Aktualni sat 7. sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke

Tea Mičić Badurina (PGS) postavila je gradonačelniku pitanje vezano za informacije o kojima se govori a koje se odnose na obavljanje djelatnosti KD Čistoća i njihovu mehanizaciju za čišćenje javnih površina. Navodno se govori da se radi o strojevima koji se ne koriste, poput stroja za obradu, odnosno drobljenje zelenila. Navodno se isto odnosi na stroj za uklanjanje žvakaćih guma, par malih portera za uske ulice, zatim električne bicikle koji su davno nabavljeni ali se ne koriste. Tu se radi o višemilijunskim investicijama, pa je zanima jesu li ti strojevi u upotrebi ili ne, a ako nisu zašto nisu u upotrebi.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će to pitanje ostati u sferi navodnog. Svi strojevi se upotrebljavaju. Stroj – drobilica zelenila koristi se na reciklažnom dvorištu na Pehlinu. Dvokomorno vozilo za odvojeno prikupljanje frakcije  je u funkciji i u upotrebi. Svoju će punu učinkovitost imati kada se uspostavi  sustav individualnog prikupljanja. Stroj 2017. prodan KD Čistoća Split. Čistoća pod nagibom nikad nije imala, Robot na daljinsko upravljanje se upotrebljava na deponiju Viševac Svi mali porter su u upotrebi a i električni bicikli također u upotrebi.

Štefica Jagić Rađa (HDZ)  je kazala kako s obzirom na rast cijena, Vlada RH poduzima čitav niz mjera kako bi pomogla građanima. Zanima ju što je Grad Rijeka učinio, po njenom mišljenju malo. Jedina mjera smanjenje prireza od 1 %, što po njoj, na prosječnu plaću iznosi 25 lipa dnevno i jako je minorna mjera. Imamo najavu poskupljenja karata Autotroleja za umirovljenike za 300 %. Ako se uzme u obzir poskupljenje cijena karata, to nije ugroza za umirovljenike nego i za one obitelji koje imaju djecu koji su učenici, odnosno studenti. Smatra da je trebalo prvo analizirati sve troškove i opcije, a tek onda prebaciti trošak na cijenu vožnje. Smatra da ovakvim načinom formiranja cijena može doći do revolta građana i otpora. Pitala je gradonačelnika ima li namjeru preuzimati neke konkretne mjere pomoći građanima,  ukoliko da i koje, te kada će se iste početi primjenjivati.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se slaže s time da je Vlada reagirala, ali je naravno to učinila nakon 5 mjeseci inflatornog učinka na sve građane RH. U međuvremenu je država akumulirala 5 milijardi kuna i sada to vraća građanima kao spas. Živimo u visoko centraliziranoj državi gdje se više od 80 % novaca troši na državu koja naravno ima alate kako to i kome usmjeriti. Nije točno da Grad ništa ne poduzima. Kroz Socijalni program kontinuirano se pomaže građanima. U međuvremenu je donesen i novi Zakon o socijalnoj skrbi kojim će se još više mogućnosti otvoriti. Kada govorimo o umirovljenicima, oni su posebno osjetljiva skupina. Njima je najgore. Neće govoriti o tome zašto su mirovine male, ali bi tu Vlada mogla također nešto učiniti. Što se tiče cijene karata Autotroleja, kada smo donosili tu odluku znali smo da je to potez koji je težak. S druge strane cijena prijevoza se nije mijenjala 14 godina, uz inflaciju od 20 % i poskupljenje energenata. Autotrolej je društvo koje je također bilo izloženo pandemiji Covida i za vrijeme lock downa nije obavljalo djelatnost. Učinili smo analizu  troškova javnog prijevoza svih gradova. Kod nas su se do umirovljenici s mirovinom do 2.000 kuna i 65+ vozili besplatno u svim zonama od Kraljevice do Mošćeničke drage. U Zagrebu jeto  960 kuna, u Splitu 143 kune za prvu zonu mjesečno odnosno 1670 kuna godišnje. U Osijeku 100 kuna mjesečno. Uz ovo povećanje cijena, koje će u postotku iznositi značajan iznos Grad Rijeka će i dalje preuzeti onaj iznosa od 30 kuna. Kada se to svede na godišnju razinu to jest povećanje, ali će svim umirovljenicima biti omogućeno da Godišnju kartu plaćaju u 6 obroka kako bi udar na građane bude što manji.

