Na gradonačelnikovom kolegiju prezentirani su rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja Sekundarnog gradskog središta Rujevica u Rijeci.

„Rujevica je vrlo važna točka za razvoj grada. Riječ je o vrlo atraktivnom području koje je za sada u većem dijelu neurbanizirano. Provedbom ovog natječaja dobili smo urbanističko-arhitektonsko rješenje, koje će poslužiti kao podloga za izradu urbanističkog plana uređenja, čime se stvaraju pretpostavke za razvoj kako poslovnih tako i stambenih i drugih sadržaja“, kazao je gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Iako je odluka o raspisivanju natječaja donesena još 2020. godine, zbog ograničenja nametnutih epidemijom koronavirusa, natječaj je raspisan u listopadu 2021. godine, a na njega je pristiglo deset radova koji, u skladu s utvrđenim projektnim i programskih zadatkom, svaki na svoj način donose viziju razvoja tog prostora. Sekundarno gradsko središte Rujevica, planirano kroz Generalni urbanistički plan grada Rijeke, proteže se na čak 40 hektara gradskog zemljišta, na prostoru između trgovačkog centra Interspar na istoku te Islamskog centra na zapadu.

Srđan Škunca, Sandra Krpan i Marko Filipović

Srđan Škunca, Sandra Krpan i Marko Filipović

„Prilikom ocjenjivanja radova nastojalo se izabrati onaj koji će ponuditi nešto novo u smislu urbanističke organizacije grada, ali isto tako uvažiti naše mogućnosti, budući da je riječ o velikom području, za čiju je organizaciju potrebno puno vremena, snage i značajnih sredstava. Naime, na cijelom ovom području nema sustavno izgrađene gotovo niti jedne prometnice niti dijela infrastrukture, a s obzirom na strukture koje ovdje želimo dobiti, to će biti skupi i veliki zahvati.  Na ovom području želimo dobiti novi dio grada u kojem će biti osigurano i stanovanje i rad u širokom rasponu od novih trgovačkih sadržaja, ali u strogo specijaliziranom smjeru, do novih poslovnih sadržaja, možda novi informatički city ili poduzetnički prostori za neke nove stanovnike koji će izabrati Rijeku za svoje odredište za život i rad“, kazao je pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca koji je ujedno bio i članom Ocjenjivačkog suda za natječaj, koji je Grad Rijeka kao investitor raspisao u suradnji s Društvom arhitekata Rijeka.

Na Rujevici planirano 100 tisuća m2 stambenih i oko 120 tisuća m2 poslovnih sadržaja

Najkvalitetnijim stručnim rješenjem ocijenjen je rad zagrebačkog arhitekte Karla Ugarkovića, prema čijem je rješenju, koje će još biti analizirano i dimenzionirano kroz urbanistički plan uređenja, na Rujevici moguće izraditi preko 100 tisuća m2 stambenih sadržaja i oko 120 tisuća m2 poslovnih sadržaja različitih usmjerenja, što govori o velikim razvojnim mogućnostima ovog područja. Radi se o prostoru, napomenuo je pročelnik Škunca, koje je vrlo dobro prometno povezano.

Prva nagrada na natječaju zagrebačkom arhitektu Karlu Ugarkoviću

Prva nagrada na natječaju zagrebačkom arhitektu Karlu Ugarkoviću

„Gotovo svi radovi vide urbanitet koji se sastoji od visokih i nešto nižih zgrada, a prvonagrađeni rad daje dva paralelna sustava komunikacije – pješački, koji omogućuje stvaranje nove pješačke zone na Rujevici, ali i isto tako sve objekte povezuje i prometnom mrežom“, kazao je pročelnik Škunca.

Sveukupno je dodijeljeno pet nagrada, a prvonagrađenom radu dodijeljena je nagrada u neto iznosu od 96 tisuća kuna. Drugu nagradu u neto iznosu od 60 tisuća kuna dobiva grupa autora koju čine Nikola Adrović, Matija Blašković, Nikolina Gradečki, Jana Horvat, Luka Krstulović i Vilma Stopfer, treća nagrada u neto iznosu od 36 tisuća kuna ide Andrei Barac, Igoru Jutroviću i Moniki Švagelj, četvrta nagrada u iznosu od 28.800,00 kuna tvrtki AG PLANUM d.o.o. iza koje stoje Marko Cvjetko, Miron Hržina, Ivica Keršić, Dunja Sloković i Elena Tikvić, a peta nagrada u neto iznosu od 19.200,00 kuna Luki Šenu, Niki Vojvoda te Ivani Žalac.

