Ana Trošelj (PGS) je kazala kako je najavila pitanje 72 sata prije sjednice čelniku jedne ustanove odnosno Marinu Blaževiću. Kazala je kako su joj se brojni zaposlenici kazališta obratili da intendantu postavi pitanje da objasni status glumice Ane Vilenice, koja je  navodno zaposlena u HNK Ivana pl. Zajca kao prvakinja drame na mjesto koje je zapravo zauzeto, jer HNK prema pravilniku ima predviđena mjesta za 4 prvaka drame i sva četiri su zauzeta. Zanima ju kako je moguće da je Vilenica zaposlena na to mjesto i kako to da je intendant najavio da će ona ujedno da će obnašati dužnost ravnateljice Hrvatske drame.

Intendant Blažević je odgovorio kako su je njeni informatori krvio informirali. Koeficijent za Anu Vilenicu je povučen iz popisa koeficijenata Opere jer je jedna zaposlenica-prvakinja Opere dala otkaz, a za to radno mjesto je dobivena suglasnost grada Rijeke. Pravilnik predviđa da se može mijenjati broj koeficijenata zaposlenika, ako se ne povećava broj radnih mjesta, pa je fiskalni učinak nepostojeći. Vezano uz status v.d. ravnateljice Hrvatske drame, sadašnja je ravnateljica Gatica prije tri mjeseca, što zbog političkog, što zbog medijskog pritiska odlučila napustiti mjesto. Po novom Zakonu o kazalištu imenovanje ravnatelja više ne uključuje mišljenje Kazališnog vijeća nego samo intendanta.  Ona će na toj funkciji ostati moguće do kraja njegovog mandata jer je uzela neplaćeno od 4 mjeseca. Ana Vilenica ima najviše iskustva u kazališnoj produkciji i imenovao sam je v.d. ravnateljice Hrvatske drame do 31.12.2023., kazao je Blažević.

Ana Trošelj je replicirala kako je u Blaževićevom mandatuu posljednjih par godina nedvojbeni broj puta mijenjao Pravilnik i radilo pretumbavanje radnih mjesta, dok u međuvremenu Statut nije u zakonskom roku usklađen sa zakonom.

Vedran Vivoda (AM) je kazao kako je Vlada nedavno donijela odluku da stadioni Dinama i Hajduka budu sportski objekti od nacionalne važnosti. Riječ je o dva derutna objekta za koje je stvoren preduvjet da se saniraju državnim novcem. Zanima ga zašto nisu stadioni u u Rijeci i Osijeku od nacionalne važnosti. Rijeka je grad u kojem je odigrana prva nogometna utakmica, ima bogatu nogometnu povijest i ima jedan od najoriginalnijih stadiona u Hrvatskoj. Zašto gradonačelnik nije reagirao na tu odluku i zanima ga što misli poduzeti po tom pitanju. Podsjetio je da PGŽ više uplaćuje u državni proračun nego što od njega dobiva.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je i sam bio zatečen odlukom Vlade RH. Nije da se nije komuniciralo o tome, bilo je razgovora na tu temu i nadao se da će i Kantrida i Osijek biti na popisu stadiona od nacionalnog interesa. Podsjetio je kako je i prije nakon svih uspjeha reprezentacije nakon brojnih prvenstava Vlada obećavala nove stadione od Maksimira na dalje i ovo gleda kao političku poruku. Jasno je to da sredstva za obećano nisu osigurana proračunom i tek treba vidjeti hoće li usprkos potpisanim ugovorima novi stadioni biti realizirani. Nada se da će to biti tako, ali poučen iskustvima ne vjeruje da će to tako i biti. Žao mu je da gradnja stadiona na Kantridi nije realizirana. Nije odmah reagirao jer je mislio da postoji mogućnost da se ta odluka Vlade u godini i pol ispravi. San je Riječana da Rijeka ponovno igra na Kantridi. Ta ideja nije zamrla ali podrazumijeva neke korake. U intenzivnoj komunikaciji je s vlasnicima i oni su spremni sudjelovati. Svaka pomoć od Vlade bi bila dobrodošla. Sačekajmo da vidimo hoće li vrijeme pokazati da li je ta odluka spremna za realizaciju i hoće li se realizirati.

Vedran Vivoda je replicirao kako je očekivao da će gradonačelnik grmjeti o tome i kampirate ispred Vlade da se ta nepravda ispravi. Ako je dobro shvatio premijera to je preduvjet da se dobiju europska sredstva i zato je bitno da se i stadion Rijeke obnovi europskim sredstvima. Smatra da treba svaki dan biti dosadan i grmjeti, kampirati pa makar i s plinskim bocama.

Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako je Ministarstvo znatnosti u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. uputilo javni poziv za izgradnju predškolskih ustanova, za što je namijenjeno preko 51 milijun eura, a ulaganje je moguće i  izgradnju vrtićkih kapaciteta za dodatnih 22.000 djece, dok je za osnovne škole za projekte, od 7.  srpnja ove do srpnja 2024. predviđeno preko 302 milijuna eura, za osiguravanje boljih uvjeta za učenje. Zanima ga što je, kako je i da li je Grad Rijeka uopće išta planirao prijaviti na javni poziv, odnosno  ako je, za koje vrtiće i koje projekte. Da li se planira koristiti iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, posebno za Centar za odgoj i obrazovanje koji nemaju uvjete za rad.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako Grad naravno prati natječaje ministarstva ui  proteklih 6 godina izgrađeni je i obnovljen čitav niz objekata. Prijavljen je projekt obnove Fran Franković, što je  odbijeno od strane Ministarstva. Sada treba vidjeti kako osigurati sredstva za eventualne radove. Te prijave su dosta složene. Jučer je na tu temu s nadležnim odjelima održan jedan sastanak. Planiramo se javiti na natječaj, premda znamo da taj natječaj nije najpravedniji, jer sredstva koja se mogu dobiti nisu toliko značajna. Kada se taj ukupni iznos podijeli na jedinice lokalne samouprave ispada da će, ako im projekti prođu, većinu sredstava morati osigurati jedinice lokalne samouprave. Grad Rijeka će se prijaviti s barem dva vrtića. Rok je 8.8. i nadam se da će naše prijave biti uvažene kako bi mogli pokrenuti realizaciju tih objekata. NPOO predviđa pokrivanje 35% troškova, ostalo mora osigurati Grad za ovi i iduću godinu. Za neke objekte smo spremni. Podsjetio je kako smo za jedan objekt dobili samo 1.6 mil. eura od ukupne cijene 5.5 mil. eura koji se moraju pokriti iz proračuna.

Ostrogović je replicirao kako je ovo je već drugi poziv Vlade. Imamo mjesec dana za prijavu i ovo što Grad radi je nonšalantnost i neozbiljnost jer je ove godine preko 300 djece ostalo neupisano u vrtiće, a mi nemamo u planu gradnju niti jednog vrtića. Govorite o enormnom povećanju cijene gradnje vrtića Rastočine, a  mi smo nedavno dali 30 milijuna da pokrijemo loš rad gradskog komunalnog društva. Traži pisani odgovor i zanima ga  kako su u Grad doskočili tome da 300 djece ostane neupisano.

Petra Karanikić (SDP) je kazala kako smo iz medija imali prilike čitati da su započeli radovi u Adamićevoj. Zanima ju da li se moglo izbjeći da radovi krenu baš u sezoni i što se planira dalje učiniti?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako su konačno započeli radovi u Adamićevoj ulici i to će zasigurno utjecati na odvijanje prometa. Zatvoren je dio ulice od Kapucinske crkve do restorana Indeks. Uskoro će krenuti radovi i na ostalim dijelovima Adamićeve ulice. Bit će vrlo intenzivni i javnost će o svemu biti informirana. Radovi se moraju izvesti i gužve su neminovne, ali kad budu dovršeni dobit ćemo potpuno obnovljenu Adamićevu ulicu, Zadarsku, Splitsku i još dvije poprečne ulice, sa kompletnom instalacijom. To je značajno ulaganje za budućnost. Radovi će trajati 13 mjeseci. Korisnici poslovnih prostora i stanari će biti obavještavani jer će u jednom trenutku ulica Riva biti dvosmjerna. Koordinaciju radova vodi nadležni Odjel, Hrvatske ceste, KD VIK, a sredstva su osigurana najvećim dijelom iz EU fonodva.

