Danijel Imgrund (HDZ) je pitao kada će se ukinuti reducirani vozni red polazaka autobusnih linija?

Direktor Autotroleja Robert Mrvčić je kazao kako je vozni red na snazi i po njemu se vozi. U tijeku je posao s Agencijom za zapošljavanje s kojom je sklopljen ugovor o zapošljavanju vozača. Prvi vozači bi danas trebali stići u Zagreb. Agencija mora s njima srediti svu potrebnu dokumentaciju i KOD 95. Nakon toga će ih se uvesti u sustav Autotroleja i počet će voziti. To neće odmah podići broj vozača je su ove godine ostali bez 11 vozača, od koji je dio otišao u mirovinu ili dao otkaz. Trebao bi još neko vrijeme ovaj vozni red biti na snazi, a kada dođe tih 20 vozača koji će se zaposliti preko Agencije, nada se da će se tada situacija poboljšati.

Vijećnik Imgrund je replicirao da je situacija kaotična, autobusi su pretrpani, putnici u njima padaju u nesvijest. Smatra da jedino transparentna komunikacija o problemima i poduzetim mjerama može pružiti veće razumijevanje među korisnicima usluga Autotroleja. Traži pisani odgovor

Marin Barač (SDP) je gradonačelnika pitao kakva je situacija s pregovorima sa sindikatima za povećanje plaća trenutnim zaposlenicima Autotroleja.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je činjenica je da je KD Autotrolej pokrenuo kolektivne pregovore s reprezentativnim sindikatom. U Autotroleju djeluju 4 sindikata, od kojih je jedan reprezentativan, a to je sindikat vozača  i prometnih radnika koji je i potpisnik Kolektivnog ugovora koji je trenutno na snazi. Prije početka kolektivnog pregovaranja, od svih sindikata dobili su zahtjev ali oni nisu jedinstveni u svojim zahtjevima. Uprava društva u pregovorima s reprezentativnim sindikatom došla je do okvira za povećanje plaća i materijalnih prava u smislu da to povećanje iznosi 15 % u smislu vrijednosti boda i još nekih prava koja se tiču dodatka za efektivni rad, koeficijenata u samoj primjeni tj. u sistematizaciji radnih mjesta, isto tako korištenja bolovanja i drugih prava. Sutra je zakazana Skupština društva Autotrolej. Na taj predmetni dogovor Skupština mora dati svoju suglasnost. Jer se sredstva za povećanja plaća i materijalnih prava moraju osigurati iz proračuna jedinica lokalne samouprave koje su suosnivači KD Autotrolej i vlastitih sredstava. Gruba procjena za devet mjeseci koji su preostali u ovoj godini potreban je iznos od 1,4 milijuna eura za dogovoreno povećanje plaća. Prošle godine uspjeli smo povećati plaće i materijalna prava i za to je izdvojeno gotovo milijun eura. Planirano je da iz vlastitih sredstava Autotrolej osigura 650.000 eura, a preostali dio od 784.000  eura, izdvoje jedinice lokalne samouprave koje su suosnivači Autotroleja. Za 9 mjeseci ove godine za to bi u proračunu Grada Rijeke trebalo predvidjeti 394.000 eura, što će biti prijedlog rebalansa o kojem će se Vijeće imati priliku izjasniti na nekoj od narednih sjednica. U 2025. g. za to će se morati planirati  612.000 eura, što će biti predloženo njegovim prijedlogom proračuna za 2025. Nada se da će ovo povećanje plaća i materijalnih prava rezultirati poboljšanjem uvjeta rada vozača i povećanjem plaća i interesa radnika da se zaposle u Autotroleju. Nada se da će se sutra na Skupštini društva donijeti ove odluke. Što se nedostatka vozača tiče, s time se suočava cijela Europa. Nedostaje tisuće vozača. Mi smo pribjegli rješenju angažiranja vozača putem Agencije koji će imati sva prava kao i ostali vozači Autotroleja. Njihov dolazak je uvjetovan rješavanjem dokumenata i viza. Uprava se trudi i kroz prekvalifikacije djelatnika. Vozni red jest nešto smanjen, ali Uprava društva čini sve što je u njenom mogućnosti da vozni red bude što efikasniji.

