Posljednja sjednica gradskog vijeća prije godišnjih odmora imala je opsežan dnevni red u kojem su se posebice isticale točke o zaduživanju Grada Rijeke kod Raiffeisenbank Austria d.d., Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Trsata, Izvješća o poslovanju komunalnih društava i prijedlog Odluke o komunalnom redu.

Gradsko vijeće na početku sjednice imenovalo je Elviu Fabijanić za člana Školskog odbora Osnovne škole – Scuola elementare “Dolac”, a Elvia Baccarinija za člana Školskog odbora Osnovne škole – Scuola elementare “San Nicolo”.

Zaduživanje Grada Rijeke kod Raiffeisenbank Austria d.d. za financiranje kapitalnih projekata i Odluka o prihvaćanju kapitalnih projekata Grada Rijeke

Izvješće o prijedlogu zaduženja dao je gradonačelnik Obersnel pojasnivši način na koji je proveden natječaj za odabir najpovoljnijeg ponuđača, kao i zakonski postupak koji je trebalo provesti budući da se jedinica lokalne samouprave sukladno Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu može zadužiti uzimanjem kredita na domaćem tržištu novca i kapitala i kod izvođača radova isključivo za kapitalni projekt obnove i razvitka, na temelju odluke predstavničkog tijela i uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

22 sjednica Gradskog vijeća

22. sjednica Gradskog vijeća

Proračunom Grada Rijeke za 2003. godinu planirano je zaduživanje Grada Rijeke u iznosu od 6.000.000,00 kuna za realizaciju kapitalnih projekata planiranih utvrđenih planom Kapitalnih ulaganja u 2003. godini. Od ukupnih sredstava kredita iznos od 3.700.000,00 kn namijenjen je za uređenje nogometnog igrališta SRC Belveder. Predviđeni su građevinski radovi na podlozi igrališta, postavljanje umjetne trave, zatvaranje igrališta ogradama i uređenje svlačionica objekta.
Preostali iznos sredstava planiran je za nabavu nove računalne opreme, zamjenu tehnički i tehnološki zastarjele računalne opreme te nabava diskovnog podsistema u iznosu 2.300.000 kn, čime će povećati kapacitet diskovnog prostora na postojećem glavnom serveru, postići veće brzine pristupa podacima te veće sigurnosti podataka. Odgovarajući na pitanje koji će se softwer nabaviti za te novce, Obersnel je u odgovoru još jednom pojasnio da se kupuju diskovni sistemi i druga informatička oprema, te da se “neće kupiti niti jedan softwer koji služi za igranje u slobodno vrijeme”.

Detaljnji plan uređenja povijesne jezgre Trsat

Detaljnji plan uređenja povijesne jezgre Trsat predstavio je mr. sc. Ivica Plišić član Poglavarstva zadužen za područje razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemljištem. O njemu je, kako je rekao Plišić, provedena Javna rasprava i izvedena dva izlaganja projekta, a svi su prijedlozi i sugestije razmotreni i većim dijelom uvršteni u plan.
Radi se o prijedlogu koji obuhvaća registriranu povijesnu cjelinu jezgre Trsata s naseljem i Gradinom, prostor Trsatskog Svetišta, dio prostora između Puta V. Valkovića i ulice S. Radića te rubne zelene površine. Realizacijom plana uvesti će se nove pješačke zone u jezgri Trsata pa će tako nakon izgradnje spojne ceste između ulice J. Rakovca i S. Radića ubuduće Trsatom moći voziti samo javni gradski prijevoz, a predviđena je i uspinjača na Trsat.

Plan uredenja povijesne jezgre Trsata

Plan uredenja povijesne jezgre Trsata

Detaljni plan predviđa stambenu namjenu, odnosno mješovitu – poslovno stambenu, javnu i društvenu, kulturnu namjenu te područje za šport i rekreaciju. Predviđena je izgradnja novih parkirnih mjesta za stanovnike i nova javna parkirališta uz Svetište. Plan predviđa i preseljenje boćališta koje se trenutno nalazi unutar kompleksa Gradine Trsat na novu lokaciju. Male su nesporazume izazvali dijelovi prijedloga lokacije uspinjače i boćališta što je prvo u prijedlogu mr. Plišić odbio, a nakon toga prihvatio. Gradski su vijećnici u raspravi već do u detalja razradili način na koji će se buduća uspinjača moći “nasloniti na “budući krov” boćališta, jer je to tehnički izvodivo.

