Program produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u sve 23 osnovne škole u Rijeci nastavlja se provoditi i u školskoj 2012./2013. godinu, zaključeno je na redovitom gradonačelnikovom kolegiju, gdje je, među ostalim, iznesena i Informacija o sanaciji odlagališta Viševac i aktivnostima na izgradnji nulte faze Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina.

Produženi boravak i cjelodnevna nastava organizirana u 87 skupina
U 23 osnovne škole kojima je osnivač Grad Rijeka u školskoj 2012./2013. godini program produženog boravka za 2.200 učenika od 1. do 4. razreda organizirat će se u 87 skupina, a jedna skupina predviđena je i u privatnoj školi s pravom javnosti te Osnovnoj waldorfskoj školi. Od toga je 49 skupina produženog, a 38 cjelodnevnog boravka. Iz proračuna Grada Rijeke za to će se samo u ovoj godini izdvojiti 1,9 milijuna kuna. O tome je na redovitom gradonačelnikovom kolegiju izvijestila pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj. Kako je naglasila pročelnica Sušanj, uočen je trend smanjenja interesa za cjelodnevnu nastavu, dok je interes za produženi boravak povećan. Ta usluga je samo za prve razrede potpuno besplatna, dok će roditelji učenika u drugom, trećem i četvrtom razredu od 100,00 do 320,00 kuna, ovisno o osobnim primanjima. Roditelj, odnosno staratelj koji nema prebivalište na području Grada Rijeke sudjelovat će u cijeni Programa u iznosu od 450,00 kuna mjesečno. Gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je kako je samo u ovoj kalendarskoj godini za ovu djelatnost iz gradske blagajne izdvojeno više od osam milijuna kuna. Od pokretanja ovog programa 2007. godine, po kojemu je Rijeka jedinstven primjer organizacije produženog boravka, do danas je na to potrošeno više od 50 milijuna kuna. Interes za tu uslugu sve je veći, ali se u ovom trenutku broj skupina neće povećavati, zbog objektivnih okolnosti i gospodarskih prilika. No, Grad Rijeka, dodao je Obersnel, nastoji zadržati razinu postojećeg standarda, tim više što je kroz produženi boravak, osim pedagoškog segmenta, osigurano 87 novih radnih mjesta u osnovnom školstvu. Od 2.200 učenika obuhvaćenih produženim i cjelodnevnim boravkom, 1.910 učenika s prebivalištem je u Rijeci,a 142 prebivalište imaju izvan Rijeke. Ovi oblici organizacije rada imaju i značajnu socijalnu ulogu. U današnje doba, obitelj je najčešće zajednica u kojoj roditelji najveći dio dana posvećuju radnim obvezama koje im ne omogućavaju cjelodnevnu skrb nad djecom. Škola, preuzima ulogu odgoja i socijalne zaštite djece, organizacije slobodnog vremena i praćenja djece u vremenu dok roditelj obavlja profesionalne obveze.

Odobreno sufinanciranje učitelja produženog boravka korisnicima socijalno ugroženima
Usvojen je i prijedlog zaključka o podmirivanju dijela troškova rada učitelja koji izvode program produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada u školskoj 2012./2013. godini, o čemu je izvijestila pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat. Tim je odobreno financiranje dijela troškova rada učitelja koji izvodi program produženog boravka i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada učenika od 2. do 4. razreda u predstojećoj školskoj godini roditeljima, odnosno starateljima učenika koji će ostvariti pravo na pomoć za podmirenje troškova marende i prehrane u produženom boravku učenika osnovnih škola temeljem Odluke o socijalnoj skrbi. Na ovaj način dio troškova rada tih učitelja sufinancirat će se sa 100,00 kuna mjesečno. Zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje počinje 27. kolovoza, a trajat će do 21. rujna ove godine. Očekuje se da će to pravo ostvariti oko 500 učenika, što mjesečno zahtijeva 50.000 kuna iz gradske blagajne. Perhat je izvijestila da svako četvrto dijete ostvaruje pravo na subvenciju marende, a 1/3 od 2.300 učenika pravo na subvenciju produženog boravka.

Prijedlog standarda opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture po mjesnim odborima
Podnoseći izvješće o stanju opremljenosti objekata i uređaja komunalne infrastrukture u mjesnim odborima na području Grada Rijeke, pročelnik Odjela za gradsku samoupravu Mladen Vukelić je kazao da je obradom dostavljenih podataka od Rijeka prometa d.d., Odjela gradske uprave za komunalni sustav i “Energo” d.o.o. o stanju opremljenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture po mjesnim odborima (o stanju neasfaltiranih cesta, stanju loših kolnika, neizgrađenih nogostupa, neriješenoj odvodnji oborinskih voda, nedostatnoj izgrađenosti dječjih igrališta, zelenih površina, autobusnih čekaonica i nedostatnih rasvjetnih tijela) i primjenom navedenih kriterija utvrđeno da u opremljenosti objekata i uređaja komunalne infrastrukture zaostaju Mjesni odbori: Drenova, Gornji Zamet, Pehlin, Brašćine – Pulac,Srdoči, Kantrida, Grbci, Škurinjska Draga, Škurinje, Zamet, Podmurvice, Draga, Sv. Nikola, Sv. Kuzam, Turnić, Svilno i Orehovica.