Marjan Šegota (Most) je kazao kako u Škurinjskoj Dragi postoji problem zelene površine koji treba riješiti u ulici Jelićeva 1, gdje navodno grad planira tu zelenu površinu preurediti u park. Problem je u tome što sugrađani iz okolice nisu zadovoljni tom idejom i u više navrata su se obraćali Gradu. Oni bi voljeli da se ta mala zelena oaza ne dira. Potpisana je i peticija od strane 300 sugrađana koji ne žele da se ta zelena oaza mira dira. I MO Škurinjska Draga izrazio je podršku sugrađanima i oni su dali prijedlog da se ta sredstva preusmjere 300 m dalje na prostor između ulica Mihanovićeva i Lipa i uredi tamošnji park. Moje pitanje je da li će se ispoštovati volja sugrađana i sredstva preusmjeriti na drugi park.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se radi o problematici koja se proteže dugi niz godina. Kad je riječ o sporu vezano za park u Jelićevoj ulici, neki bi s jedne strane htjeli nove parkove, a kad se krene u njihovo uređenje, netko će uvijek biti protiv. Poznato mu je da i predsjednik tog MO ne funkcionira dobro s tajnicom i traži da se sjednice sazivaju izvan prostora MO. Možemo razmotriti tu situaciju. Dobili smo mandat, kako ja kao gradonačelnik tako i vi kao vijećnici da rješavamo problematiku građana.  Ako je detaljnim planovima i odlukama Grada predviđen park na određenom području moramo učiniti sve da se i realizira. Bilo je svojedobno onih koji su se bunili protiv uređenja parka Pomerio, a isto tako je bila rasprava i oko rotora na Pećinama. I jedna i druga strana moraju spustiti loptu i vidjeti što je moguće  napraviti.

Marijan Šegota je podsjetio kako time neće ugoditi nikome jer su stanari sedam zgrada oko te lokacije protiv, a postoji alternativna lokacija.

Danijela Bradamante (SDP) je postavila pitanje buke i svjetlosnog zagađenja s kontejnerskog terminala Brajdica. Pitala je postoji li mogućnost da se sukladno Zakonu o zaštiti od buke nešto poduzme i smanji buka i svjetlosno zagađenje?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je pitanje buke s kontejnerskog terminala prisutno duže vrijeme. Istina je da smo odmah po prijavama stanovnika tog dijela grada prijavili Sanitarnoj inspekciji tu problematiku. Mišljenje Sanitarne inspekcije je odlučujuće jer je ona nadležna po tom pitanju. Njihovi nalazi ukazuju da nije bilo prekoračenja buke s terminala. Poznato mu je da su građani inicirali raspravu u Gradskoj vijećnici kojoj tada nije mogao nazočiti, a ne zna je li bio i netko iz Lučke uprave. Iskoristit će se sve mogućnosti koje zakon omogućuje kao jedinici lokalne samouprave. Nešto se pomaklo i uvodi se svjetlosno upravljanje prometom terminala umjesto zvučnog. Učinit ćemo sve što možemo ali moramo biti svjesni da mora postojati suživot jer bez luke nema dodatnih ulaganja i novih radnih mjesta. U okviru zakonskih rješenja treba postići dogovor. Lučka uprava koja je dala koncesiju i koncesionar moraju učiniti sve što je moguće da se buka i svjetlosno zagađenje smanje.