Petra Mandić (Most) je postavila pitanje polaganja KODA 95 od strane novih vozača i uspostave novog, odnosno normalnog sustava javnog prijevoza. Želi da se odgovori konkretiziraju. Dolazi nažalost samo 20 vozača što smatra nedovoljnim. Oni moraju položiti taj KOD 95. Ta edukacija za prvo polaganje traje minimum 180 sati. U kojem roku će se dogoditi tih 180 sati? Je li to za 6 mjeseci? Tko će plaćati tu edukaciju za tih 6 mjeseci? Je li moguće da ti ljudi bez GPS-a mogu biti educirani za  vožnju kroz naš grad i oko grada. Hoće li to biti za 3, 5, 6 mjeseci, odnosno kada će oni početi voziti naše autobuse?

Direktor Autotroleja Robert Mrvčić je kazao kako je polaganje KOD-a 95 dio ugovora koji su potpisali s agencijom. Njihova je obveza da riješe  kompletnu pripremu da bi ti vozači mogli voziti. Agencija rješava i taj KOD 95. Vozači kada dođu morat će imati svu dokumentaciju. Morat će imati mentore koji će ići s njima, obilaziti trase nekih linija, pogotovu u prigradu. Postoji probni rok. Morat će obići gradske i prigradske linije i kad počnu voziti još će se neko vrijeme  mentorirati s njima. Podsjetio je da vozača nedostaje već godinu – dvije. Više ih odlazi nego što ih dolazi. Poduzeli su i korake prekvalifikacije, a niti na birou za zapošljavanje nema nezaposlenog kadra. S druge strane vrlo malo ljudi je zainteresirano za poslove vozača. Situacija je slična i u drugim gradovima. Naglasio je kako se s obzirom na geografski položaj iz Rijeke puno lakše ode, nego iz drugih gradova, pa u zadnje vrijeme vozači odlaze u Sloveniju. Nada se da će ove mjere doprinijeti poboljšanju situacije.

Vijećnica Mandić je odgovorila kako nije zadovoljna iznesenim. Ponovila je da je zanima za koliko mjeseci će ti vozači početi voziti. Je li to za 3. 5 6 mjeseci i kada ćemo konačno imati normalni vozni red. Po svemu sudeći morat će se otvoreno reći građanima da sljedećih 6 mjeseci nećemo imati sređeni vozni red.

