Ime lokaliteta Banderovo javlja se relativno kasno. Vidimo na topografskoj karti sudskog okruga Rijeka iz 1851. god. koju je nacrtao I. Rossi (podatak: Radmila Matejčić, Kako čitati grad, 2007. god.) Naime, širenjem grada šume, pašjaci, vinogradi i vrtovi postaju građevinska zemljišta, mijenjaju se vlasnici, pa tako i imena.
Čitajući knjigu dr. Vande Ekl, Živa baština, može se saznati da se ranija područja današnjeg Banderova zvalo Musunišće (Povijest Rijeke, te Živa baština), a bilo je okruženo lokalitetima koji do danas nisu pormijenili ime:
Južno: Štranga, Cecilinovo, Pod pinjol
Istočno: Nad Lazaret, Anderlova, Šumber
Sjeverno: Dolci pul potoka (Škurinje)
Zapadno: Podmurvice
Šumber – na istočnom dijelu općine Plase, naziv poznat samo najstarijim stanovnicima – niska šuma
1841. god. – Šumber sjeverno od Nad Lazareta, istočno od Mušunišća zajedno na Škurinjski potok na kraju Škruinjska dolina
Škukrinje – dolina duž uzvisine Drenova do Brajde, kroz nju je protjecao potok.
U XV st. poznato po vinogradu, maslinicima i pašnjacima. Augustinci su tu imali mnoga zemljišta.
Nad Lazaret – Južno od Šumbera, jugoistočno od Mušunišća, istočno od Štrange, sjeverozapadno od Brajde (vinogradi i voćnjaci).
1842. godine se još spominje u dokumentima, danas se više ne čuje taj naziv.
(S.L. i Đ.D.)