Nadja Poropat (SDP) je pitala kakvo je trenutno stanje s upisima djece u vrtiće i koje se aktivnosti namjeravaju poduzeti da se smanji broj neupisane djece.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je trenutno stanje na području grada Rijeke takvo da je je bez obzira na prozivanje ukupno 221 dijete ostalo neupisano. Siguran je da će u 9. mjesecu taj broj biti manji. Tijekom prošlog i pretprošlog ljeta iznašli smo mjesta da djecu jasličke dobi upišemo. U DV More i Sušak postoje neupisana djeca u jasličke kapacitete. Tijekom upisa djeca su se mogla upisati u više vrtića. Podsjetio je kako je u dvije godine otvoreno 20 novih obrazovnih skupina od čega 12 jasličke dobi za što je izdvojeno milijun kuna. Trenutno unutar DV Sušak otvorit će se jedna jaslička skupina za 12 djece. Nije točno što je ranije tvrdio vijećnik Ostrogović da nismo prijavili niti jedan vrtić. Prijavili smo jedan vrtić koji gradimo s Talijanskom unijom i rekonstrukciju vrtića Galeb. Za djecu jasličke dobi otvorit će se 12 mjesta u DV Nazaret, u jesen. Otvorit će se i dvije skupine u DV Rijeka. Time bi broj neupisanih bio na razini prošle godine. Naša je želja da djeca imaju čim upisnih mjesta više i zao ćemo i koristiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Stipo Karaula (HDZ) je kazao kako je prije mjesec dana postavio pisano pitanje vezano za trošenje novca iz Urbane aglomeracije. U razdoblju 2014. – 2020 Urbana aglomeracija je potpisala 12 ugovora od toga Grad Rijeka pet, i to za IT inkubator Energana, Obnovu toplinarstva, projekt Povežimo se s baštinom, Autotrolej i Art kvart Benčić. Dobili smo 43 milijuna eura nepovratnih sredstava. Za inkubator smo dobili 31 mil. Kuna, a iskoristili samo 4 %, za Obnovu toplinarstva 83 milijuna, a potrošili 5%. Za Povežimo se baštinom smo iskoristili 42%, za Benčić 83%. zanima ga koji su razlozi da je iskoristivost tih sredstava toliko mala. Da li će Grad nezavršene projekte prebaciti u novu financijsku omotnicu Aglomeracije. Rokovi za neke projekte su odavno prošli, a sredstva se moraju potrošiti do kraja godine.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je cijeli niz projekata izgrađen iz sredstava EU od čega dobar dio sredstvima kroz ITU mehanizam. Ušli smo u novo financijsko razdoblje EU. Rijeka je prvak u povlačenju sredstava. Kažete da smo iskoristili 83% ili 72 %. To za mene nije mali iznos. U određenom dijelu realizacije projekata bilo je problema jer je javna nabava tako regulirana kako je regulirana. Od žalbi, razvlačenja i poništavanja natječaja, do pronalaženja izvođača. Jedan dio projekata će se fazirati u drugom financijskom ciklusu, poput toplinarstva i to je stvar dogovora čelnika Urbane aglomeracije. Projekt Energane bit će završen do kraja ovog financijskog razdoblja. Problemi se rješavaju od strane svih uključenih. Podsjećam da je i direktor SAFU pod optužnicama, bilo je i promjena ministara. Postoje stvari koje se rješava na nacionalnom nivou. Riječ je o projektima koji mijenjaju lice Rijeke i drago mu je da se realiziraju sredstvima EU, ali su to i sredstva građana Rijeke. U jednom velikom dijelu možemo biti zadovoljni realizacijom. Neki će projekti preći u drugi plan raspodjele ali to se događa i u drugim aglomeracijama.

Stipo Karaula je odgovorio kako brojke koje su iznesene pisao Odjel gradske uprave i gradonačelnik ne može reći da je realizacija od 4 % uspješna stoga ne bi trebao pričati da su drugi krivi.

Adrijano Rogić (HDZ) je kazao kako je objavom u medijima u listopadu 2022.g. objavljeno da su sve parcele u poduzetničkoj zoni Bodulovo našle svoje vlasnike. Danas je srpanj 2023.g. a poduzetnici još nisu započeli s aktivnostima. Dobio je informaciju kako poduzetnici imaju probleme koji utječu na realizaciju. Problemi su opći na svim parcelama, od manje površine u odnosa na kvadraturu iz natječaja, problematike parkinga, lokacije hidranata, geodetskih problema, problema odvodnje, javne rasvjete i dr. zanima ga jesu li  poduzetnici počeli odustajati od izlicitiranih parcela i napuštati zonu Bodulovo?.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao je zona Bodulovo završena u predviđenom roku sredstvima EU. Parcele su kupljene i još se nije niti trebalo početi na njima raditi jer je potrebno ishodovati potrebne dozvole. Na tome se intenzivno radi. Jedan poduzetnik jest odustao jer smo u natječaju jasno naznačili da nećemo uslužne nego poduzetničke djelatnosti jer je to bio i uvjet za sredstva iz EU fondova. On je imao druge namjere od onih previđenih natječajima. Uskoro će ići natječaj za tu parcelu. Zna da ima nekakvih problema, određeni geodetski elaborati su provedeni, a pitanje je i lokacije jednog hidranta.  Problema na svakom projektu ima. Tu smo da ih rješavamo i sa svim poduzetnicima razgovaramo u kontekstu kako to ugovori predviđaju.

Adrijano Rogić je replicirao kako to nisu sitni problemi. Sada mi je jasnije zašto grad Rijeka nema snage ići sam u realizaciju projekata. Ako su vama sitni problemi napisani na sedam stranica, onda takav pristup ne pridonosi poticanju poduzetničke klime. Od 2020.g. do danas prema informacijama ste uložili 10.9 milijuna kuna. A u izvješćima koje je gradonačelnik podnio 11.3 milijuna kuna.gdje je nestala razlika od 400.000 kuna. Traži pisani odgovor.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) je kazala kako je 2018.g, KD Čistoća sklopilo posao za nabavu bar kod čistača 1.387.000 kuna bez PDV, koji su trebali biti montirani na vozila Čistoće. Prema informacijama kojima raspolaže, niti jedno vozilo nema bar kod čitač, nego se bar kodovi očitavaju ručno. Zanima ju da li je na vozilima ugrađen bar kod čitač, a ako da, na koliko vozila. Ako nisu ugrađeni zanima ju zašto nisu i gdje je i zašto taj iznos prenamijenjen?