Izvješća o poslovanju komunalnih i trgovačkih društava u 2002.

Vijeće je bez veće rasprave usvojilo Izvješća o poslovanju pet komunalnih i jednog trgovačkog društva u vlasništvu Grada Rijeke u 2002.g., uz  primjedbu da se iz rasprave izdvoji izvješće o Autotroleju i raspravi na zasebnoj točci. Ognjen Crrnković (u ime klubova HDZ i HKDU) je zatražio da se o izvešćima raspravi ujesen, i to jedno po jedno komunalno društvo, jer je tako dogovoreno prije dvije godine na sjednici Gradskog vijeća. Vijećnik Ivan Ivaniš (SDP) mu je pojasnio da se tada radilo o jednokratnoj odluci Gradskog vijeća, budući da se htjela napraviti inventura stanja u komunalnim društvima kako bi se novo Gradsko vijeće upoznalo s njihovim poslovanjem. Gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako nema potrebe za raspravom o svakom društvu zasebno jer bi nam za to trebalo 6 mjeseci, rekao je Obersnel.

Predsjednik Gradskog vijeća je stavio na glasovanje prijedlog o usvajanju izvješća Komunalnih društava, a potom i prijedlog da se na jesen raspravlja o svakom komunalnom društvu za koji je glasovalo samo 4 vijećnika, pa je nekoliko vijećnika predvođeno Ognjenom Crnkovićem (HDZ) demonstrativno napustilo sjednicu. Nakon toga je u slijedećoj točci raspravljano o stanju u KD Autotrolej koje je vijećnicima predstavio direktor “Autotroleja” Ćiril Jurišić koji je iznio podatak da Autotrolej ima 41 liniju od toga 12 na području grada Rijeke a 29 na području drugih jednica lokalne samouprave. U Rijeci je prevezeno 4.800.000 km na gradskim linijama. Iscrpno je naveo podatke o ukupnim prihodima i rashodima, nedostajućim sredstvima po linijama i načinu subvencioniranja linija po općinama i gradovima vlasnicima i nevlasnicima.

Ukupni troškovi linija iznose 107,5 milijuna kuna, od čega na Rijeku otpada 57,7 milijuna kuna. Što se tiče prihoda oni iznose 69,3 milijuna kuna, od čega prihodi na području Rijeke 37,5 milijuna kuna. Ispada da se po prosječnom proračunu nedostajući prihod po kilometru linije kreće od 2,2 do 8,94 kn, odnosno iznosi u prosjeku 4,23 kn. Subvencije troškova poslovanja temeljem učešća u vlasništvu su nedostatne pa tako nedostajući prihod iznosi 38,3 milijuna kuna, od čega po linijama za sve vlasnike otpada 30,8 milijuna kuna, a za nevlasnike 7.4 milijuna kuna. Prema planu za 2003.g. subvencije Grada Rijekei znose 23,5 milijuna kuna čime j Grad rijeka preuzeo veću obvezu od one koja proizlazi prema nedostajućim prihodima u iznosu 3,3 milijuna kuna.

Jurišić je također naveo da je 2002.g. realizirano 9.339.252 kilometra, što je na nivou 2001.g. i manje je za 3,1 % od plana, dok se broj putnika smanjio za 5,3 posto. U raspravi koja je potom slijedila manje – više svi su se vijećnici složili oko činjenice da građani Rijeke nisu zadovoljni kvalitetom usluga koje daje Autotrolej, smatraju da bi trebalo utvrditi trošak svake pojedine linije i podijeliti ga na korisnike bez obzira na vlasništvo (E.Fabijanić – SDP), govorilo se i o potrebi racionalizacije i traženja unutarnjih rezervi, te dakako i o potrebi ulaganja u dobavu novih autobusa i njihovo osuvremenjivanje klimatizacijom te uvođenje željeznice u javni promet (Obersnel).

Izvješće o poslovanju Autotroleja za 2002.g. je na kraju prihvaćeno s 18 glasova za, a o Autotroleju će još biti riječi prije usvajanja smjernica zo 2004. g. Preostale točke, budući da o njima nitko nije htio raspravljati, usvojene su u kratkom roku jedna za drugom. Slijedeća sjednica Gradskog vijeća zakazana je za rujan.