Iva Rinčić (Nezavisna) je kazala kako je gradonačelnik dugo godina sudjeluje u politici vođenja grada, prvo kao zamjenik i sada kao gradonačelnik. Ako nekada kao zamjenik nije mogao postići mnogo, odnosno djelovati za gradske poslovne prostore mili da  sada može i prekine kriminalne radnje koje se događaju u ovom gradu s uvijek istim akterom. Možemo ga nazvati gospodin X, ali svi znamo o kome govorimo da je gospodin Pavičić. Način na koji on raspolaže gradskim prostorima možemo ga nazvati glavnim dilerom poslovnih prostora. Imamo primjer Karoline, a sada je najnoviji primjer Pomery, trajan kroničan problem s Rijeka kinom, Teatro Fenice i sl. Dakle, raspolaže se našim prostorima za privatni džep, privatni interes.. Vi podižete tužbe, kažete da ste se zakonski osigurali, da ste legalist i sl. Zanima me što vi poduzimate da spriječite takve radnje, da spriječite pogodovanje jednoj osobi, ili zaista već možemo govoriti o kaznenoj odgovornosti od strane uprave dakle čelne osobe Grada u smislu pogodovanja jednoj osobi. Što konkretno radite da spriječite sva ova događanja koja su sad konačno izašla u javnost vezano za Pomery?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako treba naglasiti da je on kao i svi vijećnici prisegnu da će se pridržavati zakona i Ustava RH. U tom kontekstu ja to svakodnevno radim. Naveli ste prostor Karoline, ne zna kakve veze ima Grad Rijeka s tim prostorom jer njime upravlja Lučka uprava, i to je pitanje pomorskog dobra. Prosto bivšeg H&M ili Stare Name ili Karoline riječke je pitanje tužbe. Grad Rijeka je tužio bivšeg zakupca tog prostora i taj se proces i dalje vodi. Sud će odlučiti tko je u pravu. Mi smatramo, odnosno ja smatram da je Grad Rijeka u pravu, zakupac smatra da je on u pravu. Temeljem sudske odluke kakva god ona bila morat ćemo je poštovati, i mi i strana koja je u sporu. rješenje suda. Taj prostor je u međuvremenu iznajmljen i vrlo brzo će se tamo otvoriti nova knjižara. Što se tiče Pomerya, vidim da se ta tema vuče po nekim portalima. To je tema koja je vezana za zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj. Taj prostor je iznajmljen temeljem javnog natječaja. Postignuta cijena po m² iznosi 96,33 eura koju zakupac uredno plaća. Dva mjeseca izvodili su se radovi, na zahtjev vlasnika tj. Grada Rijeke da se unutra riješi nekakva hidroizolacija. I u tom dijelu kao i kod svakog zakupca, nije se naplaćivala najamnina jer je tako isto za sve zakupce, uključujući i ovog kojeg ste vi spomenuli. Nakon toga ta firma, trgovačko društvo koje je bilo u zakupodavnom odnosu s Gradom Rijekom prodano trećoj osobi, na što mi kao Grad ne možemo  utjecati. Raspolaganje poslovnim udjelima u trgovačkim društvima je stvar vlasnika. To je nečije vlasništvo i to je ustavna kategorija i mi se ne u to možemo miješati. Ako vi imate bilo kakva saznanja o kriminalnim radnjama mene osobno kao nositelja izvršne vlasti u Gradu Rijeci, molim vas, a to je i vaša dužnost o tome obavijestite nadležne organe. Ako to ne učinite i sami činite kazneno djelo, jer ste u spoznaji a niste učinili ništa. Pozivam vas da to učinite ili da šutite zauvijek. Što se tiče Pomerya to društvo je prodano trećoj osobi. Oni su izveli radove i ponovno otvorili kafić. Točnije Caffe bar Noćni bar, djelatnost 56.30 sukladno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Najam se plaća čitavo ovo razdoblje, dok su se radovi izvodili, u dijelu koji se nije odnosio na izvođenje radova koje je financirao Grad Rijeka kao vlasnik prostora. Niti je točno ono što se u javnosti tvrdi da je taj prostor prodan. Mi mjesečno uprihođujemo 6.068.79 eura. Početna cijena u toj zoni na Korzu iznosi 24 eura po m², a odnosi između privatnih firmi ne mogu biti u nadležnosti gradske uprave.  Ta sva pitanja preoblikovanja društva rješava nadležni Trgovački sud u Rijeci. Ako je nešto bilo nezakonito, a vi mislite da je, onda  podnesite prijave da se to jednom zauvijek raščisti..

Vijećnica Rinčić je kazala da je pod Karolinom mislila na prostor bivše Name. Ovo je klasičan odgovor, ne vidim, ne čujem. Vi podižete tužbe, pravno ste zaštićeni, ali moje je pitanje bilo što vi činite da spriječite takva postupke u ovom gradu. Traži pisani odgovor.

Danijela Bradamante (SDP) postavila je pitanje vezeno uz upise u vrtiće, imate li prve preliminarne rezultate upisa.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je upisni postupak završio. Ukupno je stiglo 1378 je prijava, ukoliko isključimo prijave za isto dijete u više od jedne ustanove, broj jedinstvenih prijava 929.  Od 19. do 22. travnja vrtići su dostavili tablične prikaze prijave, odnosno osnovnu statistiku iz koji je vidljivo da je 966 prijava roditelja koji imaju prebivalište u Rijeci, imaju potpunu dokumentaciju i odgovarajuću dob djece za jaslice. Od 966 prijava s pravom prvenstva njih 768 odnosi se na  jaslice, a 198 na vrtićke skupine. Taj broj nije jedinstven i to se sada rješava na razini naša tri gradska vrtića. Broj slobodnih mjesta koja su bila predmet upisa je 644, od čega 405 za jaslice i 239 za vrtićku skupinu. U narednom razdoblju radit će se na preuređenju za nove tri jasličke skupine u vrtiću Oblačić. Dovršetkom dva projekta, izgradnje i dogradnje prema prijavi na Nacionalni program oporavka i otpornosti to su vrtići Galeb i Fiume koji su planirani za 2026.g. Oni su planirani za  10 skupina za jasličku djecu. Traje još postupak. Roditelji se moraju usuglasiti sa svime i vrtići ih kontaktiraju. Nada se da će ove godine problem ublažiti, ako  ne i riješiti.