Jagić Rađa je odgovorila da gradonačelnik nije odgovorio koje su to konkretne mjere. Navela je dvije mjere kojima se može pomoći. Jedna od mjera je provedba edukacije za djelatnike Gradske uprave i komunalnih društava iz sredstava EU. Sredstvima iz EU fondova educiralo bi se djelatnike koji bi potom pravilno planirali i predviđali troškove jer svaka loša politika procjene dovodi do radnih sporova i sudskih sporova. Na takvim edukacijama koje ništa ne koštaju ne treba se angažirati konzultant, kako to Grad sada radi. Mišljenja je da Autotrolej treba uspostaviti bolju komunikaciju sa svim privrednim subjektima, kao i školama i fakultetima jer je interes za voznu kartu za studente jako puno pao. Na taj način bi privukli korisnike. Vezano za sporove, navela je primjer vozača Puljića naglasivši da nije bilo javnosti, direktorova kriva prosudba se ne bi izmijenila, išlo bi se u sudski spor i trošak bi bio veći.

Iva Rinčić (Nezavisni) je govorila o tome kako se u javnosti stječe dojam nezadovoljstva djelatnika Gradske uprave, bilo da je riječ o odnosima na poslu i prvenstveno nezadovoljstvo plaćom. Zanima ju je li postoji takav problem i želi da se provjeri ta informacija. Zanima ju također jesu li 2021.g. nekim djelatnicima isplaćeni bonusi. Kruži informacija da su pojedincima isplaćeni posebni iznosi koji su se kretali i do 15.000 odnosno 20.000 kuna. Zanima ju po kojim kriterijima se isplaćivala ta naknada, o kome je riječ i koliko su iznosile naknade, budući da u aplikaciji otvoreni proračun nema podataka o tome.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako u tom kontekstu, od kada je on gradonačelnik takvih nagrada nije bilo. Potpisana je samo jedna naknada u iznosu jedne bruto plaće za djelatnika Zavoda za informatičku djelatnost koji je bio prekovremeno angažiran vezano uz aplikaciju propusnice koje je trebalo uvesti u doba Lock down-a. Grad je napravio svoju aplikaciju, bio je ogroman pritisak građana u periodu Lock Downa, posebno kada su te propusnice biule nužne za kretanje izvan županije. Drugih nagrada s njegovim potpisom nije bilo.

Maša Magzan (Nezavisni) govorila je o priči oko obnove OŠ Centar za koju smatra kako je za taj problem prikladna legendarna izreka iz Malnarovog showa – događa se ono što se ne bi trebalo događati. Prvi problem po njoj je što su radovi krenuli u rujnu, umjesto da su krenuli u ljetnim mjesecima. Bujao je i iznos predviđen za sanaciju krovišta. Priča je kompleksna jer postoje različite interpretacije zašto je do toga došlo. Donašane su čudnovate odluke. Jedna od takvih čudnovatih odluka je odluka o izmještanju učenika u OŠ Nikola Tesla, doslovce preko noći. Čitala je o tome da će se konačna odluka raspetljati na sudu. Zanima ju kao vijećnicu i nastavnicu, zašto su učenici tako naglo morali otići. Zanima je i rezultat sudskog vještačenja održanog jučer i onog koje će se obaviti sutra.

Gradonačelnik Marko Filipović je dogovorio kako se radi o problematici koja je više u domeni građevinske struke. Odluka jo preseljenju u drugu školu je donesena iz razloga sigurnosti učenika. U sporu smo s izvođačem radova zbog njegove neodgovornosti. Prema nalogu nadzornog inženjera izvođač je bio upozoren kako skela oko škole nije bila sigurna i izvođaču je trebalo cijelo ljeto da to dovede u ispravno stanje. Izvođač nije htio unatoč našim zahtjevima kao i zahtjevima Nadzora skinuti crijep s krova, premda je taj dan bila najava jake bure što je moglo dovesti do oštećenja krova i moguće ozljede, zato se učenike preselilo. Učenicima od 1 do 4 razreda omogućena je normalna nastava i korištenje informatičke učionice, što je također nešto kasnije omogućeno i učenicima od 4 do 8. razreda. Ovih prvih je oko 30, a ovih drugih oko 50-ak. Nadamo se da će vještačenje utvrditi činjenice i da će Grad čim prije preuzeti natrag gradilište u posjed, kako bi se moglo nastaviti radove. Što se tiče povećanja cijene radova, izvođač je potpisao izjavu u kojoj stoji da je moguće da će doći do povećanja. Zgrada je stara više od 100 godina i nemoguće je predvidjeti što će se sve događati kada krenu radovi. Uz to, riječ je o objektu pod zaštitom konzervatora. Mi smatramo da smo tu u pravu i nadamo se da će se sudski spor čim prije riješiti.

