Stvaranje kulturno-turističke destinacije koja uključuje nove kulturne i turističke sadržaje razvijene u sklopu reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine u zajednički i jedinstveni kulturno-turistički proizvod što doprinosi turističkoj prepoznatljivosti i posjećenosti i održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.
Integrirani program „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, trogodišnji je projekt koji provodi Grad Rijeka u partnerstvu sa Sveučilištem u Rijeci i Turističkom zajednicom grada Rijeke. Integrirani program „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ bavi se obnovom i stavljanjem u funkciju dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture – motornog broda Galeb i Palače Šećerane u sklopu bivšeg industrijskog bloka Rikard Benčić. Program uključuje kreiranje nove kulturno-turističke rute te znanstveno edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu baštinu.
Po završetku rekonstrukcije i opremanja, objekti će na ukupno 9524,9 m² imati višestruku kulturnu i komercijalnu namjenu: za stalne muzejske postave, povremene izložbe, kreativne radionice, ljetno kino, tematske konferencije, smještajne kapacitete i niz komercijalnih usluga vezanih izravno za kulturnu baštinu.
Strukturni fondovi – Europski fond za regionalni razvoj – Operativni program “Konkurentnost i kohezija”
Objavljena je nabava Usluga revizije EU projekata Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine.
Brod Galeb planira se pretvoriti u brod/muzej. Planirani zahvati odnose se na prenamjenu i izvođenje potrebnih zahvata za stavljanje u funkciju navedenih prostora za potrebe broda/muzeja kao odjela gradskog muzeja (80% prostora kulturne namjene) i pratećih turističkih sadržaja (20% prostora kulturne namjene).
Projektom je predviđeno da brod ostane privezan u riječkoj luci i da se svojim bogatim sadržajima uklopi u kulturno-umjetnička strujanja u gradu Rijeci. Predviđa se niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, video projekcije i drugi sadržaji koje će provoditi riječke kulturne institucije. Provedbom projekta Brod će postati turistička atrakcija kulturnog predznaka. Otvaranje Broda kao novog kulturno-turističkog sadržaja potaknut će otvaranje novih radnih mjesta u sektoru kulture.
Zahvati na rekonstrukciji postojećeg broda za potrebe kulturne i ne-kulturne namjene planiraju se tako da se ne mijenja vanjski izgled, već se novi sadržaj uz što manje, ali ipak potrebne intervencije smješta u prostor. Na taj način zadržavaju se osnovna obilježja broda, a on se korištenjem transformira za novu funkciju. Uvode se novi sigurnosni i tehnički sustavi koji omogućuju suvremeno korištenje i razvoj muzejskih aktivnosti.
U sklopu broda predviđeni su komercijalni prostori – hostel, restoran i kafić koji će povećati turističku atraktivnost i iskoristivost novouređene kulturne baštine, te stvoriti nove smještajne kapacitete kojima centar Rijeke oskudijeva, a na taj način i direktno doprinijeti povećanju broja noćenja i produženju turističke sezone s obzirom da je predviđeno kako će brod Galeb biti otvoren za posjetitelje i goste 365 dana u godini.
Zahvati na rekonstrukciji postojećeg broda za potrebe kulturne i ne-kulturne namjene planiraju se tako da se ne mijenja vanjski izgled, već se novi sadržaj uz što manje, ali ipak potrebne intervencije smješta u prostor. Na taj način zadržavaju se osnovna obilježja broda, a on se korištenjem transformira za novu funkciju. Uvode se novi sigurnosni i tehnički sustavi koji omogućuju suvremeno korištenje i razvoj muzejskih aktivnosti.
Koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da muzejski postav bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama što će ujedno i oživjeti ovaj brod.
Radovi remonta i rekonstrukcije broda Galeb koji se izvode u brodogradilištu Dalmont d.o.o. u Kraljevici bit će dovršeni 31. svibnja 2024. godine.
Objavljeno je prethodno savjetovanje u sklopu nabave – Nabava opreme stalnog muzejskog postava za m/b Galeb u trajanju do 11.03.2024. godine
Palača šećerane u industrijskom kompleksu Rikard Benčić jedna je od građevina koje su do 90-tih godina prošlog stoljeća činile industrijski kompleks koji je kroz povijest bio središte industrije u zapadnom dijelu Rijeke. Palača Šećerane zaštićeno je kulturno dobro od 1970. godine. Grad Rijeka do sada je uložio oko 12 milijuna kuna u višegodišnja istraživanja i restauraciju vrijednih artefakata Palače, u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom po čijim su osnovama predložene smjernice za potrebu izrade projektne dokumentacije njene obnove. Kao rezultat opsežnih istraživanja na ovom vrijednom zdanju Grad Rijeka i Hrvatski restauratorski zavod pripremili su monografiju „Palača Šećerane u Rijeci – konzervatorska i restauratorska istraživanja“ te je izrađen i interaktivni CD ROM.
Blok bivšeg kompleksa nalazi se u centru grada, u blizini željezničkog i autobusnog kolodvora, u okruženju drugih zgrada javne namjene, ali i poslovnih i stambenih sadržaja. Izvrsno je prometno povezan javnim prijevozom i pješačkim tokovima. Rekonstrukcijom i opremanjem ova barokna palača postat će sjedište gradskog muzeja. Riječ je o projektu „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, za koji je Gradu odobreno 69 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“
Program „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ uključuje kreiranje nove kulturno-turističke rute, te znanstveno edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu baštinu.
