zanimljivo iz više razloga. Za rješenje tog problema oformljen je tim koji je prikupio sve informacije potrebne za sagledavanje problema. Dan je zadatak da se u kontekstu promjene propisa  koje su protupožarne i statičke naravi sve ponovno obradi. Od projekta se nije odustalo, ali je njegovo rješavanje otežano jer ga je gotovo nemoguće prijaviti na natječaj na nekom od fondova pa se može realizirati jedino kroz kreditno zaduženje ili iz gradskog proračuna. Treba riješiti pitanje treba li tamo biti i ogranak Gradske knjižnice ili ne. Ponovio je da se nije odustalo od projekta već se promišlja način rješavanja, za što  treba određeno vrijeme.

Duško Milovanović (SDP) je govorio o prometnoj situaciji u gradu koju će izazvati zatvaranje Adamićeva radi polaganja nove komunalne infrastrukture. Radovi trebaju početi u lipnju ili srpnju. Koliko je uspio shvatiti iz iznesenih informacija nije riječ o klasičnim radovima iskopa. Neki od poduzetnika koji u toj ulici imaju poslovne prostore izrazili su bojazan da će doći do zatvaranja pločnika i onemogućavanja rada trgovina. Zanima ga kako će se radovi izvoditi i hoće li biti kompenzacije prihoda poduzetnicima zbog otežanog poslovanja?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je to ogroman zahvat u samom srcu grada koji je potrebno izvesti, jer se radovi ne tiču samo komunalne infrastrukture aglomeracije već i Scarpine ulice. Neki dan imali smo simulacije određenih rješenja vezanih uz dinamiku radova. Izvođač ima dva mjeseca da izvede pripremne aktivnosti. Radit će se po segmentima. Bit će primijenjena tehnologija građenja rupe iz koje će se kopati tunel. U određenom dijelu će se ipak morati kopati, jer će se  raditi premosnice za vodovodne instalacije. Pokušat će se tijekom izvođenja radova omogućiti da opskrba obrta i dućana bude osigurana te  da čim veći dio vremena taj prostor bude dostupan građanima i trgovcima. Predviđeno vrijeme radova je 8 mjeseci.  Tijekom ljeta počinju radovi. O tome će svi zainteresirani biti obaviješteni.

Petar Petrinić (SDP) je govorio o početku sezone kupanja. Želi informaciju o tome koliko je uloženo i što se radilo na riječkim plažama. Kakva je kakvoća mora, koliko je sredstava uloženo i hoće li plaže biti uređene i spremne za sezonu?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako Grad Rijeka održava 21 gradsku plažu koje koriste sugrađani i turisti. Izdana je i brošura o riječkim  plažama. Površina plaža 90.000 m2, a svake godine se financira njihovo održavanje i dohrana šljunkom, pogotovu na Preluku, plaži S zavoj, plaži Bivio, Vila Nora, plažama za pse na Brajdici i Kantridi te Glavanovu. Novna je da će se urediti sanitarni čvorovi na području Preluka, a radi se projekt za uređenje čitavog tog prostora u smislu rekreacijskog prostora. Otprilike za sve radove izdvojeno je oko 600.000 eura. Plaže će biti spremne za početak sezone kupanja.

Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) je govorio o broju i kvalitetu dječjih parkova u Rijeci, pogotovu na plažama. Građani s djecom odlaze u Ičiće gdje se uz plažu nalazi dječji park kakvog nema u Rijeci. Ako je briga za plaže takva kako govori gradonačelnik, zanima ga da li će se na nekoj od plaća napraviti park za djecu sličan onom na Ičićima. To bi moglo biti na Kantridi kod Morskog prasca ili negdje drugdje. Traži konkretni pisani odgovor.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se velikom dijelu slaže s konstatacijom vijećnika Milakovića, ali ne i sa tvrdnjom da nema niti jednog parka. Podsjetio je na odbojkaško igralište na plaži Ploče i kod lučice na Kantridi. I sam je sudjelovao u jednoj kvartovskoj inicijativi na Kantridi gdje stanuje. Velika većina je u njegovom MO bila za to da se dječji parkić napravi u lučici Brgud ili prema području 3. maja. Što se njega tiče, on ne može trošiti novce kako se njemu sviđa, nego kako Vijeće odluči. Inicijativa je za svaku pohvalu i učinit će sve da se to realizira. Mora se prvo naći zemljišna čestica, odrediti prostorne mogućnosti. Naglasio je kako ne misli da naša ponuda na plažama zaostaje   za drugima, barem što se mogućnosti pristupa i cijene parkinga tiče.

Nikola Ivaniš (PGS) je govorio o tome kako su ovih dana poplave pogodile pokrajinu Emilija Romana i izazvale velike štete. Grad Faenza je bio jedan od najpoplavljenijih. Podsjetio je kako je 90-tih godina grad Faenza slao veliku pomoć Rijeci, odnosno preko Rijeke u Otočac, Gospić i Zadar. Zanima ga možemo li simboličnim novčanom pomoći iskazati svoju solidarnost doznakom Crvenom križu Faenza te tako uputiti pomoć?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako Grad Rijeka ima cijeli niz prijateljskih gradova među kojima je i Faenza s kojom je zadnji kontakt bio uz određene sportske aktivnosti prije nekoliko godina. Odmah nakon velike poplave uputio je pismo sućuti i poziv gradonačelniku, ukoliko bude potrebna bilo kakva pomoć. Smatra da se putem našeg Crvenog križa može naći načina, sve u okviru proračunskih mogućnosti da se pomogne Faenzi.

Tea Mičić Badurina (PGS) je kazala kako postoji kombi vozilo Peugeot Boxer koji je kupilo i darovalo Sveučilište, a koristilo se u sklopu projekta EOK 2020, Slatko i slano. To vozilo stoji neregistrirano na parkingu kod Exportdrva. Zanima ju, tko koordinira i upravlja nasljeđem koje smo dobili u sklopu EPK 2020. Istovremeno, Gradsko kazalište lutaka ima stalno otvoren natječaj za nabavu kombija na koji se nitko ne javlja zbog situacije sa vozilima na tržištu.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se radi o kombi vozilu realiziranom u suradnji sa Sveučilištem. Trenutno se radi na tome da ga preuzme ustanova Art kino, ali to ne znači da ga neće moći koristiti i druge ustanove.  Taj problem će vrlo brzo biti razriješen.