O svim nagrađenim radovima bit će uskoro više riječi na okruglom stolu, a već u ožujku pred Gradskim vijećem trebala bi se naći odluka o pokretanju izrade Urbanističkog plana uređenja Sekundarnog gradskog središta Rujevica i na taj način pokrenuti složen proces planiranja.
„Očekujemo da bi se izrada urbanističkog plana uređenja trebala zaključiti do kraja godine, pa bi već u idućim proračunskim godinama mogli planirati pripremu zemljišta, dokumentacije, infrastrukture, prometnica i svega onoga što treba da bi se krenulo s strukturiranom urbanizacijom ovog područja“, kazao je pročelnik Škunca.

Prijedlog izmijenjenih uvjeta parkiranja upućen Gradskom vijeću

Na sjednicu Gradskog vijeća zakazanu za 24. veljače upućen je prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama na području grada Rijeke.

Kako je istaknula pročelnica Odjela za komunalni sustav Maja Malnar, novim Općim uvjetima predlažu se rješenja za situacije koje su se događale u praksi, a ovaj se akt ujedno usuglašava s novodonesenom Odlukom o uređenju prometa na području grada Rijeke. Ovim općim aktom preciznije su definirani pojmovi kao što su isporučitelj, korisnik usluge, ali i motorno vozilo u smislu Odredbi zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Na detaljan način utvrđeni su modeli kupnje parkirnih karata, u smislu sklapanja ugovora između isporučitelja i primatelja usluge, budući da je praksa ukazala na stalno pojavljivanje novih tehnologija, poput web plaformi, putem kojih je moguće kupiti parkirnu kartu.

Kao i do sada, predviđaju se satna, cjelodnevna, tjedna, mjesečna i povlaštena parkirna karta, s time da su na detaljan način utvrđeni načini na koje su one kupuju i kako se upravlja njihovom kupnjom.

U odnosu na važeće Opće uvjete predlaže se izostaviti boravište kao osnovu za ostvarivanje prava na povlaštenu parkirnu kartu. Navedeno se predlaže kako bi se osigurala veća dostupnost parkirališnih mjesta građanima s prebivalištem u gradu Rijeci na području na kojem se naplaćuje parkiranje.

Zadržan je sistem rezervacije parkirališnog mjesta na temelju zahtjeva koji se podnosi na Rijeka plus i na temelju odobrenja koje donosi Odjel za komunalni sustav.

Predlaže se uvođenje dnevne naknade na zatvorenim javnim parkiralištima, koja do sada nije postojala. Predložena dnevna naknada predstavlja naknadu koju plaća korisnik koji je parkirao vozilo na zatvorenom javnom parkiralištu bez plaćene odgovarajuće parkirne karte, nakon isteka roka od 24 sata od trenutka ulaska sa vozilom na zatvoreno javno parkiralište, kao i korisnik koji bez plaćanja cijene usluge parkiranja napusti zatvoreno javno parkiralište suprotno odredbama Općih uvjeta. Na ovaj način nastoji se spriječiti mogućnost da korisnik napusti parkiralište bez plaćanja nakon podizanja rampe, kao i bilo kakav način izlaska korisnika suprotan odredbama Općih uvjeta (npr. na način da se vozilo približi drugom vozilu kod izlaska), a koje se situacije često pojavljuju u praksi.

U odnosu na važeće Opće uvjete, vlasnik, odnosno korisnik elektro vozila i tzv „plug-in hibridi“ vozila imat će mogućnost puniti vozilo na mjestu predviđenom za punjenje najduže tri sata. Nakon isteka tri sata vlasnik će morati preseliti vozilo na parkirno mjesto i za to platiti odgovarajuću parkirnu kartu.

Detaljni raspored sredstava Javnih potreba u sportu proslijeđen Gradskom vijeću na suglasnost

Detaljni raspored sredstava Javnih potreba u sportu proslijeđen Gradskom vijeću na suglasnost

Detaljna raspodjela sredstava Javnih potreba u sportu: Povećanje sredstava za trenere

Gradskom vijeću upućen je i Prijedlog odluke o davanju naknadne suglasnosti na Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava unutar Programa javnih potreba u sportu Grada Rijeke za 2022. godinu.

Detaljni plan raspodjele financijskih sredstava donosi Skupština Riječkog sportskog saveza te istoga podnosi na naknadnu suglasnost gradonačelniku i Gradskom vijeću Grada Rijeke. Prijedlog Detaljnog plana raspodjele izrađen je od strane Stručno-savjetodavne komisije za vrednovanje programa javnih potreba Riječkog sportskog saveza, koja je razmotrila 249 prijavljenih programa po aktivnostima te predložila redovno sufinanciranje tijekom 2022. godine 199 programa temeljem važećih kriterija, po aktivnostima unutar Programa.