Nadja Poropat (SDP)  je zamolila gradonačelnika da pojasni što za Grad Rijeku znači prestižna nagrada Grada za mlade koju je Grad Rijeka ponovno dobio. Što će to značiti za naše mlade i koje smo kriterije morali zadovoljiti da bi dobili tu nagradu?

Gradonačelnik Marko Filipović je izrazio zadovoljstvo što je Grad ponovno donio tu povelju. Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je tim povodom danas išla u Zagreb. Udruga gradova u RH po dugi put je dodijelila taj certifikat Gradu Rijeci za razdoblje od 2024. –  2027.g. Niz je tu kriterija i od 18 gradova koji su se ove godine prijavili njih 6 je zadovoljilo sve uvjete poziva te im je odlukom povjerenstva dodijeljen certifikat. Jedan od osnovnih kriterija je bio i naš Program za mlade i sve ono što je u njemu sadržano. Aktivnosti savjeta mladih i suradnja na međugradskom i međunarodnom nivou. Uključeni su tu i Agencija za mobilnost i programe EU, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Središnji državni ured za demografiju i mlade i druge institucije. Dat će i pisani odgovor.

Stipo Karaula (HDZ) je kazao kako je pred godinu dana postavio pitanje o izradi Strateške karte buke i Akcijskim planovima. Dobio sam prepisani odgovor što je sadržano u tim planovima. Zanima ga što je poduzeto po Akcijskim planovima, koje su mjere poduzete da se razina buke dovede sukladno Pravilniku o najvećim dopuštenim razinama buke?.

Pročelnica Ljiljana Buljan  je odgovorila kako je Karta strateške buke napravljena i sada slijedi izrada Akcijskog plana, Detaljniji odgovor dat će u pisanom odgovoru.

Nikola Ivaniš (PGS) je govorio o značaju krematorija u modernom svijetu i jače urbaniziranim sredinama. Pred određeni broj godina se govorilo i imali smo planove o izgradnji krematorija na u Rijeci na Drenovi. Dobio je pitanje na koje nije znao odgovoriti pa ga zanima što se s time događa?

Direktorica KD Kozala Nives Torbarina  je odgovorila kako je u sklopu Centralnog objekta groblja na Drenovi predviđen prostor za krematorij. To je jedna prostorija od stotinjak kvadrata praktički prazna Da bi se krematorij stavio u funkciju potrebno je kupiti opremu, napraviti instalacije, nedostaje i  dimnjak i spoj na 24 sata praćenje emisije plinova. 2021. g naručili su projekt koji je tada iznosio 4.5 milijuna kuna odnosno nekih 600.000 eura, to bi po današnjim cijenama bilo oko  850.00 eura. Sa projektom se stalo iz razloga što godinama prate interes za kremiranjem, a interes je u prošloj godini bio negdje na 4 slučaja tjedno, što bi godišnje značilo 200 do 210 pokojnika koji se kremiraju. Za vrijeme korone je bilo još manje. Investicija je jako velika, a interes je za sada dosta mali. Na udaljenosti 100 do 150 km prema Zagreb ili Ljubljana imamo krematorije. Uz tu investiciju od 850.000 eura treba osigurati i energent i dovesti ga na Drenovu. Po projektu je bio predviđen plin, ali je situacija s plinom tada bila problematična, cijene su rasle. Otvoreno je pitanje i je li plin pravi energent.

Vijećnik Ivaniš je replicirao kako, pojednostavljeno, dok se nešto ne nudi do tada za to nema osobitog interesa. Kada se nešto atraktivno na Korzu otvori tada se u tom prostoru roba počne kupovati počne se koriti. Obrazloženje Zagreba i Ljubljane ne drži vodu, niti ovo vaše istraživanje. Valjda se podrazumijeva da bi se u ovom slučaju radilo o krematoriju koji bi  pokrivao Istarsku, Primorsko-goransku i Ličku županiju. Dakle, pitanje da mi u to ne idemo je besmisleno, prije ili kasnije u Rijeci će trebati izgraditi krematorij, a za to postoji interes..