Maša Magzan (nezavisna) je citirala nalaze interne revizije HNK Ivana pl. Zajca. Nabrojala je negativne nalaze vezane uz prekoračenje broja zaposlenih, popunjena radna mjesta kojih nema u popisu, primjena koeficijenta koja nisu predviđena i sl.. S obzirom na nove akvizicije, a uzimajući ovaj nered vezan za sistematizaciju, koeficijente, pitala je gradonačelnika ima li uvid u nalaze revizije iz studenog. Što je točno obavljeno po tom pitanju i da li je suglasan s najavljenim vanjskim suradnjama i najnovijom akvizicijom

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako za rad kazališta odgovara intendant i Kazališno vijeće je tu da njegov rad kontrolira. Po novom Zakonu intendanta bira i smjenjuje gradonačelnik. S aspekta gradske uprave on se trudi da reducira broj djelatnika kojih je po njegovom preuzimanju grada bilo 508 uz 560 sistematiziranih. To je jasan signal svim ravnateljima ustanova i direktorima KD i TD da i oni naprave usto. Pisano će se očitovati o svim upitima.

Magzan je replicirala kako je pitanje postavila jer se zbog upravljačke krize u Kazalištu, a danas i u Muzeju o Rijeci se piše kao o gradu slučaju.

Kristijan Čarapić (SDP) je kazao kako su mu predstavnici MO Svilno kazali kako se na prometnici između dvije autobusne stanice događaju prometne nesreće i da tamo nije moguće napraviti pješački prijelaz. Zanima ga da li je moguće napraviti nadvožnjak?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kao se taj dio ceste nalazi neposredno uz stari pogon JGL, gdje je nepregledni zavoj. Prema zakonima na snazi nije moguće izvesti odgovarajući pješački prijelaz. Razmatra se sa MO izgradnja nathodnika. No to neće moći biti dio malih komunalnih prioriteta MO jer je potrebno osigurati znatna sredstva za realizaciju nathodnika. Pokušat će da se u narednom periodu iznađu sredstva, uvažavajući sigurnost građana.

Petra Mandić (Most) je također govorila o neupisanoj djeci u vrtiće naglašavajući kako je dostupnost predškolskog razvoja jedna od najvažnijih mjera razvoja suvremenog društva. Da bismo mogli poduzimati mjere moramo znati koliko nam djece neupisano. Rekli ste da je u riječke vrtiće ostalo 211 neupisane djece. Vijećnik Ostrogović je imao pitanje slične naravi. Pojavljuje se problem vjerodostojnih podataka, jer samo u DV Rijeka na listi objavljenoj u lipnju 2023., kao konačnoj listi ostalo 408 neupisane djece uz napomenu daje bilo moguće odabrati samo jedan vrtić. U DV Sušak i More je na listama 812 neupisanih. Radi povjerenja u gradsku pravu zanima ju kako je došlo do razlike od 812 do 300, odnosno 211 neupisane djece.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je on jasno iznio podatke. Svo vrijeme upisa intenzivno se radilo s ravnateljicama i djelatnicima na upisima i konačnim listama. Ove brojke su konačne jer su određeni roditelji mogli prijavljivati na više vrtića. Rekao sam koje su aktivnosti pred nama u ljetnom periodu za smanjenje tog problema. Nisam spominjao suradnju koju ćemo realizirati za otvaranje dodatnih vrtića, poput vrtića na kampusu u suradnji sa Sveučilištem i s privatnim subjektima. One brojke koje je iznio su vjerodostojne.

Vijećnica Mandić je replicirala kako gradonačelnik nije 100% siguran i prenio je odgovornost o broju neupisane djece na ravnateljice da  mu se dostavi konačna lista. Nije realno očekivati da se sa 812 neupisanih došlo na 211 i ne vidim kojom makinacijom ste došli do tog broja, kazala je Mandić.

Sabina Marov (Most) je kazala kako po treći put pita što se događa s fontanom ispred kazališta. U kojoj je fazi traženje odgovarajućeg tehničkog rješenja i hoće li isti biti otklonjen u odgovarajućem roku?

Privremena pročelnica Maja Malnar je kazala kako je zbog prigovora u tijeku vještačenje Elektro i pratećih struka s obzirom na očitovanje izvođača da je po njemu sve napravljeno prema projektu. Kada se završi vještačenje, odnosno kada bude gotovo, Grad Rijeka će poduzeti odgovarajuće mjere.

