Maša Magzan (Nezavisni) je kazala kako se broj djece u riječkim osnovnim školama koja trebaju pomoć logopeda utrostručio. Upoznata je s time da Grad Rijeka daje stipendije za deficitarna zanimanja i da ćemo stručnjake – logopede koji sad dobiju stipendiju dobiti tek za pet godina. Dva su ključna pitanja, jedno se odnosi prvenstveno na organizaciju takve pomoći u OŠ Kozala i OŠ V. Gortan, gdje takvu pomoć pružaju samo tri logopeda, pa djeci nije moguće osigurati više od jedne posjete mjesečno, a takva je pomoć potrebna jedan put tjedno. Smislenost takve organizacije je upitna. Drugo pitanje se odnosi na dostupnost takve usluge u školama koje imaju drugog osnivača. One imaju pravo na pružanje takve vrste pomoći ali je ne konzumiraju. Djeci koja idu u te škole takva vrsta pomoći je uskraćena jer je prevelik broj djece iz škola kojima je osnivač Grad Rijeka i PGŽ. Pravo organizacije reguliraju škole, pa je  zanima koja je uloga Grada u tome  i kako riješiti taj problem na način da ne postoji diskriminacija djece škola drugih osnivača. Zanima je kako se  namjerava osigurati smislenija organizacija i jednako pravo na pomoć svima.

Pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj je odgovorila kako je u ovom trenutku evidentan kronični deficit logopeda, Grad financira logopediju i potpomogao je ustroj tog studija, omogućena je stručna praksa u našim odgojno obrazovnim ustanovama, ali je i dalje evidentan  manjak logopeda. Dodjeljivanje stipendija za studij logopedije jedan je od načina rješavanja tog problema, ali se zna dogoditi da u pojedinim generacijama se na natječaj za stipendije nitko ne javi. U školama je također zabilježen porast borja djece s govornim teškoćama. Imamo nekoliko stipendista i u perspektivi imamo par osoba koje ćemo moći zaposliti. Svjesni smo da dva punkta ne mogu pokriti sve potrebe. Pokušali smo Ministarstvom riješiti problem zapošljavanja. U Ministarstvu se načelno slože ali se pisana suglasnost nikad nije realizirala. Kad bi se i realizirala ta suglasnost ne bi imali koga zaposliti. Sada stvari rješavamo vatrogasno. Dva punkta jesu slaba karika. Početkom 2022. godine planiramo izraditi novu mrežu škola jer su punktovi uvjetovani mrežom škola. Time ćemo probati naći neko kreativnije rješenje, ali će rješavanje tog problema biti jako teško bez suradnje s Ministarstvom i bez logopeda na tržištu rada. Što se škola drugih osniva ča tiče, kada se radila postojeća mreža, tih škola nije bilo. One djeluju samostalno i imaju mogućnost zapošljavanja. Bilo bi optimalno da imamo jednog logopeda po školi, jer je poremećaja govora jako puno. Pokušat ćemo napraviti novu mrežu škola i obuhvatiti veći broj djece. Bez logopeda na tržištu rada teško da će biti pomaka.

Vijećnica Maša Magzan, zahvalila se na odgovoru naglasivši kako je i svjesna da je potrebno zeleno svjetlo ministarstva. Dok se to ne riješi treba razmišljati o alternativnim rješenjima. U medijima je objavljeno kako je jedan riječki stručnjak izradio Digitalnu vježbenicu kojom djeca mogu vježbati izgovor. Možda je to jedan od načina kao dopuna postojećem nedostatku logopeda.

Iva Rinčić (Nezavisni) je govorila o tome kako je Grad Rijeka prije nekoliko dana objavio rang liste stipendista.   Natječajem za dodjelu stipendija za učenike i studente prema socijalnim kriterijima najavljeno je petnaest stipendija. Što se tiče šest novih stipendija. Zanima ju na koji način se formira lista deficitarnih zanimanja. U drugim gradovima popisa deficitarnih zanimanja je puno veći i obuhvaća čitav niz zanimanja. Spomenula je stipendije za logopede i pitala da li za one koji ju dobivaju postoji ugovorna obaveza, odnosno da li postoji u ugovoru obaveza da se grad osigura da će se primatelj te stipendije zaista zaposliti. Natječajem za darovite učenike i studente predviđeno  je 47 stipendija, a prijava je bilo 83. Zanima ju koliko je novih stipendija a koliko starih. Komentirala je uočljiv pad financiranja stipendija koji je vidljiv u boju i iznosu koji je u proračunu za to previđen. Kazala je kako grad Varaždin dodjeljuje 553 stipendije, a Rijeka samo 150 te pitala razmišlja li Rijeka o povećanju iznosa i broja stipendija.

Pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj je potvrdila kako je potpisom Ugovora predviđeno da osoba koja prima stipendiju po završetku ima obavezu zaposliti se u jednoj od naših ustanova. Popis deficitarnih zanimanja usklađuje se prvenstveno u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i gradskim ustanovama. Popis deficitarnih zanimanja je znatno veći, ali se nastoji pokriti onaj dio zanimanja koji je nama potreban. To je posebice prisutno kod zanimanja logopeda i odgajatelja. U pregovorima s ministarstvom pokušava se riješiti problem u smislu povećanja kvota, no cijeli je sustav ugrožen, i to se neće riješiti tako lako. Što se broja stipendija tiče, on je definiran natječajem, a određuje se nakon što je tvrđeno tko je završio školovanje ili studiranje, odnosno  tko eventualno nije ispunio uvjete iz ugovora. Kad je riječ o stipendijama prema socijalnom kriteriju, one će se dodijeliti svim učenicima koji su zadovoljili uvjete natječaja pa nemamo nikoga koji nije dobi stipendiju po toj osnovi. Želja Grada Rijeke je osigurati podjednake uvjete svima.

Vijećnica Iva Rinčić je komentirala kako razumije da Grad dodjeljuje stipendije za potrebe svojih ustanova, ali smatra kako bi putem popisa deficitarnih zanimanja trebalo zadovoljiti potrebe realnog sektora jer nedostaje inženjera, IT stručnjaka, zanima je također da li se razmišlja o povećanju ukupnog iznosa za stipendije.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) je kazala kako se zadnjih dana može pročitati u medijima da pojedini gradovi objavljuju podatke o visini Božićnica. Kazala je kako je prihodovni cenzus  u Crikvenici 2.300 kuna, U Bakru 3.000, a dodjelju umirovljenicima 300 kuna u gotovini. S obzirom na to da je gradonačelnik nedavno dao izjavu da će se riječkim umirovljenicima dati 300 kuna u bonovima koji se mogu iskoristiti jednokratnom kupnjom, zanima ju zašto je riječkim umirovljenicima omogućena isplata u Plodinama, odnosno zašto se pogoduje trgovačkom lancu Plodine. Mjesečni prag nana razini države je 2.297 kuna, i vidi se da su gradovi Bakar i Županja razmišljali o tome.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je u financijskom planu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb za dodjelu poklon-bonova osigurano 500 tisuća kuna, budući da se procjenjuje kako će ove godine pravo na poklon-bon ostvariti oko 1.650 umirovljenika. Navedeno će pravo ostvariti oko 500 umirovljenika s mirovinom do 1.700,00 kn koji u 2021. godini ostvaruju pravo na novčanu pomoć za umirovljenike Grada Rijeke, te oko 150 osoba starijih od 65 godina koji ostvaruju pravo na novčanu pomoć za osobe bez prihoda. Umirovljenici koji ostvaruju pomoć za umirovljenike te starije osobe koje ostvaruju pravo na pomoć za osobe bez prihoda nisu morali podnositi zahtjeve, već su im poklon-bonovi poslani na kućnu adresu. Distribucija je odrađena prošli tjedan. Ne zna koliko pošti treba vremena za tu uslugu. Zahtjev će morati podnijeti umirovljenici čija je mirovina u rasponu od 1.700,00 do 2.500,00 kuna. Protekle godine je Grad Rijeka podignuo cenzus prihoda za dodjelu poklon-bonova na 2.500,00 kuna, kako bi što veći broj Riječana starije životne dobi mogao dobiti poklon-bon. Ovo nije jedino što Grad čini za umirovljenike. Valja razumjeti da se Rijeka ne  može usporediti s Bakrom niti Županjom jer u Rijeci imamo puno veći broj umirovljenika nego oni. S druge strane, nisu umirovljenici jedina skupina koja se pomaže iz Socijalnog programa Grada Rijeke. Valja također naglasiti da u Rijeci  djeluje 16 klubova za umirovljenike i organizira se cijeli niz programa. Dodatno se osigurava i besplatni prijevoz  za one iznad 65, s prihodom manjim od 2.500 kuna. Razmišljamo o povećanju cenzusa iduće godine, ali ove godine, zbog ograničenih proračunskih mogućnosti to nije bilo moguće.