Vijećnica Magzan je odgovorila da je zanima kada se učenici vraćaju u školu, nije zadovoljna odgovorom zašto je došlo do prekonoćnog iseljenja. Radovi su obustavljeni 27. prosinca, a učenici su mjesec dana išli u školu, zanima je zašto se čekalo mjesec dana.

Petra Mandić (Most) postavila je pitanje u vezi postupanja uprava komunalnih i trgovačkih društava, vezano uz zapošljavanje na određeno vrijeme. U tom smislu je i postavila pitanje direktoru Autotroleja, Kontušu vezano uz otkaz vozaču Puljiću,  koji je u međuvremenu vraćen na radno mjesto. Kazala je kako joj se više sadašnjih ali i bivših djelatnika javilo i kazalo da su na isti način zaposleni na određeno radno vrijeme, što je po njenom mišljenju nezakonito. U slučaju vozača Autotroleja kao i ostalih zaposlenika, takvih uvjeta koji bi opravdavali zapošljavanje na određeno vrijeme nije bilo. Kontuš sam navodi da je prošle godine bilo uposleno 245 radnika koji su odradili 44.000 sati što automatski znači da je postojala potreba u redovnom radnom odnosu na neodređeno radno vrijeme. Zanima ju hoće li gradonačelnik spriječiti takvu praksu i pozvati sve direktore KD i TD da s tom praksom prekinu.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio da na mjesečnoj ali i tjednoj bazi ima sastanke sa svim direktorima komunalnih i trgovačkih društava. Koliko je njemu poznato poštuju se sve odredbe vezane uz Zakon o radu. U svakom našem društvu postoje zaposlenici na određeno i neodređeno vrijeme i to je nešto što zakon pripisuje. Autotrolej je imao problema s brojem vozača u vrijeme pandemije Covida, jer nije bilo potrebe budući da je promet bio smanjen i ograničen. Na broj djelatnika utjecala je i fluktuacija radne snage jer je dobar vozača otišao u zemlje EU  gdje su našli svoje radno mjesto i veću plaću to je legitimno. Autotrolej čini napore u pronalaženju mogućnosti za zapošljavanje na određeno i neodređeno vrijeme. Već je u slučaju Puljića kazao da medijski istup nikome ne može biti razlog za otkaz. Radno-pravni odnosi su u domeni direktora društva. Dodao je kako nije lako danas pronaći kvalificiranu snagu za obavljanje komunalnih djelatnosti i s time se sučeljavaju i druga komunalna društva u RH.

Petra Mandić je kazala kako je zadovoljna s dijelom odgovora u kojem je gradonačelnik rekao da želi da se postupa u skladu sa zakonom. Inspekcije rada ne ulaze u dubinu. Svi argumenti vezani uz tržište rada su također OK. Ipak smatra da bi svi zaposlenici u Autotroleju i drugim KD i TD morali imati ugovore na neodređeno.