Iva Davorija (Možemo) je kazala kako je postavila pisanim putem pitanje vezano u korištenje poslovnog prostora Korzo 9 i 11 u svrhu organizacije izložbe uz naplatu ulaznice. Ako je otvorena mogućnost da se takav prostor dobije bez naknade za potrebe kulture, hoće li to biti dozvoljeno i drugima. Dobila je odgovor da su taj prostor izuzeli i dali na upravljanje Odjelu za kulturu do 22. listopada 2023. Sada se vodi cijela rasprava temeljem čega ključne resurse se dodjeljuje IPL Art d.o.o, za takve izložbe i kako tvrtka može dobiti prostor bez obzira ostvaruje li naknadu. Hoće li Grad mijenjati namjenu poslovnih prostora kako bi ih se bez naknade se ustupilo tvrtkama poput IPL Art d.o.o.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je za predmetni prostor bilo provedeno sedam natječaja i interesa konkretnog sudjelovanja na natječaju nije bilo. Sada ima dva konkretna pisma namjere pa će vrlo brzo prostor biti vraćen Odjelu za upravljanju imovinom i nada se da će tvrtke koje su iskazale interes javiti na natječaj. U tom je prostoru bila izložba Frankopana na zahtjev PGŽ. Isto tako se obratilo i navedeno društvo IPL Art d.o.o. s čitavim nizom potpora projektu, od Ministarstava, do  Centra za ženske studije i dr. Prostor je dao na upravljanje Odjelu za kulturu koji je dao na korištenje tom društvu i ne želi ulazi ulaziti u karakter izložbe. U međuvremenu je stupio novi Zakon o prostorima u kulturi. Intenzivno rade na tome sa udrugama u kulturi i vrlo brzo će se donijeti odluke o načinu korištenja. Tražili su i mišljenje ministarstva za odredbe koje nisu bile jasne. I ostali prostori će biti dani udrugama koje se bave kulturom pod istim uvjetima koje određuje zakon.

Iva Davorija je replicirala da je tražila odgovor može li svaka privatna organizacija, tvrtka, udruga i pojedinac zatražiti prostor na korištenje i hoće li Grad na temelju tog zahtjeva izmijeniti namjenu prostora.  Dodala je kako Centar za ženske studije nije sudjelovao u pripremi izložbe niti dao potporu tom projektu.

Nebojša Zelič (Možemo) postavio je pitanje vezano uz pitanje Sabine Marov s prošlog aktualnog sata o Centralnoj tržnici. Tamo je gradonačelnik prvi put spomenuo moguću potencijalnu prenamjenu objekata, ali se to u pisanom odgovoru ne spominje nego se kaže da se Rijeka plus trudi popuniti prostore i da se cijena nije dizala, što nije točno. Pitao je gradonačelnika je li se ikada sastao s bilo kojim predstavnikom Lürssen grupe i da li je na tom razgovoru spominjao prostor Centrale tržnice, ako jest što je bio sadržaj tih razgovora?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je više puta istaknuo problematiku s kojom se susreće Rijeka plus vezano za nedostatni broj zakupnika. Prije zadnjeg natječaja vršio je pregovore sa zainteresiranim zakupcima, prvenstveno sa ribarnice. Misli da su pronašli adekvatno rješenje i većina njih izlicitirali su te prostore.

Što se Lürssen grupe tiče, da li se susretao s njima – naravno da se susretao jer su jedan od najznačajnijih investitora u Rijeci. Ne znam kome bi to trebalo smetati. Ta politika koju imate nije održiva Mi smo dio Europe i to što vi govorite suprotno je politici EU. Vezano uz kontakte s predstavnicima Lürssen grupe nije bilo razgovora oko objekata na tržnici, kako centralnoj, tako i onoj na Brajdi i Zametu. Koliko zna nisu iskazivali takav interes niti prema njemu niti direktoru Rijeka plusa. Djelatnost tržnice je u poteškoćama zbog promjene životnih navika. Otvorio se dio trgovačkih centara oko tržnice koji su cijenom konkurentni. U tom kontekstu planira krajem kolovoz predstaviti dio rješenja  vezan uz paviljon broj 1 na centralnoj tržnici i paviljon na Brajdi gdje su katovi prazni. Namjera mu je krenuti smjerom u kojem su to učinili gradovi u Eu okupljajući gospodarsku struku pod jednom kapom. Pozvat će na predstavljanje sve predstavnike klubova vijećnika jer će trebati donijeti odluke na Vijeću o tome. Naglasio je kako ono na što smo navikli postaje neodrživo.