Realizacija ovog projekta sastavni je dio Europske prijestolnice kulture u Rijeci 2020.
Rekonstrukcijom i opremanjem Palače Šećerane omogućit će se korištenje kulturnog dobra koje trenutno nije u funkciji. Obnovom i kreiranjem novih sadržaja te preseljenjem Muzeja Grada Rijeke u uređeni objekt sačuvat će se baština bivšeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić u Rijeci te staviti na korištenje budućim generacijama.
Novi sadržaji u Palači Šećerane sastoje se od četiri prostorno-funkcionalne cjeline u zatvorenom prostoru.
Planirani zahvati odnose se na prenamjenu i izvođenje potrebnih zahvata za stavljanje u funkciju navedenih prostora za potrebe novog gradskog muzeja i pratećih turističkih sadržaja.
Zahvatima na rekonstrukciji postojećeg prostora za potrebe galerijskog prostora ne mijenjaju se gabariti, vanjski izgled i nosiva konstrukcija objekta, već se novi sadržaj, uz što manje intervencije smješta u prostor. Na taj način zadržavaju se osnovna obilježja građevine, koja se korištenjem transformira za novu funkciju. Uvode se novi sigurnosni i tehnički sustavi koji omogućuju suvremeno korištenje i razvoj muzejskih aktivnosti.
Ulazni prostor nalazi se u sredini prizemlja uz južno pročelje. Iz ulaznog prostora-halla, moguć je prolaz u glavno stubište te iz glavnog stubišta u unutrašnjost bloka. Svi katovi povezani su vertikalnim komunikacijama, stubištem i liftom. Muzejski depo povezan je dodatno teretnom platformom s prizemljem.
U prizemlju, u nizu prostorija uz južno pročelje zgrade, koje gleda na Krešimirovu ulicu smješteni su poslovni prostori. U nizu prostorija uz sjeverno pročelje, na istočnoj strani prizemlja su servisni prostori muzeja (strojarnica, teretna platforma, čuvarska služba).
U istočnom dijelu polukata je muzejski depo, a u zapadnom dijelu polukata su prostori vezani za rad muzejskog pedagoga i muzejska knjižnica.
Prvi i drugi kat rezervirani su kao izložbeni prostori muzeja. Na drugom katu u velikoj dvorani i manjem tzv. lovačkom salonu u zapadnom dijelu moći će se odvijati i razna kulturna događanja. Na trećem katu se nalaze prostori za rad kustosa i ostalog pratećeg osoblja.
U potkrovlju biti će tehnički prostori muzeja i spremišta. Izvodi se i novo stubište za potrebe evakuacije uz istočno pročelje zgrade.
Sukladno planiranim aktivnostima u novoj infrastrukturi i procjenama koje se baziraju na utemeljenoj procjeni od strane muzejskih stručnjaka godišnji broj posjetitelja novo uređenoj infrastrukturi iznositi će 67.750 posjetitelja godišnje samo za kulturne svrhe i programe u sklopu Palače. Za izračune turističkih pokazatelja za manji dio komercijalnih prostora (kafić, turistička agencija) nisu pravljene projekcije broja posjetitelja s obzirom da će komercijalne prostore koristiti privatni najmoprimci, dok je upravitelj infrastrukture Grad Rijeka direktno odgovoran za provedbu kulturnih sadržaja u operativnom vijeku nove infrastrukture stoga podatke o tim kulturnim pokazateljima koristimo kao indikator Integriranog programa za potrebe ove aplikacije.
1. lipnja 2017. – 31. prosinca 2023.
39.114.193,81 kn
Na natječaje za koncesije u prostorima Palače Šećerane nije bilo pristiglih ponuda te će se isti ponoviti.
Rekonstrukcije objekata Palače Šećerane, Ciglene kuće (Dječja kuća) i T-objekta (budućeg doma Gradske knjižnice Rijeka) unutar bivšeg industrijskog kompleksa Benčić, odvijaju se i nadalje unatoč krizi koju je uzrokovala epidemija koronavirusa.
Motorni brod Galeb otegljen je iz riječke luke u brodogradilište tvrtke Dalmont u Kraljevici gdje će biti obnovljen i prenamijenjen za potrebe Muzeja grada Rijeke.
U upravnoj zgradi kraljevičkog brodogradilišta potpisan je ugovor o radovima na obnovi i prenamjeni broda Galeb koji će postati podružnica Muzeja grada Rijeke.
U prostorima Akvarija na Kampusu Sveučilišta u Rijeci održana je 25. i 26. studenog treća Edukacija o riječkoj industrijskoj baštini za turističke djelatnike, u organizaciji Centra za industrijsku baštinu i Centra za napredne studije Jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci.
Pročelnik za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, na poziv organizatora, sudjelovao je na 11. CultureInvest kongresu – vodećem europskom forumu za davatelje i promotore kulture na kojem se okupilo preko stotinu govornika iz svijeta kulture, biznisa, javnog sektora i medija koji su tijekom dva dana, u okviru 12 tematskih foruma, predstavljali svoja iskustva i razgovarali o novim pristupima upravljanju kulturom, financiranju kulture i komunikaciji u kulturi.