Sabina Marov (MOST) je kazala kako su prije deset dana objavljeni rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja Sekundarnog gradskog središta Rujevica u Rijeci. Upitnim smatra smislenost izgradnje više od 100.000 m² stambenog i preko 120.000² poslovnog prostora, uz premalo zelenila, u gradu koji tone. Zanima ju što Grad poduzima da se taj projekt opće realizira u pristojnom vremenu. Kako ćete izbjeći scenarij Delte i scenarij kolodvora, u kojima se mnogo htjelo a ništa postiglo.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio  kako  vijećnica Marov po struci arhitektica pa je upoznata  sa zakonskom procedurom u vezi natječaja. Riječ je viziji tog područja. Komisija je ocjenjivala radove i dodijelila prvu nagradu arhitekti Ugarkoviću. Nakon te arhitektonske studije slijedi izložba nagrađenih radova, koju će pratiti Okrugli stol u Društvu arhitekata koje je bilo provoditelj natječaja. Nakon toga, sukladno uvjetima natječaja, uslijedit će fazna urbanizacija tog dijela grada. Riječ je o neurbanizirana zoni u potpunosti u kojoj se nalazi jedan trgovački i jedan vjerski objekt. Što se trgovačke i poslovne namjene, one će biti određene u fazi izrade arhitektonskog projekta. Sukladno interesima investitora Urbanističkim će se planom detaljno riješiti te probleme. Struka je dala svoju viziju prostora. Zelene površine su previđene, a vodila se briga i o komunikaciji pješaka i vozila. Nakon izrade detaljnog urbanističkog plana, vrlo brzo će se pristupiti realizaciji zona, kako u stambenoj izgradnji, tako i poslovnoj. Na tu je lokaciju, odnosno uz njen rub, predviđeno  preseljenje Autokluba s Preluka, što će omogućiti spoj ceste sa Džamijom na južnom dijelu pored stadiona na Rujevici. Za realizaciju cjelokupnog projekta potrebna su velika ulaganja u komunalnu infrastrukturu koja bi se podmirila iz komunalne naknade, onako kako je to predviđeno odlukama Grada.

Nadja Poropat (SDP) je kazala kako Rijeka po zadnjem popisu ima 108.000 stanovnika. Pad je značajan pa je zanima na koji način se misli privući mlade da ostanu u gradu Rijeci, ili privući one koji su otišli da se vrate.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio  kako  se radi o privremenim rezultatima popisa stanovništva. Ti su rezultati, kako u Rijeci tako i u ostatku RH poražavajući. Za cijelu RH je potrebna sveobuhvatna demografska politika. Jedinicama lokalne samouprave dostupne su samo određene mjere. Na početku mandata je navio kako je novoj gradskoj upravi briga o djeci posebno važna, i da će se poseban naglasak dati na odgoj i obrazovanje. Povećali smo dvostruko naknade za novorođenu djecu, na amandmane Akcije Mladih i PGS-a, proračunom smo predvidjeli i dadilje. U tijeku je izgradnja 90 stanova POS-a na Martinkovcu koji će biti gotovi sredinom iduće godine. Osigurali smo zemljište za novih 40 stanova koji će se graditi na Krnjevu. Uskoro ćemo ugostiti Konferenciju Afordable house, pomoću koje ćemo u kontekstu najboljih primjera razmotriti kako doći do najpovoljnije riječkog modela, što neće biti lako. Namjeravamo iz POS-a izvući ono što je moguće, bolje i više, a smatramo da je uz kupnju, koja zahtjeva puno papirologije, gradnja stanova za najam podjednako dobra opcija. To su neke mjere koje možemo poduzeti na lokalnom nivou, uz širenje stambenih i poslovnih zona. U tijeku je natječaj za zonu Bodulovo. Želimo kroz  partnerski odnos s malim i srednjim poduzećima Rijeku pretvoriti u privlačnu destinaciju. Velike investicije otvaraju nove perspektive i vjerujem da ćemo, ako ne povećati, onda uspjeti barem zadržati broj stanovnika.

Ljiljana Cvjetović (HSU) je također govorila o povećanju cijena Autotroleja naglasivši kako je najveći udar napravljen prema umirovljenicima. Usprkos svim izračunima, broj korisnika je uvijek isti prije i poslije poskupljenja. Smatra kako će se nakon povećanja cijena, broj korisnika još više smanjiti. Zanima ju gdje je tu smisao i kako će to pomoći Autotroleju.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio  kako  je dio tog pitanja već prethodno odgovorio. Ne povećavaju se cijene samo za umirovljenike, već i za građanstvo za 20%, a studentima i učenicima od rujna ove godine. To je jedna od najtežih odluka koju smo donijeli, ali smo je morali donijeti jer 14 godina cijena nije dirana, a svi ostali troškovi su rasli, energenti, inflacija i izloženost društva pandemiji. Ova odluka bila je nužna, koliko god bila nepopularna. Nisu nas građani birali samo da donosimo popularne, nego i nepopularne odluke. Inflacija od 5 % je pojela kupovnu moć svih, činimo sve što je moguće da se usklade plaće. Javni prijevoz je subvencionirana djelatnost i iz proračuna se dosta novaca izdvaja za Autotrolej.