Vijećnik Zelič je kazao kako se nada da gradonačelnik vodi razgovore sa Gitoneom i nada se da će Vijeću prenijeti o čemu se razgovara. Nije točna tvrdnja gradonačelnika kako je on protiv EU. Ponovio je pitanje na koje traži odgovor je li se gradonačelnik našao s predstavnicima bilo koje od firmi koje su dio tvrtke Gitone, a kojima je zajedničko da njima upravlja ili je vlasnik osoba pod imenom Johannes Bock.

Davor Štimac (Nezavisni) je kazao kako od Mlake do Trsata nemamo niti jednu ozbiljniju zelenu površinu. Zanima ga kakvi su planovi ozelenjivanja centra grada. Nekada se govorilo o ozeljenjavanju Delte. Zanima ga kakvi su planovi da se centar grada zazeleni?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je čak 22% područja Rijeke zeleno, posebice Drenova, Kostabela. Naravno da je u centru grada teško uskladiti sve potrebe stanovnika. Park na Delti predviđen je kroz DPU, PUP i GUP i bit će uređen u narednom razdoblju. Predviđena je i podzemna garaža, ali u nekom kratkoročnom razdoblju to neće biti prioritet. Neki privatni subjekti voljni su  pristupiti uređenju parka i investiciji u garažu. To je ipak složena imovinsko pravna problematika koja traži puno vremena za rješavanje. Ipak Rijeka ima Park Mlaka i Par Pomerio kao i nove zelene površine u Art kvartu

Marin Račić (Nezavisni) ja kazao kako se grad Rijeka često promovira kao najdigitaliziraniji. Nedavno je tražio projekt produženja ulice Rive i projekt sanacije zida na Škurinju. Dobio je skenirani nacrt ulice Riva, a za projekt sanacije zida na Škurinju dobio je odgovor da je projekt dan Ministarstvu jer se u vlasništvo to zemljišta upisala RH. Ako smo dali projektnu dokumentaciju Vladi zašto nismo ostavili digitalni primjerak za nas, pitao je Račić.

Privremena pročelnica Ljiljana Buljan je kazala kako se radi o projektnoj dokumentaciji koja je izrađena kada se to još nije radilo digitalno. Od 2019.g. sva se dokumentacija pohranjuje digitalno . Što se projekta ulice Riva tiče on će svakako biti u digitalnoj formi.

Željko Jovanović (SDP)  je kazao kako se u medijima proteklih dana pišu zabrinjavajuće vijesti o srpanjskoj rupi u turizmu, jer su brojke neumoljive i primjetan je osjetan pad dolazaka u svim destinacijama. Zanima ga kako stoje naše brojke i da li je ovaj redatelj oskarovac Salvatores koji snima u Rijeci  doprinio tome?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako brojke najavljuju rekordnu turističku sezonu i značajno su bolje nego rekordne 2022. U lipnju ove godine bilježimo 20% više dolazaka u odnosu na lipanj prošle godine. Stranih turista je 22 % više nego lani, većinom mlađeg uzrasta do 30 godina, a  povećao se i broj dana boravka sa 2,15 na gotovo tri dana. U proteklih 6 mjeseci znatno je povećan broj dolazaka u svim vrstama smještaja. Redatelj Salvatores snima u Rijeci i na Galebu. Snima se priča priču o Napulju i New Yorku, a procjena HAVC-a je da je direktna i indirektna zarada negdje oko milijun eura. Očekuje nas rekordni broj dolazaka. Trebamo ipak paziti da se držimo u sferama održivog turizma.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) je govorio o stanju u riječkom rukometu. RK Zamet perjanica rukometa je u rasulu,  ostao je bez prve lige, bez trenera i uprave. Grad opet planira ugurati neki novac tamo koji onda netragom curi. S druge strane imamo RK Kozala koji ima račun u plusu, u kojem igraju riječka djeca i trener Riječanin. Sve su postigli vlastitim rukama i tamo su ljudi koji očito znaju što rade. Voli RK Zamet i poštuje sve igrače koji su tamo ponikli, ali po njemu tamo nešto ne štima. Zanima ga hoćemo li Grad podržati RK Kozala onako kako će i Zamet s obzirom na to da su sada u istoj rzini..