78. gradonačelnikov kolegij srpanj 2012.Za postojeće probleme na deponiju Viševac i CZGO Marišćina odgovorno i Općinsko vijeće Viškova
Na dnevnom redu kolegija našla se i Informacija o sanaciji odlagališta Viševac i aktivnostima na lokaciji Faze 0-1 Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Gradonačelnik Obersnel kazao je kako je tome povod niz netočnih informacija i poluinformacija objavljenih u različitim medijima, potenciranih u svrhu dnevno-političkih prepucavanja i zbog činjenice da je to bila tema nedavno održane sjednice Općinskog vijeća Viškova. Upravo na toj sjednici, dodao je, glavnim krivcem za postojeće stanje i širenje neugodnih mirisa na područja buduće CZGO-a prozvan je Grad Rijeka i gradonačelnik Obersnel osobno. Pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević iznijela je kronologiju svih aktivnosti poduzetih na sanaciji deponija Viševac od 2004. godine do danas, podsjetivši da se KD Čistoća gospodarenjem otpadom na toj lokaciji bavi više od 50 godina.

“Unatoč svemu iznesenom i dalje se prelazi preko činjenica da se sve aktivnosti na deponiju Viševac i novoj CZGO Marišćina temelje na lokacijskim i građevinskim dozvolama i ništa nije izvršeno izvan toga. Primjedbe da se na tim lokacijama radi nešto ilegalno, ne stoje i to se vrlo lako može utvrditi. Prvog siječnja ove godine prestali smo odlagati otpad na Viševcu, iako po građevinskoj dozvoli tamo još ima mjesta. Sav otpad koji tamo odlažemo se balira, a ujedno se provodi i sanacija deponija. To podrazumijeva i manipulaciju s postojećim otpadom i to sukladno građevinskoj dozvoli, a to će trajati bar još godinu dana, koliko će trajati izgradnje preostalih od ukupno 52 plinska bunara, koliko će ih u konačnici biti na Viševcu”, kazao je gradonačelnik Obersnel naglasivši da je za plato odlagališta bala na Marišćini dobivena i uporabna dozvola.

Gradonačelnik je priznao da je problem širenja neugodnih mirisa iz bala sa Marišćine sve iznenadio i da je to očito rezultat povećanih temperatura. Stoga se pristupilo prskanju bala biološkim preparatima koji su bezopasni za čovjeka i okolinu. Obersnel je istaknuo da je u tijeku postupak nabave uređaja koji će spriječiti širenje neugodnih mirisa iz bala, a koji bi trebao profunkcionirati u roku od 15 do 30 dana. Gradonačelnik je rekao da je poduzeto sve što je Općinsko vijeće i tražilo zaključcima posljednje sjednice. Tomu je dodao da je procijenjeno da bi trenutačno bilo neracionalno graditi poseban sustav mehaničko-biološke obrade, jer bi to zahtijevalo do 30 milijuna kuna, a postavljenje bi trajalo od šest mjeseci do godinu dana, tim više što je izgradnja takvog postrojenja, ali znatno većih kapaciteta ionako predviđena u sklopu izgradnje nove Zone i to i prije 2014. godine.

Obersnel je naglasio da će deponiranje baliranog otpada u pripremljene kazete ubuduće spriječiti širenje neugodnih mirisa, pa su sve aktivnosti trenutačno usmjerene na dobivanje uporabne dozvole za to. Izražavajući žaljenje zbog pojave navedenih problema, Obersnel je rekao da je jedan od krivaca za kašnjenje izgradnje cijele Zone i Općinsko vijeće Viškova koje je godinama opstruiralo izgradnju CZGO Marišćina. Godine su, dodao je, izgubljene na upravnim i sudskim postupcima, a do sada je Zona već mogla biti izgrađena. “To se odnosi i na sanaciju Viševca, gdje je dugo trajao postupak izvlaštenja. Dio najglasnijih, koji nas sada prozivaju, snose jednaku odgovornost za sve što se događa. Poduzimamo brojne aktivnosti kako bi spriječili širenje neugodnih mirisa, a jedino pravo rješenje je stavljanje u funkciju nulte faze Marišćine. Do tada sve pozivam na strpljenje”, poručio je Obersnel podsjetivši da 60-70% komunalnog otpada dolazi iz Rijeke, a ostatak iz drugih jedinica lokalne uprave i samouprave.