Vijećnica Ljiljana Cvjetović je odgovorila kako je javni gradski prijevoz jedini ekološki prihvatljiv i zato treba biti efikasan. U mnogim gradovima se smanjuju cijene ili je javni prijevoz besplatan. Ni grad Rijeka niti Autotrolej nemaju viziju kako učiniti efikasan i jeftin gradski prijevoz. Ne možemo svi biti na socijalnom programu.

Aleksandar- Saša Milaković (Nestranački) je govorio o problem riječkih malih brodara. U luci Rijeka ne postoji Pravilnik o komunalnim vezovima za jahte i brodove koji se bave gospodarstvom, pa moraju plaćati istu cijenu. Vez je višestruko skuplji nego u drugim lukama. Mali su brodari prisiljeni tražiti druge lokacije i mijenjaju sjedište svojih tvrtki. Zna da to nije nadležnost Grada, ali gradonačelnik sjedi u Upravi Luke Rijeka pa ga zanima na koji način to misli riješiti.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio  kao će se očitovati u pisanom obliku. Problematika postoji, zna da Luka putem dnevnog veza za jahte, mega jahte i brodove ostvaruje dobar prihod. Nije mu jasno misli li Milaković na ribare ili na sve druge, osim ribara. Ribari imaju djelomično riješen problem veza. Na sastanku gradonačelnicima Pule i Splita podržao je prijedlog decentralizacije upravljanja lučkim dobrom. Ovako to nije u našoj domeni. To će pitanje potaknuti na Upravnom vijeću LUR i tražiti da se potrebni pravilnici donesu kako bi se položaj tih brodara poboljšao. Rijeka je  svojevrsni HUB za izmjenu gostiju na malim brodovima koji primaju do 50 turista, i koji iz Rijeke kreću prema otocima i Dalmaciji. Pitanje izrade ovog pravilnika ću postaviti prvom prilikom.

Davor Štimac (Nezavisni) je kazao kako je već postavio pisano pitanje vezano uz angažman gosp. Lukanovića. Nije zadovoljan odgovorom i zanima ga koji su bili razlozi i čime se gradonačelnik rukovodio pri zaključivanju tog ugovora i koje su usluge obuhvaćene ugovorom. Zašto gradonačelnik građane nije s time upoznao i iz kojeg razloga Grad Rijeka s preko 5050 zaposlenika nema nikog sposobnog za takav posao. Gradonačelnik nije odgovorio na konkretno pitanje, a gosp. Lukanović nastavlja raditi na provedbenom programu. Zašto to ne može raditi netko drugi. Spomenuo je da je gradonačelnik rekao da je ugovor sklopljen u rujn 2021., dok je na stanicama Otvorenog proračuna vidljivo da je ugovor popisan 21. 11.2021.g

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio  kako se o tome očitovao javno u intervjuu novom listu i medijskim istupima. Lukanović je angažiran zbog svojeg profesionalnog habitusa, kao uspješni gradonačelnik i istaknuti gospodarstvenik i njegovi savjeti važni i bitni. U tom kontekstu na provedbenom programu radili su mnogi suradnici poput Nataše Zrilić i Srđana Škunce, ali i drugi pročelnici. Plan je usklađen s razvojnim planom koje je donijelo GV u prethodnom mandatu. Savjeti koje je dobio su bili hvale vrijedni oko vrtića, iznalaženja prostora za pronalaženje dodatnih kapaciteta i određenih rekonstrukcija koje su provedene i koje će se još provoditi. Radi se o neto iznosu od 20.000 kuna sve je transparentno i nitko nije ništa skrivao.

Vijećnik Davor Štimac, je zahvalio na odgovoru, ali smatra da javnost ne misli tako. Čudi ga da se gradonačelnik nije konzultirao s osobama koji u gradskoj upravi i vrtićima rade, njihov sat košta 35 kuna. U sadašnjoj situaciji kada su djelatnici nezadovoljni svojim primanjima ovo je u najmanju ruku upitno.