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je situacija u RK Zamet vezana za upravu i članove. Putem RSS podržavamo sve klubove bez obzira na situaciju u kojoj se nalaze i nastojimo pomoći koliko je moguće u skladu sa zakonskim mogućnostima. U RK Zamet sportski dio je posložen. U kontaktu je s ljudima kojima je do Zameta stalo. Misli da su na tragu rješenja ali me možemo očekivati rezultate preko noći. Potrudit ćemo se da ih kroz naredne godine vratimo na staze stare slave. Adekvatno financiranje sporta nije pitanje samo jedinica lokalne samouprave nego i nacionalno pitanje. Neki pravilnici nisu doneseni, a kada budu doneseni nada se da će sport biti financiran s nacionalne osnove. Konkretne odgovore oko vodstva i skupštine RK Zamet će iznjedriti njihovi članovi uz pomoć RSS.

Salečić je odgovorio kako mu gradonačelnik ništa nije odgovorio o RK Kozala nego je samo govorio samo o RK Zamet. Kozala je došla svojim rukama do toga gdje su sada, a u RK Zamet smo upumpali hrpu novaca. Da se razmišlja o pomoći RK Kozala, dakle drugom kolektivu koji je na istoj razini kao RK Zamet.

Petar Petrinić (SDP) je kazao kako je prije par mjesec dovršen POS Martinkovac. Zanima ga što se trenutno događa s projektom POS Zamet, kada se može očekivati početak radova i useljenje i koji su daljnji projekti POS-a.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je putem POS Martinkovac 90 riječkih obitelji pronašlo svoj dom. Za lokaciju na Zametu je izrađena arhitektonska studija. Riješeni su imovinsko pravi odnosi i otkupljen dio potrebnih čestica te donesena odluka o izmjenu DPU Krnjeva. Prvotna je kalkulacija bila 2.5 milijuna eura, a onda je Ministarstvo izmijenilo etalonsku cijenu na 833 eura, pa je sada procjena oko2,8 milijuna eura. 6 ožujka objavljen je Poziv za upis na listu prvenstva. Primljeno je 814 zahtjeva. Dokumentaciju je trebalo nadopunjavati. Došlo je do problema jer štrajkaju zaposlenici sudova i time je proces zakočen pa se ne mogu formirati liste. Građani i poduzetnici trpe i to otežava gospodarsku situaciju u Hrvatskoj. Grad će sačekati 15 dana nakon što štrajk prestane da se lista dovrši i boduje. Brzo će se ići ka raspisu natječaja i izgradnji. Projektna dokumentaciji i izgradnja u bit će kao i za Martinkovac u jednom tenderu. Lokacija je inače potpuno opremljena komunalnom infrastrukturom, a predviđena je gradnja 30-ak stanova. S POS-om idemo dalje i pokušat ćemo naći i druge lokacije.

Ivana Prica (SDP) je pitala kada se može očekivati dovršetak radova na Knjižnici i oko nje i kada se može očekivati preseljenje Knjižnice.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako će građevinski radovi biti gotovi do 30. srpnja jer je preostalo 1% radova. Dio sredstava je predmet današnjeg rebalansa zbog povećanja cijene materijala. U ovoj fazi se završavaju radovi na objektu. Nakon toga kreću ugovoreni radovi na opremanju tijekom ljeta. Preseljenje u novu zgradu bit će u ovoj godini.

Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) kazao je kako smo svjedoci opsežnih građevinskih radova kako na kanalizaciji tako i cestovnih. Čini se da bi to moglo ići brže pa ga zanima zašto se ne radi u tri smjene, da se kriterij natječaja stavi da se radi u tri smjene ?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se odvijanje radova tiče raspoloživih resursa izvođača radova. Nezaposlenost u RH je najmanja ikad jer je dio ljudi napustio Hrvatsku, a došao je velik broj stranih radnika bez kojih hrvatsko gospodarstvo ne bi opstalo. Uvođenje noćnog rada bi značajno pokupilo radove i iziskivalo dodatna sredstva nauštrb rokova. To je začarani krug i nije siguran je li to sukladno zakonu o javnoj nabavi. Građevinarstvo je posebno pogođeno krizom jer u susjednim zemljama nema više raspoloživih radnika. Radovi koji su ugovoreni moraju se izvesti u ugovorenim rokovima što je danas sve teže.

Milaković je replicirao kako u Rijeci najčešće takve poslove rade iste firme. Možda bi se takvim uvjetima natječaja javile i neki druge firme. Trebalo bi napraviti računicu koliki bi benefiti bili od takvih skraćenih radova. Pitao je gradonačelnika da li planira napraviti analizu isplativosti uvođenjem rada u tri smjene.