Željko Jovanović (SDP) je postavio pitanje kada možemo očekivati otvaranje novog parkirališta na Delti?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio  kako se uskoro otvara parkiralište Srednja Delta koje se nalazi uz zgradu Export drva, koje je na upravljanje dobila zajednica ponuditelja koju čine Luka Rijeka d.d. i Rijeka plus d.o.o, na 5 godina s obvezom uređenja parkirnih mjesta. Trenutno su u tijeku završni radovi, zamjena krovišta je obavljena. Sanirat će se asfaltna podloga, postavit rasvjeta i sustav naplate ulaza i izlaza. Parkiralište je kapaciteta 600 parkirnih mjesta i to će uvelike utjecati na rješavanje problematike parkiranja. Planirano je da počne s radom krajem svibnja. 30 mjesta je predviđeno za osobe s invaliditetom, 120 mjesta za stanare-preplatnike i 2 mjesta za punjenje električnih automobila. Radno vrijeme 0-24, a cijena sata iznosit će 1.3 eura po satu. To će nadomjestiti nedostatak parkirnih mjesta koja su ukinuti izvođenjem radova Adamićevoj ulici.

Kristian Čarapić (SDP) je postavio pitanje kako napreduje projekt Aci marina u luci Baroš?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako žao mu je da nema člana uprave ACI-ja, vijećnika Ostrogovića, koje je zajedno s Gitoneom koncesionar.  To je društvo dobilo koncesiju. Koliko je informiran od direktora i Odjela za komunalni sustav i promet potpisan je sporazum koji je temelj za Građevnu dozvolu koja je podijeljena u više faza. Rekonstrukcije one ulice koja neposredno graniči s marinom i koncesioniranim područjem. Nada se da će svi radovi biti dovršeni u roku, a marina bi trebala biti u funkciji sredinom 2025.g., barem njen maritimni dio. Nada se da će koncesionar koji je odabran od strane Vlade RH ispoštovati sve što u ugovoru stoji. Lokacijska dozvola je izdana, a pred izdavanjem je, ili je već izdana i Građevna dozvola. S naše strane pratimo taj projekt u smislu svega onog sve što je vezano uz rekonstrukcije potrebnih prometnica. Investitor je preuzeo na sebe izvođenje i financiran je tih radova u ovoj fazi. Što će biti s kopnenim dijelom marine za sada mu još nije razjašnjeno. Tu se neke stvari odrađuju s predstavnicima i s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Rijeci. Volio bi da projekt ide brže da Rijeka dobije marinu s 300 vezova i postane centra nautičkog turizma.

Maša Magzan (Nezavisna) je govorila o projektu Art kvart i silne izmjene koje su se događale u hodu. Pitan je se odnosi na opasne posljedice očito lošeg planiranja i vođenja projekta. Podsjetila je da je  na tom prostoru prvotno bilo planirano i košarkaško igralište iza H objekta, no od toga se putem odustalo kao od vidikovca na uglu Tesline i V.C. Emina. Potok je na kraju puno više zatvoren nego je inicijalno bilo planirano, a tu je i pitanje uređenja zelenih površina, pa onda niz neuspješnih natječaja za koncesiju pa prostori zjape prazni. Ono što je najkritičnije je kršenje zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Naime gradska uprava se višekratno oglušila na preporuke Konzervatorskog odjela još iz 2015.g., a u trećoj izmjeni 2021.g. izdana je građevinska dozvola bez suglasnosti konzervatora. Zašto se nastavilo raditi bez suglasnosti konzervatora? Zbog čega nije dostavljena  dokumentacija Perila, izvedbeni projekt kao što je bilo traženo. Radi se o objektu spomeničke vrijednosti koji je trebalo obnoviti i predstaviti javnosti jer svjedoči o povijesti grada. Umjesto toga iz Perila su netragom nestale kamene stepenice koje su nađene ispod betonske ploče. Kako se to dogodilo i čija je to odgovornost? Što je napravljeno i sa mozaikom Murtića koji je svojedobno najavljen u medijima. Što je napravljeno i kada možemo očekivati Murtića u Art kvartu?