Pri rasporedu sredstava vodilo se računa i o broju članstva, sudjelovanju na natjecanjima te kvaliteti rada udruge. Detaljni plan raspodjele pored raspodjele financijskih sredstava po aktivnostima koje se sufinanciraju putem Riječkog sportskog saveza i Odjela gradske uprave za sport i tehničku kulturu, sadrži i naznaku procijenjenih troškova korištenja sportskih objekata tijekom 2022. godine za udruge obuhvaćene istim (temeljem korištenja objekata u 2021. godini), koju evidenciju vodi Riječki sportski savez, sve u cilju objedinjenog prikazivanja kako dotacija koje udruge ostvaruju iz Proračuna Grada Rijeke, tako i procjene korištenja objekata, što ne predstavlja dotaciju u novcu, no isto predstavlja također vrstu pomoći udrugama, budući da sportske udruge sportske objekte u vlasništvu Grada Rijeke, Rijeka sport d.o.o. i Stadion Kantrida d.o.o. za provedbu Programa javnih potreba u sportu koriste bez plaćanja naknade. Na navedeni način postiže se potpuna transparentnost u odnosu lokalne zajednice, tj. Grada Rijeke i Riječkog sportskog saveza prema riječkim sportskim udrugama.

Predsjednica Riječkog sportskog saveza Dorotea Pešić-Bukovac istaknula je kako je prijedlog Detaljnog plana donijela Skupština Riječkog sportskog saveza većinom glasova, odnosno jednim protiv i jednim suzdržanim glasom.
„Pandemija koronavirusa je pokazala kako ima jako malo zaposlenih trenera u sportu te je stoga najveći porast sredstava vezan uz stručni rad trenera, i to za 77 %. Jer ako možete koristiti sportski objekt, imate omogućena sredstva i trenera, imate i dobre preduvjete da se djeca bave sportom“, poručila je Pešić-Bukovac.

„Izražavam zadovoljstvo što je, unatoč ovim teškim vremenima pandemije, financijski plan za ovu godinu povećan za 1,2 milijuna kuna. Što se tiče raspodjele sredstava, većini klubova iznosi rastu, osim onima koji nisu održavali natjecanja, koji nemaju sve kategorije, ali to je manji broj klubova. Činjenica je da je bilo teško u dvije godine pandemije, kada je učinjen i zaokret  u načinu funkcioniranja RSS-a, ali na neki način vidimo svjetlu budućnost vezanu i za financiranje trenera i klubova, tako da se zahvaljujem Gradu Rijeci – kad sve zbrojimo, radi se o preko 50 milijuna kuna koje se izdvajaju za sport“, kazala je Pešić-Bukovac.

Gradonačelnik Rijeke Filipović istaknuo je kako unatoč ovim kriznim vremenima prilikom donošenja proračuna osigurano dodatnih 1,2 milijuna za riječke sportaše.
„Prioriteti u ovom mandatu su, uz odgoj i obrazovanje, i sportske aktivnosti. Nakon ogromnog investicijskog ciklusa u sportske objekte koji naši sportaši korite besplatno, što se financira iz proračuna Grada Rijeke, ovime činimo dodatni iskorak kod potpore trenerima, jer je iz svih analiza bilo razvidno da je to bilo potrebno učiniti. Nadamo se da ovo skoro jednoglasno usvajanje od strane članica RSS-a govori da idemo u dobrom pravcu. Znam da svi očekuju više sredstava – u projekcijama proračuna za 2023. i 2024., ostavili smo tu mogućnost, sukladno makroekonomskim pokazateljima, no nastojat ćemo da ono što stavili u projekcije i ispoštujemo“, kazao je gradonačelnik Filipović.

720 tisuća kuna za podmirivanje troškova električne energije i centralnog grijanja za socijalno ugrožene građane

Grad Rijeka će i dalje financirati posebna dežurstva pedijatara-koncesionara tijekom vikenda i blagdana, u onom dijelu koji ne pokriva HZZO. Za ovu svrhu će se u proračunu osigurati 30 tisuća kuna.

U sklopu Socijalnog programa Grada Rijeke, za sufinanciranje troškova električne energije za socijalno ugrožene građane izdvojit će se 420 tisuća kuna, dok je za sufinanciranje troškova centralnog grijanja planirano 300 tisuća kuna u 2022. godini.

Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako ova izdvajanja pokazuju socijalnu osjetljivost Grada Rijeke, naglasivši kako će Grad Rijeka i dalje, u skladu sa svojim mogućnostima, pomagati najosjetljivijim članovima društva. Filipović je pozvao Vladu da što ranije donese plan mjera za pomoć socijalno ugroženim građanima u cilju smanjenja udara poskupljenja.
„Moram napomenuti da je 1. travnja vrlo blizu, pa očekujem sa strane države koja ipak raspolaže s puno većim proračunom, a i PDV je jedan od izdašnih izvora državnog proračuna, da učini dodatne iskorake kako bi pomogla svim građanima Hrvatske kojima je pomoć potrebna. Mi to iz gradskog proračuna činimo vrlo konkretnim mjerama. Pratit ćemo situaciju ne samo do kraja godine nego i u projekcijama proračuna za 2023. i 2024. godinu i reagirati sukladno našim mogućnostima“, poručio je gradonačelnik.