Kristijan Čarapić (SDP) je postavio pitanje vezano uz zonu Bodulovo za koju je trenutno u tijeku javni natječaj za iskazivanje interesa za otkup zemljišnih čestica. Zanima ga kakav je interes.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio  kako se radi o realizaciji poslovne zone Bodulovo s preko 20.000 m², sa osam parcela od 1000m² i više, gdje će se poticati mogućnost gradnje objekata prvenstveno IT zelenih i plavih tehnologija. Početna cijena je 61 eur po m², a uređenje zone je financirano iz EU projekta. Zona je opremljena komunalnom infrastrukturom. Interes je velik, primili smo dvadeset upita i pisma namjere, Rok je kraj svibnja, a sada je u fazi iskazivanje interesa. Među zainteresiranima su i uspješne riječke tvrtke. Promišljamo o širenju te zone na još dvije parcele. Kada zatvorimo izgrađenu zonu i dobijemo nove poduzetnike stvorit će se preduvjeti za njeno širenje.

Ivana Prica (SDP) je govorila o održivom gospodarenju otpadom. Grad Rijeka je uz sufinanciranje iz EU fondova počeo s izgradnjom sortirnice. Zanima ju je li sortirnica izgrađena i kakvi će biti benefiti za  Grad Rijeku.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako će sortirnica u Mihačevoj dragi obrađivati 7 tona po satu. Bit će gotovo veoma brzo. Objekt je već spojen na el. Mrežu, i uskoro slijedi tehnički prijem. Cijeli projekt financiran je EU sredstvima iznosom  od 37 milijuna i gotovo je u cijelosti financiran EU sredstvima. Taj objekt služit će tome da se sav izdvojeni otpad, plastika karton, metal, staklo, PET sortira. Dnevno se predviđa oko 50 tona otpada, odnosno 7 tona po satu. Vrlo brzo ćemo se vidjeti na otvorenju sortirnice koja je korak ka individualizaciji prikupljanja otpada od strane KD Čistoća

Danijela Bradamante (SDP) postavila je pitanje rekonstrukcije Adamićeve ulica koja je najavljena prije dvije godine. Zanima ju da li je u planu početak radova?

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je prije dvije godine završen značajan projekt rekonstrukcije Krešimirove ulice. Sada je potrebno kroz Adamićevu ulicu provesti produženje infrastrukture. Radove financiraju Hrvatske ceste sa 7,6 milijuna kuna, Grad Rijeka sa 1,7 milijuna i KD VIK sa 27 milijuna kuna iz europskih fondova i 900.000 kuna vlastitih sredstava. Radovi će se odvijati na potezu od restorana Indexa (Brajda) do Mrtvog kanal. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću je provedeno, dokumentacija je trenutno na kontroli u Hrvatskim vodama. Objavu nadmetanja očekujemo u ožujku. Radovi će trajati 8 mjeseci,  a čitav ugovor 13 mjeseci. Za vrijeme radova Adamićeva ulica će biti zatvorena, a sav promet će se odvijati Rivom. Ako javna nabava prođe bez problema radovi će započeti prije ljeta ove godine.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) postavio je pitanje najznačajnije gradske službe – vatrogasaca, koji u životu grada najbitnija stavka jer odlučuju o ljudskim životima. Iz njihovih redova i po njihovim informacijama, uvjeti su im grozni. Znam da Grad ne odlučuje o njihovom budžetu i  financiranju u 100% obliku. Kazao je kako su u situaciji kad je bio potres u Petrinji riječki vatrogasci bili na terenu od 0 do  24 sata na raspolaganju. Država je u gradski proračun za to uplatila 570.000 kuna, Koliko smo uspjeli doći do informacija od ekipe koja je s nama pričala iz vatrogasne službe u njihov budžet je iz Grada Rijeke došlo samo 170.000 do 200.000 kuna nazad za tu Petrinju, pa me zanima gdje je ovaj ostatako do 570.000 kuna završio ostatak. Traži pisnai odgovor.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako će dostaviti pisani odgovor.