Vijećnica Štefica Jagić Rađa je replicirala kako ne može shvatiti zašto se nije omogućilo isplatiti 300 kuna u gotovini. Možda bi u ovo doba pandemije umirovljenicima to pomoglo da kupe lijekove, vitamine,  ovako su primorani jednokratno kupovati. Grad Osijek izdvojio 300 u gotovini za 10.000 umirovljenika. Imaju predviđenu i isplatu Uskrsnica, pa bi trebalo razmišljati u tom pravcu.

Nikola Ivaniš (PGS) je govorio o neadekvatnim uvjetima rada Hitne medicinske pomoći kojima nedostaje adekvatan prostor i uvjeti za rad , uključujući i parking za službena vozila. U tijeku je inicijativa Grada i Županije za izgradnju i uređenje nove lokacije na Hitne medicinske pomoći na Rujevici, no to se neće riješiti tako brzo. U zgradi na Podmurvicama u Čandekovoj ulici 6a postoje tri prostorije koje je koristio Dom zdravlja, koje su prazne i u lošem stanju. Hitna medicinska pomoći traži te prostorije na korištenje koje bi ujedno i uredili za svoje potrebe. Grad Rijeka je vlasnik te tri prostorije. Zanima ga može li se to riješiti i dati u najam Hitnoj medicinskoj pomoći u Čandekovoj 6a

Zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski je kazao kako se slaže da uvjeti rada Hitne medicinske pomoći nisu sjajni. Grad Rijeka je zajedno sa Županijom uključen u projekt nove lokacije. Ne vidi nikakvog problema da ga ravnatelj Hitne medicinske pomoći nazove i da se to ide odmah rješavati.

Nebojša Zelić (Možemo!) postavio je pitanje ceste u Mihačevoj dragi, posebice dijela uz gradilište sortirnice gdje je trenutno znatno pojačan promet kamionima, i gdje se ne može prići s gornje strane pa je u jutarnjim satima pojačan i pješački promet jer je u blizini i Osnovna škola. Taj dio ceste nema nogostup niti javnu rasvjetu pa ga zanima kada se planira na tom dijelu izgraditi nogostup i javna rasvjeta po standardima.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako ta cesta koja spaja dio Mihačeve drage i izlazi na Pulac nije u najboljem stanju. Trenutno se tamo obavljaju 30 milijuna kuna vrijedna ulaganja iz EU fondova u Sortirnicu, koja će biti gotova u veljači iduće godine. Dio ceste do prvog zavoja ima nogostup i rasvjetu. Od zavoja do Sortirnice nema. Nije to jedina cesta u Rijeci koja to nema. Za izgradnju nogostupa i javne rasvjete potrebna je dokumentacija. Ne zna je li izgradnja nogostupa i javne rasvjete u prioritetima Mjesnog odbora. Kod izvođenja radova prvenstveno se vodi briga o sigurnosti građana, a u ovom slučaju i učenika. Što se tiče gradilišta to se poštuje. Situacija će se poboljšati dovršetkom radova iduće godine. Ako to nije u prioritetima, na Mjesnom odboru je da to inicira kroz komunalne prioritete.

Vijećnik Nebojša Zelić je odgovorio kako smatra da se pitanja nogostupa i javne rasvjete ne bi trebali financirati iz komunalnih prioriteta, nego oni problemi čije je rješavanje poboljšava standard građana Mjesnog odbora, stoga bi takve radove trebalo financirati iz komunalnih sredstava.