Aktualni sat

Aktualni sat je obilježio verbalni duel na relaciji vijećnik Vladimir Bebić i gradonačelnik Obersnel. Povod su bila dva Bebićeva pitanja. O ustupanju prostora za osnivanje tzv Antimuzeja i zatrpavanju rupe na gradilištu Fenixve.

Vladimir Bebić

Vladimir Bebić

Bebić je postavljajući pitanje izjavio da je Rijeka nekad bila gospodarski gigant i kulturni patuljak, a sada je postala i privredni i kulturni patuljak, te naš grad sada “baulja u sivilu kulture”. Bebić je tvrdio da je zagrebački umjetnik i kolekcionar Vladimir Dodig Trokut ponudio Rijeci zbirku, vrijednu koliko vrijede Viktor Lenac i Riječka banka zajedno, i traži samo prostor, a da mu na njegov prijedlog od 30. svibnja gradonačelnik Obersnel još nije odgovorio.
Drugo Bebićevo pitanje bilo jepovezano uz rupu na gradilištu Fenixve, za koju je tvrdi Bebić gradonačelnik obećao u nekoliko navrata da će je zatrpati. Bebić je tvrdio da je Grad vlasniku tvrtke Austrograd izgradio garažu i cestu i dao mu gradilište Fenixvea.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio da se ne slaže s konstatacijom da je Rijeka nekad bila privredni gigant i kulturni patuljak, te nije niti danas, ni privredni niti kulturni patuljak, samo to neki ne žele priznati. Što se tiče prepiske s g. Dodigom Trokutom, Dodigu je odgovoreno i očekuje ga se na razgovoru na kojem će se vidjeti što se može učiniti. Podsjetio je Bebića da je u lipnju Rijeku posjetio sv. Otac, da smo slavili blagdan Sv. Vida, bila je i Fiumanka i niz drugih događanja pa nije bilo previše vremena za sve.

Što se tiče drugog pitanja Bebić očito zna više nego on, rekao je Obersnel i s primjetnim strpljenjem Bebiću objasnio da Gradska uprava nije g. Pilepiću niti tvrtki Austrograd ništa izgradila, već se radi o realizaciji Detaljnog plana koji je usvojilo Gradsko vijeće. Tim detaljnim planom predviđena je izgradnja garaže na području na kojem je i izgrađena. Radi se o privatnom zemljištu koje je Austrograd kupio od tvrtke Beretich motors i temeljem detaljnog plana počeo izgradnju garaže . Istim tim Detaljnim planom predviđena je izgradnja i cesta iznad željezničke pruge i njeno spajanje s Dežmanovom ulicom, prema tome radi se ono što je naša obveza temeljem Detaljnog plana. Što se tiče financijske situacije u Austrogradu to nije naš problem.

Vojko Obersnel - 22 sjednica Gradskog vijeća

Gradonačelnik Vojko Obersnel

Gradilište Fenixve je stečajni upravitelj tvrtke Fenixve prodao najpovoljnijem ponuđaču a to je bila tvrtka Austrograd koja je i platila 6 milijuna maraka za to zemljište. U međuvremenu je došlo do kraćeg zastoja u izgradnji, ali prema informacijama koje on ima od izvođača i banke koja ga prati, radovi bi mogli započeti za nekoliko mjeseci. Prema tome, rekao je Obersnel mogu održati obećanje da ćemo zatrpati sve rupe u gradu osim rupa u nečijim glavama.
Na to je Bebić ponovno izašao za govornicu i rekao da je g.Dodig u Rijeci i da on s njim prije kavu svaki dan, a što se tiče Austrograda ne drže se obećanja jer su “svi unutra u toj rupi u Austrogradu i svi ćete vi jednog dana zbog toga odgovarati, a najveća rupa u nečijoj glavi je u Vašoj, gradonačelniče”, za što mu je predsjednik Gradskog vijeća uputio opomenu.

Obersnel se nije dao smesti pa je otrpio uvredu, pojasnivši da je g. Dodig kad već pije kavu s Bebićem, trebao mu i reći da za 15 sati ima dogovoren sastanak u Gradskoj upravi, a što se tiče rupa nije više htio komentirati stavove Bebića, prepustivši drugima da odluče tko ima rupe u glavi.