Pročelnica Maja Malnar je odgovorila u kontekstu izvođenja svih faza uređenja javnih površina. Što se tiče izdavanja dozvole bez suglasnosti nadležnog Konzervatorskog odjela, to nije istina budući da je u postupku izdavanja potvrde Glavnog projekta, a samim time i građevinske dozvole došlo očitovanje konzervatora koje je načelno suglasno sa svim postavkama tada izmijenjenog Glavnog projekta uz određene preporuke kako je to potrebno od strane projektanta u daljnjem tijeku razraditi. Uređenje Art kvarta je trenutno pred završetkom. Što se Perila tiče, glavni projektant Saša Randić je trebao surađivati s nadležnim konzervatorskim tijelom i mi smo u konstantnim  konzultacijama s konzervatorima vezano uz ono što je potrebno za privođenje kraju tog uređenja. Ono što je Saša Randić predvidio to je upravo na taj način izvedeno. Vezano za neke daljnje faze uređenja i prezentacije Perila konzervatori će se očitovati i dati svoje mišljenje, no to nije predmet ove građevinske dozvole niti je u projektu izvedenog stanja. Što se same hortikulture tiče ona je izvedena prema projektu i troškovniku. KD čistoća će u mjesec dana po završetku radova urediti svoj dio. Murtić također nije dio ove faze uređenja javnih površina već će biti predmet uređenja u nekim daljnjim fazama.

Vijećnica Magzan  je zamolila pisani odgovor budući da prema informacijama iz e-konzulatcija smatra kako Glavni projekt većinom nije uvažio mjere zaštite

Ivana Prica (SDP) je govorila o natječaju za obnovu fasada i krovova iz sredstava spomeničke rente Zanima je koliko je do sada uloženo i što možemo očekivati ovim novim natječajem?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je ovo prilika da još jedanput da uputimo poziv vlasnicima i suvlasnicima građevina na području zaštićene urbanističke cjeline za korištenje sredstava spomeničke rente za program sanacije i obnove pročelja i krovova u 2025.g. . Otvoren je do 10. srpnja 2024. g., a na njega se mogu javiti vlasnici i suvlasnici građevina koje su pojedinačno zaštićene kao kulturno dobro. Troškovi koji se sufinanciraju  iznose 50% odnosno maksimalno 66.000 eura za građevine smještene u zoni A, a u odnosno u zoni B –  40%, odnosno 30.000 eura. Do sada je kroz ovaj program obnovljeno 62 građevine, što krovova što zgrada. Nekada se dogodi da je interes i veći od raspoloživog odnosa, a nekada same zgrade ne mogu prikupiti dovoljno sredstava da idu u realizaciju. Sve veći problem je pronalaženje adekvatnih odnosno licenciranih izvođača radova.

Iva Davorija (Možemo!) je govorila o podacima vezanim uz stambenu problematiku koji su nedavno objavljeni u Novo listu. Stambena kriza je ozbiljan problem i ljudi s prosječnim pitanjima ne mogu naći svoj krov nad glavom. Prosječna cijena najma je velika. Prosječna cijena gradnje je najveća ikad. Stanovi su postali nedostupni. Kada će se poduzeti koraci za rješenje stambene krize i koji su konkretni koraci za rješavanje te krize?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako sve što je iznijela vijećnica davorija stoji. To su javno dostupni podaci. Taj problem je kod nas još intenzivniji jer smo grad na moru i imamo pritisak iz najbogatijih regija Europe, koje su od Rijeke udaljene 5- 6 sati vožnje i omogućuju stanovnicima tih regija gdje su stambeni kvadrati još skuplji, da ovdje štede u betonu. Naveo je podatak da je u Šibensko-kninskoj županiji broj stambenih jedinica premašio broj stanovnika. Normalno je da to zahtijeva odgovor regionalne i nacionalne politike. Ne možemo to riješiti samo ovakvom decentralizacijom, gdje se na lokalnoj razni troši samo 12 % javnog novca. Kada bi to bilo 30% ili 40% kako je to u Europi onda bi situacija bila drugačija. Resorno Ministarstvo osnovalo je radnu skupinu u kojoj je u ime inicijative 4 velika grada gospodin Korlaet, kao arhitekt koji o tome s temeljem struke zna više i ujedno predstavlja glavni grad. Iz ministarstva su obećali da će u 3 mjesecu izaći s nekom strategijom. U toj radnoj skupini je i predstavnik Udruge gradova. Nada se da će radna skupina izaći sa suvislom strategijom. Bez značajnijeg upliva države, neće biti značajnog pomaka. Rijeka je do sada izgradila 670 stanova putem POS-a. Raspisan je natječaj za novih 30 stanova na Krnjevu. To je rješavanje stambene problematike za one koji su kreditno sposobni. Primajući građane srijedom, spoznao je da se velika većina koja dolazi suočava s time problemom. Građani ne mogu podmiriti najam s primanjima u RH. Posebno su pogođene samohrane majke s djecom. Vlasnici stanova zbog netemeljenog straha  izbjegavaju iznajmljivanje samohranim majkama s djecom i roditeljima s djecom. Nada se da će bilo koja Vlada koja bude formirana nakon izbora riješiti to jer je to pitanje nacionalnog opstanka jer su izneseni podaci zastrašujući.