Vedran Vivoda (AM) je kazao kako smo svjedoci da smo izgubili 34.000 stanovnika od zadnjeg popisa. Broj zaposlenih u upravi je u međuvremenu povećan za 200 u Komunalnim i trgovačkim društvima za 100, a u ustanovama kulture 200 ljudi. Prihodi od poreza i prireza su porasli od 230 milijuna na 260 milijuna. Zanima ga kako se točno izračunavaju osnovice i koeficijenti plaće u gradskoj upravi, jer   vidimo bunt radnika. Najveći je problem u tome što se djelatnici gledaju preko nišana jer u gradi nitko ne zna tko koliko dobije plaće. Misli li se ići u reorganizaciju gradske uprave, komunalnih i trgovačkih društava jer ni oni sami ne znaju kolike su im plaće. Traži pisani odgovor u kojem će biti naznačeni svi koeficijenti, sve osnovice, svi načini izračuna plaća, sva radna mjesta svih djelatnika gradske uprave, komunalnih i trgovačkih društava i ustanova.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako su radno-materijalna prava komunalnih i trgovačkih društava, Javne vatrogasne postrojbe i ustanova regulirana zakonom. Koeficijente je donijelo Gradsko vijeće i javno su dostupni. Nema nikakvih tajni, niti se išta skriva. Svi imaju pravo doznati koefcijente. Na webu su dostupni podaci o svakoj plaći djelatnika gradske uprave, a to se može proširiti i komunalna i trgovačka društva. Zakon o sprječavanju sukoba interesa proširio je broj osoba koje moraju dati uvid u svoje prihode, pa je i to dostupno. Rekonstrukcija se sprema i bit će dostupna javno. Gradonačelnikova je obaveza da predlaže, a Gradsko vijeće da odlučuje. U tijeku su konzultacije komunalnim i trgovačkim društvima. Svjestan je da je inflacija učinila svoje i smanjila kupovnu moć građana. Odgovor na traženo će dati u razumnom roku.

Vijećnik Vedran Vivoda je gradonačelniku, ali i djelatnicima društava dao savjet da kad budu išli na pregovore bez osnovice od  6.444 kune nema razgovora.

Josip Ostrogović (HDZ) govorio je o poslovnom prostoru na Korzu gdje radi Mc Donalds, a koji koristi tvrtka Globalna hrana, s kojom je sklopljen ugovor u kolovozu prošle godine. U ugovoru stoji da se vanjski prostor ne može preurediti bez suglasnosti. U međuvremenu je bez suglasnosti izgrađena unutarnja nadstrešnica. Zatraženo je mišljenje nadležnog odjela. Informacije o izgradnji su potvrđene i utvrđeno je da je građenje nadstrešnice protivno ugovoru. U ugovoru stoji da će se ugovor raskinuti i naplatiti ugovorna kazna. Zanima ga zašto Grad Rijeka nije naplatio kaznu i pokrenuo raskid ugovora prema člancima 13. i 12. iz ugovora i smatra li se gradonačelnik odgovornim za cijelu nastalu situaciju.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se radi o atraktivnom prostoru koji donosi velik prihod u proračun. Upoznat je s određenim zahtjevima i žalbama vezanim uz tu problematiku, koje se koliko je poznato još uvijek rješavaju. Ne pozna detalje svih poslovnih prostora. Dat će opisani odgovor, a odgovor će dati i pročelnica Šulina.

Vijećnik Ostrogović je odgovorio, da ako je ispravno razumio, ako je neki poduzetnik velik, nećemo ispoštovati ugovor, a ako je neki mali onda ćemo ga razvaliti, tako funkcionira Grad Rijeka.

Nebojša Zelić (Možemo!) je govorio o problemu prometa u Rijeci. Smatra da je koncept prometa zastario, Rijeka nije grad za ulične hodače, nabavilo se 600 romobila koji se nemaju gdje voziti i ne zna se gdje bi se trebali kretati. Isto je sa električnim biciklima za koje se ne zna gdje bi se trebali voziti. Loša je prometna signalizacija, loši su prijelazi koji su nesigurni. Gradonačelnik je rekao da će se to planira riješiti kada se Rijeka promet pripoji Rijeka plusu. Zanima ga što se događa s tim planom. Jesu li učinjeni neki koraci da se napravi plan koji bi Rijeku usmjerio prema nekom prometno pristupačnijem gradu.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je pitanje sveobuhvatno i bez pripreme će odgovor biti više filozofski nego konkretan. Njegova je obaveza svaka tri mjeseca izvještavati o rezultatima pripojenja ovih tvrtki što će i učiniti. Promet se ne može riješiti preko noći. Cestogradnja se dijelom rješava i uz pomoć i koordinaciju nadležnog Ministarstva. Gradi se najskuplja cesta u Hrvatskoj duga 3 km koja će spojiti Zagrebačku obalu s čvorom Škurinje i dodatno rasteretiti transverzalne ceste. Promišljamo i dalje. Potpisan je ugovor za još 600 m te ceste. Radi se projektu spoja Žabice sa tom cestom. Ideja je da jedna od četiri trake glavne riječke prometnice bude namijenjena samo za javni prijevoz. Radila se studija za biciklističku stazu na ravnim cestama od Kostabele do centra grada. Riječka Ricikleta je proizašla iz projekta Civinet i pokazala se izuzetno prihvaćenom od građana i turista. Korištenje romobila zakonski je dosta neregulirano. Brzina im je ograničena u određenim dijelovima grada. Romobili su pozicionirani sukladno natječaju. Još uvijek nije regulirano ostavljanje romobila. Imamo dva ozbiljna pisma namjere za rješavanje pitanja garaža i  pred raspisivanjem smo jednog natječaja, a za drugi se rješavaju imovinsko-pravni  problemi. Što se problema prometa tiče, razmišlja se o proširenju zona naplate parkiranja jer u nekim mjesnim odborima postoje peticije za uvođenje reda, odnosno uvođenje naplate parkiranja.