Iva Davorija (Možemo!) postavila je pitanje vezano uz parkirna mjesta u centru grada odnosno prostoru Rikard Benčić gdje je nekada bilo 300 a sada je samo 60 parkirnih mjesta, uz ograničenje parkiranja na dva sata. Zanima ju kako će se nadomjestiti 300 parkirnih mjesta koji su prije postojali i sada građanima uistinu fale.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je vijećnica Davorija sama dala i odgovor. Provodimo jednu od najvećih investicija u kulturi u RH. Tamo je nekada bila tvornica, zatim privremeno parkiralište. Danas je to umjesto tvornice Art kvart sa zelenom površinom koje nam nedostaje. U tom smislu je i parkiralište bilo privremeno. GUP-om i DPU predviđena je izgradnja garaže većih kapaciteta na Potoku, iza područja koje je u vlasništvu HEP-a, a za koju čiju će izgradnju trebati privatni kapital. Održao je sastanak s direktorom HEP-a Komenom koji je načelno spreman staviti u funkciju tu lokaciju. Iduće godine bi trebala krenuti Realizacija projekta Zapadna Žabica koje uključuje i garažu od najmanje 700 mjesta. Za sada je naš izbor ili zelena površina ili više parkinga. Promišljamo o parkingu, imamo iskazani interes privatnih investitora za izgradnju dviju garaža u užem centu grada. Za to je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose te pripremiti plansku dokumentaciju. Izgradnja  najmanje vije podzemne garaže centru grada bi trebala smanjiti pritisak na nedostatak parkinga.

Vijećnica Iva Davorija je odgovorila kako je ona zadovoljna odgovorom, ali ne zna kako su time zadovoljni građani tog dijela grada. Sve što je gradonačelnik spomenuo su to megalomanski projekti i tko za kad će biti gotovi., Treba uspostaviti komunikaciju s MO da se nađe privremeno rješenje.

Vedran Vivoda (AM) postavio je pitanje vezano uz rad komunalnih društava. Komentirao je činjenicu da se propustilo 2020.g. riješiti problem objedinjene naplate. Napravljen je novi sporazum sa tvrtkom Ri stan koji će nas u 4 godine doći 27 milijuna kuna s PDV. KD Čistoća je provela javnu nabavu i sporazum se ne može raskinuti. Zanima ga zašto se propustilo dati jedinstvenu naplatu tvrtki Poslovni sustavi. Misli li se to napraviti 2023.g. i kako. Imamo li nekakvu analizu i studiju kako će se to napraviti i da li će se napraviti.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je ova tema dosta aktualna. Na nama je svima odgovornost da poštujemo zakone, pa tako i ugovore koji su rezultat javne nabave. Činimo korake da Poslovni sustavi 2023.g. budu spremni za to. Uvođenjem RCC kartice omogućena je objedinjena naplata najma riciklete, plaćanja parkinga, korištenje gradske knjižnice. Registracija i korištenje sustava besplatno i na toj premisi ćemo raditi dalje. Oko 6.000 sugrađana koristi e-usluge. Pratit ćemo stanje i unapređivati sustav. Što se Ri stana tiče, jedan dio troškova za korištenje baze podataka oko 500.000 kuna godišnje plaća Ri stan. Ri stan radi i distribuciju i pripremu računa. Rijeka je jedini grad koji ima objedinjenu naplatu. Intencija je da poslovni sustavi preuzmu taj dio poslova do 2023.g., do tada smo prisiljeni koristiti usluge Ri stana. Grad Rijeka spreman je za digitalnu tranziciju i već treću godinu na prvom mjestu prema istraživanju provedenom kroz Analizu digitalne spremnosti hrvatskih gradova tvrtke Apsolon.

Vijećnik Vedran Vivoda je odgovorio kako je gradonačelnik puno toga rekao ali nije dobio odgovor koji je tražio. Zanima ga zašto se propustila prilika 2020.g. Također  u Sporazumu s Ri stanom ne piše da se plaća usluga baza podataka nego samo najam poslovnog prostora. Kad je Ri stan dobio taj posao Grad Rijeka im je ustupio računala jer ta tvrtka tada nije niti imala. Traži pisani odgovor jer smatra kako su Poslovni sustavi mogli preuzeti te poslove.

Kristijan Čarapić (SDP)  je kazao kako se unatoč velikim naporima u nabavi novih autobusa nedavno  opet zapalio autobus. Zanima ga što Grad namjerava poduzeti kako bi se spriječile ove nemile scene.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se na žalost prije tjedan dana dogodila nesreća u tunelu Pećine gdje se zapalio autobus Autotroleja. Sva sreća da nitko nije ozlijeđen jer je autobus išao na prvu vožnju u Kraljevicu. Vještačenje će utvrditi koji su uzroci požara. Odmah su iz prometa i povučeni autobusi iste serije kako bi ih se preventivno pregledalo. Riječ je o četiri autobusa. Utvrđen  je i kraći interval za detaljni pregled autobusa. Pregled vozila se umjesto tri sveo na interval od dva mjeseca. Jasno da će se problem dugoročno riješiti nabavom novih autobusa. U suradnji Ministarstva, Autotroleja i Grada nabavljena su  54 nova autobusa, iz sredstava EU i IT mehanizma Urbane aglomeracije. Prije nekoliko, prije nekoliko dana potpisan je ugovor za još 37 autobusa čiji se dolazak očekuje tokom iduće godine. Kada budu isporučeni, prosječna starost autobusa bit će 6 godina. Dobavom novih ini najstariji se stavljaju izvan prometa. Bit će mogućnosti za nabavu autobusa i u nekim novim natječajima. Prema najavama bit će mogućnost dobave nabave autobusa na električni pogon. Autotrolej radi i na pripremi za te natječaje.