Vijećnica Davorija je kazala kako traži pisano konkretnije podatke o razvoju programa priuštivog stanovanja i studiji gradskog stambenog fonda, u kojoj je to fazi, kakav je taj fond?. Postoji li plan otkupa privatnih stanova koji su prazni i da li se planira i u kojim rokovima gradnja stanova, ne za kupnju nego dugoročni najam? Građani s prosječnim primanjima nisu kreditno sposobni i sama spada u tu kategoriju.

Nebojša Zelič (Možemo!) postavio je pitanje vezano uz prostor Adamićevoj gata i Rive. Zanima ga ima li grad plan s tim prostorom. Šti bi se tamo trebalo napraviti i što čini u suradnji s Lučkom upravom za taj prostor. Traži pisani odgovor.

Robert Salečić (Unija) je kazao kako ga zanima tko je dozvolio da imamo vašar na Korzu, gdje se prodaju čarape, kobasice, med, cvijeće. Gdje je taj koji je to odlučio to vidio. Nije protiv toga da to bude, ali smatra da se to treba organizirati na sporednim prostorima, odnosno na trgovima. Ubili smo tržnice, a sada još od Korza radimo vašar od Korza.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se slaže se s vijećnikom Salečićem. Kada ste dobronamjerni i želite izaći u susret, onda se zna dogoditi da oni kojima ste izašli u susret iskoriste vašu dobronamjernost. Nama se obratila Udruga Jabuka, registrirana kao udruga branitelja sa zahtjevom za korištenje prostora. Iz najbolje namjere, a temeljem činjenice da se Adamićeva trenutno rekonstruira, dopušteno im je da svoje aktivnosti obavljaju na Korzu. Nije sretan zbog toga, jer nakon onog što se dogodilo nedavno na Korzu, svaki takav budući zahtjev morat će se dobro preispitati i ne dozvoliti da se takav vašar dogodi na Korzu. Na žalost imali smo to što smo imali i to se više neće ponoviti.

Vijećnik Salečić je replicirao da se to moglo staviti kod Bonavie, na Koblerov trg i sl..

Davor Štimac (Nezavisni) postavio je pitanje vezano uz zgradu u Čandekovoj 10, kod centra Andrea, odnosno nekadašnji samački INA-in dom koji je kupio neki investitor i najavio uređenje stanova, čak i s bazenom na krovu. Danas je to zapušteno mjesto. Shvaća da to nije problem grada, ali ga zanima što se može učiniti da se to riješi i stavi u funkciju.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će dati pisani odgovor. Koliko mu je poznato radilo se o vlasništvu Ine koja je to prodala na licitaciji. Privatni investitor je kupio i ishodovao dokumente za građenje. Izdana je građevna dozvola. Investitor je u međuvremenu odustao, a razlog je vjerojatno bila pandemija. Objekt trenutno propada i nada se da će investitor ipak nešto poduzeti. Naši odjeli mu stoje na raspolaganju. Obveza je investitora da se pristupi izgradnji u roku od 3 godine od izdavanja dozvole, inače se dozvola mora obnoviti.