Iva Davorija (Možemo!) je također govorila o natječaju za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja Sekundarnog gradskog središta Rujevica u Rijeci. Rezultate smo vidjeli, pozdravlja takvu praksu. Iz natječaja i rješenja vidljivo je da ne postoji smisleno postupanje pri donošenju urbanih rješenja. Problem je da je ta koncepcija zamišljena 2003.g.,  prije krize i ne odgovara razvojnim i demografskim kretanjima danas.  Spominje se nedefinirana studija koja pokazuje interes investitora koji je u međuvremenu pronašao drugu lokaciju. Zanima ju tko su ti investitori i tko su korisnici tih ogromnih kvadrata zamišljeni 2003.g.

Odgovorio je pročelnik Srđan Škunca. Riječ je o razvojnom projektu. Vijećnica Davorija je pobrkala neke teme. U natječajnoj programu definiran je određen broj sadržaja, a dio je bio anketnog karaktera u smislu davanja vizije mogućeg razvoja. Nama je važna urbanistička vizija. Ovaj će se projekt realizirati kroz nekoliko desetljeća. Kada krenemo s prvim krampom moramo znati koncepciju prostora, a ona je urbanistička. Moramo sadržajno analizirati aktualne zahtjeve. Ne treba se povezivati demografiju s razvojnim potencijalom grada. Rijeka je sjedište, ne samo prstena i Urbane aglomeracije, nego ovog dijela Jadrana i mora imati viziju kako i na kojim prostorima razvijati te potencijale. Naša je želja biti Hub. Tražimo modele, ne samo stanova POS-a nego i najma. Moramo osigurati mobilnost. Slaže se da pojedine prostorne  dokumente treba revidirati, no da bi popis stanovništva bio osnova za promjenu GUP-a, on mora biti detaljno obrađen i dati podatke po dobi, spolu, zanimanju, obrazovanju stanovništva i druge važne podatke. To očekuje Županiju i odnosi se na njihove prostorne planove, kao i na sve gradove i općine u RH.

Vijećnica Iva Davorija je replicirala kako smatra da je važno koliko je recentan dokument na kojem se nešto temeljilo. Ovakva Rujevica po njenom mišljenu primarno odgovara trgovačko-poslovnom planu.

Petar Petrinić (SDP) govorio je  o projektu Energane – IT inkubatora. Zanima ga koji je trenutno status, kada se očekuje početak radova, koji su sadržaji predviđeni i koliko će realizacija tog projekta doprinijeti revitalizaciji tog područja.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je kroz poticanje IT sektora i poduzetništva ovo jedan od značajnijih projekata, posebice za mlade ljude za koji su dobivena bespovratna sredstva od gotovo 32 milijuna kuna. Na natječaju Ministarstva dobivena su i dodatna sredstva u iznosu 2,7 milijuna kuna. Riječ je  o inkubatoru za kreativne i IT industrije koji će se graditi na 2.700 m² na prostoru Ružićeve ulice. Kada bude gotovo, možda i neki drugi investitori prepoznaju tu lokaciju. Proveden je  natječaj. Prvi je poništen radi proceduralnih razloga. Na novom je najbolja ponuda milijun kuna manja nego na prvom. Izvođač je Lavčević d.d. iz Splita, a potpis ugovora iskoristit će se za Kick of konferenciju projekta. Rok izvedbe je 15. mjeseci pa bi radovi mogli biti gotovi sredinom 2023.g. nakon čega slijedi useljenje korisnika.