Petar Petrinić (SDP) je kazao kako je u medijima proteklih tjedana pisalo kako Grad Rijeka namjerava uvesti Winter Pass, koji omogućuje da se uključene atrakcije i sadržaji posjećuju potpuno besplatno. Zanima ga koja su očekivanja od te akcije, o kojim se uslugama radi. Smatra da taj projekt Rijeku znatno kvalitetno diferencira u odnosu na druge centre u RH.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se radi o jednoj novoj usluzi Turističke zajednice

Winter Pass funkcionira na način će gosti, nakon što rezerviraju smještaj za dva ili više noćenja u Rijeci po dolasku u odabrani smještaj, dobiju Winter Pass koji se sastoji se od vouchera s QR kodom koji se šalje na e-mail posjetitelja. Besplatan ulaz u odabrane znamenitosti se ostvaruje predočenje QR kod na njihovom ulazu. Turisti njime mogu besplatno posjetiti sve Astronomski centar Rijeka te Bazene Kantrida, Muzej grada Rijeke, u Palači Šećerane, Kockici i na Žabici gdje se nalazi izložba o riječkom torpedu, MMSU, Prirodoslovni muzej Rijeka, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, JGL Muzej farmacije, Peek&Poke – Muzej djetinjstva i Muzej informatike te Trsatski kaštel. Unatoč pandemiji broj posjetitelja a na razini od 80% rekorde 2019.g. Turistička zajednica provodi čitav niz promotivnih aktivnosti. Tako je na Adventu ove godine nova lokacija kod Kazališta. Nastojimo privući sto veći broj turista u Rijeku. Suradnja s ugostiteljima je intenzivna. Održan je čitav niz sastanaka, kako bi se sve organiziralo poštujući ograničenja koja nameće pandemija.

Ivana Prica (SDP) je postavila pitanje vezano uz rješavanje problema streljane na Drenovi. Grad nije bilo vlasnik zemljišta, pa je uputio zahtjev za ustupanje tog prostora. Zahtjev o uknjižbi je poslan. Ministarstvo je tražilo izradu nove dokumentaciju, nakon čega je Grad izradio Geodetski elaborat i pribavio još neke dodatne dokumente i poslao ih nadležnom Ministarstvu. Zanima ju imamo li nove informacije i kako će se taj problem riješiti.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je to problem na kojem se radi od 2019.g. dopisujući se s Ministarstvom. Streljanu trenutno koristi MUP za svoje potrebe, ali na žalost ne i streljački klubovi. Održan je sastanak sa streljačkim klubovima PGŽ, Istre i Like i upućen prijedlog da Ministarstvo ustupi na korištenje predmetnu nekretninu. Mi smo Ministarstvu dostavili dokumentaciju. Ministarstvo gospodarstva je odredilo da se nekretnina može ustupiti kada Grad više ne bude dužan državi. Mi to sada rješavamo. Dok se to ne riješi, tražili smo da nam ne predaju streljanu u vlasništvo nego da nam je ustupe na korištenje i to da njome upravlja Rijeka sport. Predstavnici streljačkih klubova dostavit će punomoći kojima će se ponoviti zahtjev Ministarstvu i nadam se njihovoj promptnoj reakciji da se taj problem čim prije riješi.

Vijećnica Ivana Prica je zatražila pisani odgovor.