Aleksandar Saša Milaković (nestranački) je kazao kako je njegovo pitanje vezano uz pitanje vijećnice Rinčić na koje je gradonačelnik još jednom uspio ne dogovoriti. Radi se o tome da svi ovdje znaju tko je bio kralj Korza i na koji način je podiznajamljivao svoje prostore. Neke od tih prostora je podiznajmljivao legalno, a neke ilegalno. One koje je podiznajmljivao ilegalno kao što je prostor Karoline riječke, tu je Grad nešto poduzeo i trenutno je u tužbi. One koje je podiznajmljivao legalno kroz menedžerske ugovore kao što je Pomery, pitanje je što se tu napravilo odnosno zašto se nije napravilo ono što se moglo napraviti? Ako je postojala indikacija da se kroz menedžerske ugovore zapravo u naravi radi o podzakupu koji nije dopušten zašto Grad nije podnio tužbu kojom bi se utvrdilo stvarno stanje? Mogu biti samo dva razloga za to: jedan je da niste znali a drugi je  da niste htjeli. Ako niste znali, pitam se kako je moguće da niste znali s obzirom na to da je cijeli grad znao da se radi podzakup samo što se to pakira u te menedžerske ugovore  da bi se osigurala legalnost, ali to se tužbom moglo utvrditi da se u naravi radi stvarno o podzakupu. Ako niste htjeli zbog čega bi to moglo biti tako?

Gradonačelnik Marko Filipović je još jednom podsjetio vijećnike da temeljem zakona, ako bilo tko ima bilo kakva saznanja o kriminalnim radnjama dužan ih je prijaviti. Temeljem onoga što je nadležni odjel radio, a nadležni odjel vrši kontrole koje može. Komunalni redari dolaze u prostore, čak i tajno, naručuju piće, gledaju OIB-e. I to je ono što mi kao gradska uprava možemo odraditi. Ja sam kao gradonačelnik uredno upozoravao predstavnike Porezne uprave, predstavnike Carine, predstavnike   svih nadležnih institucija da izvole napraviti svoj dio posla u kontroli onoga  o čemu ste vi govorili. Da li su oni to napravili ili nisu napravili nema formalnih saznanja. Nakon što sm o sagledali svu tu situaciju mi smo poduzeli sve pravne radnje koje stoje na raspolaganju da se te činjenice raščiste. Meni je cilj da stvar bude čista jer je izborom za gradonačelnik dužan držati se zakona. Ako je bilo štogod protuzakonito postoje institucije koje su mjerodavne i koje će utvrditi odgovornost dionika.

Vijećnik Milaković je replicirao kako je gradonačelnik odgovorilo i to dobro i ono što je shvatio je da ste znali i sumnjali da se tu radi o prikriveno nelegalnim radnjama i da ste poduzeli određene korake. Traži da mu se u pisanom obliku taksativno odgovori koji su to sve koraci bili, kome su prijavili, na koji način i koji su bili odgovori do sada, ako ih je bilo. Kada datumski je svaki od tih zahtjeva zadan

Petar Petrinić (SDP) je pitao kako napreduje prelazak na novi sustav prikupljanja komunalnog otpada, u kojoj smo fazi i na koji način će funkcionirati na području Rijeke u višestambenih objekata?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako su uvedeni veći spremnici od 2 do 4 m³. To je započelo u siječnju u 9 mjesnih odbora. To su mjesni odbori koji su vezani i za općine i gradove u riječkom prstenu koji su već ranije uveli individualizirano prikupljanje otpada: radi se o Dragi, Svilnom, Pašcu, Orehovici i Sv. Kuzmu, Grpcima, Pehlinu, Zametu, Srdočima i dijelu MO Škurinje koji je vezan prema Viškovu. U novi sustav do sada je uključeno   9.311 korisnika – kategorija kućanstvo i 308 kategorija gospodarstvo. Na javnim površina komisija koju čine predstavnici nadležnog odjela i KD Čistoća ispituje mogućnosti, od imovinsko-pravnih do drugih. U svim MO gdje je to odrađeno  na 53 lokacije su postavljeni nadzemni modularni spremnici. Postavljeno je 159 spremnika većeg kapaciteta, s kontrolom pristupa podijeljene kartice i ključevi. To se reflektiralo na konačne račune korisnika. Imaju mjesečni kalendar. Sada se sagledava područje Zameta, Pećine i Kantrida, Sv Nikole i Škurinja. Što se više približavamo centru grada problematika postaje veća. KD Čistoća se opreativno s time bori na terenu. Događa se ono što se događalo prije, da stanovnici Kastva, Čavli i Jelenja, koriste priliku i miješani komunalni otpad odlažu u otvorene spremnike u gradu na putu prema centru izbjegavajući odgovorno ponašanje, prije svega prema okolišu i čistoći grada u cjelini.