Pohvaljen rad Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje
Pročelnica Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje Ljiljana Buljan podnijela je izvješće o radu tog u razdoblju 1. siječnja do 30. lipnja ove godine. U tom je vremenu zaprimljeno 1.098 novih zahtjeva. Ukupan broj predmeta u radu, uključujući preuzetih nezavršenih 448 predmeta na kraju 2011. godine iznosio je 1.546, od čega je riješeno 1.064 predmeta i trenutno je u radu 477 zahtjeva. Uspoređujući proteklo razdoblje, drugo polugodište 2011. godine, Buljan je kazala da je i dalje je prisutna stagnacija aktivnosti u graditeljstvu. U razdoblju od 1. srpnja 2011. godine zaprimljeno je 1.146 zahtjeva što znači da je ove godine broj novih predmeta smanjen za približno 4%. Gradonačelnik Obersnel ustvrdio je kako je smanjen broj podnesenih zahtjeva rezultat opće gospodarske situacije. Tomu je dodao da je uočen visok stupanj postupaka rješavanja predmeta, osim u dijelu tzv. legalizacije. Uzrok tomu su nepotpuni zahtjevi. Obersnel je pohvalio rad ovog Odjela, ponajviše zbog brzog rješavanja predmeta kad je dokumentacija potpuna.

78. gradonačelnikov kolegij srpanj 2012.

Jednokratna pomoć od 1.000 kuna djeci poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
Djeci poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s područja Grada Rijeke koji pohađaju srednju školu ili studij, za školsku godinu 2012./13. dodjeljuje se jednokratna novčana pomoć u iznosu od 1.000 kuna po učeniku/studentu za kupnju školskog pribora. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb već dugi niz godina na ovaj način pomaže djeci poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Visina pomoći na razini je iz prethodne godine kada je ovaj oblik pomoći ostvarilo 34 srednjoškolaca i studenata. Procjenjuje se da bi ovaj oblik pomoći trebalo koristiti oko 30 korisnika.

8. Hartera festival
Među ostalim, usvojen je i Prijedlog zaključka o organizaciji Hartera 8 Festivala koji će u Marganovu, te dijelu ostalih prostora bivše Tvornice papira biti održan od 19. do 21. srpnja ove godine. Organizatoru, Klubu ljubitelja buke u tom je razdoblju odobrena upotreba objekata, postavljanje pozornice i brojni drugi pripremni radovi. Hartera se održava 8. put, a Grad će tomu dati logističku potporu. Iako organizator službeno nije postavio nikakav zahtjev glede tehničke realizacije festivala, službe Ureda Grada i Odjela gradske uprave za komunalni sustav, zajedno sa predstavnicima organizatora obišle su krajem lipnja prostore “Hartere” i utvrdili stvarne potrebe tehničke realizacije. Količinski, potrebe su ostale iste u odnosu na Grad Rijeku, iako ove godine organizator neće koristiti “Hotel Marganovo”, ali će umjesto toga koristiti prostor bivše Energane za druge potrebe. Hartera je respektabilan trodnevni festival koji je u svojih dosadašnjih 7 izdanja pred oko 35.000 gostiju predstavio 200- njak nevjerojatno raznovrsnih izvođača i performera iz regije i svijeta, te brojnim popratnim događanjima i unikatnim uređenjem prostora zaradio titulu drugačijeg i posebnog. Smještena je u strogom centru grada (10 minuta hoda) duboko u kanjonu rijeke Rječine, što omogućava cjelonoćnu zabavu, što je prava rijetkost za gradske festivale na ovim prostorima, a i šire. Glavni gosti ovogodišnjeg izdanja festivala su Luiremt Garnier presents LBS, Gusgus, Azari & III, Asian Dub Foundation Sound System, Gesaffelstein i Rambo Amadeus.
Zatvoren arhitektonski natječaj za izradu Idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja sakralnog i društveno kulturnog centra na Gornoj Vežici
Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca izvijestio je da je javni arhitektonski natječaj za izradu Idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja sakralnog i društveno kulturnog centra na Gornoj Vežici – prijedlog dorade radova, zatvoren 12. lipnja ove godine. Prihvaćen je prijedlog Ocjenjivačkog suda o doradi natječajnih radova, pa će autorima natječajnih radova koji idu na doradu, pored eventualno dodijeljenih nagrada, biti isplaćeno obeštećenje u iznosu od 7.000 kuna netto. Članovima Ocjenjivačkog suda isplatit će se dodatna naknada za rad u iznosu od 1.200 kuna netto. Tom prigodom Obersnel je izrazio nadu da prijedlog dorade radova neće postati praksa.