Davor Štimac (Nezavisni) ponovio je pitanje s prošle sjednice vezano uz problem ulaska u KBC na Sušaku. Iz medija je vidljivo da su se dogodili neki pomaci i da je riješen problem 14 m2 zemljišta. Smatra kako se iduće godine taj problem neće riješiti jer je nemoguće da se taj problem riješi  za 230.000 kuna koliko je predviđeno proračunom za 2022.g.. Dovršetak bolnice predviđen je na proljeće, a useljenje u novu bolnicu u drugoj polovici godine. Zanima ga kako će se riješiti ulazak u bolnicu. Također, postavlja pitanje prodaje zemljišta Dječje bolnice na Kantridi koje je najavljeno iduće godine i zanima ga kako će se to uskladiti jer su to najveći prihodi proračuna iduće godine, zajedno s autobusnim kolodvorom.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je rješavanje pristupa novoj zgradi bolnice KBC na Sušaku složena tematika. Dukićeva ulica ima dvije faze. Jedna je sama Dukićeva ulica, a druga rotor na ulazu u KBC. Zamjenik Palčevski će održati, ako već u međuvremenu nije, sastanak s gospođom koja se spori sa izdavanjem dozvole. Ukoliko ne pristane na otkup bit ćemo prisiljeni to ishoditi sudskim putem. Činimo sve da se taj problem dogovorno riješi. Na sastanku sa ministrom Butkovićem izražena je obostrana namjera da se rotor na ulazu u novu bolnicu riješi na način na koji je riješen rotor na Škurinju, odnosno kao tzv. Crna točka. Proračun za iduću godinu je poslan vijećnicima i imat ćemo prilike raspravljati o njemu na sjednici 14. prosinca pa će tada biti prilike za odgovore i na ta pitanja. Što se područja bolnice Kantrida tiče, preseljenjem na Sušak stvorit će se uvjeti za stavljanje u funkciju tog zemljišta sukladno GUP-u, kojim je tamo predviđena gradnja u funkciji turizma i zdravstva. Izrađuje se konzervatorska studija koja će dati arhitektonsku podlogu o tome što će se moći i na koji način tamo graditi. Intencija je da to zemljište nađe svog vlasnika i da se tamo dogodi turistička investicija. U pripremi je projekt Zapadna Žabica Građevinska dozvola može biti izdana sutra. Procjena zemljišta je utvrđena i to će se događati iduće godine. Za prvu fazu Dukićeve ulice sredstva osigurana, a za rotor ovisi o dogovoru s vlasnikom i Ministarstvom. U svakom slučaju ukoliko bude potrebno to će se riješiti kroz rebalans proračuna.

Vijećnik Davor Štimac je replicirao kako ga zanimaju rokovi. Niste spomenuli niti jedan rok – čini mi se da će sve kasniti. Zanima me kada očekujete da će ta situacija biti gotova, kazao je Štimac

Marin Račić (Nezavisni (Centar) postavio je tehničko pitanje o Poštivanju pravilnika i propisa RH. Jedan takav Pravilnik je je lokacijama kladionica. Prema pravilniku udaljenost kasina  ne smije biti manja od 500 m od odgojno obrazovnih ustanova i vjerskih objekata. Svjestan je da je pravilnik dopunjavan više puta, da su neko objekti otvoreni prije izmjena pravilnika i da se udaljenost mjeri od ulaznih vrata. Isto se dogodilo kad se stadion na Rujevici puštao u funkciju. Nije bilo niti jednog sanitarnog čvora, a da bi se takav objekt pustio u funkciju mora proći tehnički pregled. Zanima ga kako se to može regulirati.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako,  koliko je njemu poznato dozvolu za rad takvih lokala daje Ministarstvo financija pa Grad Rijeka ne može utjecati na minimalne tehničke uvjete. Koliko zna sada je to prebačeno u nadležnosti ureda u Županije. Dat će pisani odgovor na to. Mišljenja je da takvim objektima nije mjesto na tim lokacijama. Pitanje je kako i koliko on i Vijeće mogu utjecati na rješavanje takve situacije i pitanje je da li se to može regulirati na lokalnom nivou.

Vijećnik Marin Račić, je zatražio da se pojasni kako Grad Rijeka može utjecati na to, te što se može učiniti da bi vijećnici bili bolje upoznati s time i kako utjecati na to.

Danijel Imgrund (HDZ) je komentirao pripajanje Rijeka prometa TD Rijeka plus. Tvrtke Poslovni sustavi i Rijeka plus, su ustrojeni temeljem analize američkih konzaltskih tvrtki. Te usluge su plaćene oko milijun kuna i trebale su dovesti do znatnih ušteda i povećanja prihoda. Zanima ga je li gradonačelnik upoznat sa sadržajem tih studija, da li su njegovi suradnici upoznati sa tim sadržajem. Traži da se te studije dostave vijećnicima.